Ekonomija
ISTOČNA EUROPA U ZAOSTATKU S PLAĆAMA

Migracije diljem EU-a čine tržišta rada nestabilnim
Objavljeno 9. studenog, 2019.
Bez kolektivnog pregovaranja, koje je postalo teško u cijeloj Europi, teško da će doći do većih plaća, upozorio je Bragason

Istočna Europa, pa tako i Hrvatska, u velikom su zaostatku s plaćama i socijalnim pravima za zapadnom Europom, pogotovo u poljoprivredi, prehrani i turizmu, a zbog važnosti tih sektora potrebno je jačati, a ne prekidati ili odgađati socijalni dijalog sindikata, poslodavaca i vlada, poručili su predstavnici sindikalne federacije EFFAT sa svog 5. kongresa u Zagrebu. EFFAT je Europska federacija sindikata u sektorima prehrane, poljoprivrede (uključujući i duhansku industriju), i turizma, koja predstavlja 115 sindikata iz 38 zemalja, ima 1,2 milijuna članova i predstavlja interese 25 milijuna radnika, a preko te federacije sindikati iz Europe jačaju svoje zastupanje članstva i prema EU tijelima.Na kongresu je sudjelovalo 350 sudionika iz 35 europskih zemalja, održali su nekoliko tematskih konferencija, poput one o mladima na tržištu rada. Podršku sindikatima dala je i zastupnica Europskog parlamenta Evelyn Regner.
Na kongresu je dosadašnja predsjednica EFFAT-a Malin Ackholt dobila novi mandat na toj funkciji, a izabran je i novi glavni tajnik Kristjan Bragason. S predsjednicima hrvatskih sindikata-EFFAT-ovih članica - PPDIV-a Denisom Paradisom i STUH-a Eduardom Andrićem na konferenciji za medije iznijeli šest zahtjeva EFFAT-a prema europskim i nacionalnim institucijama te poslodavcima, s naglaskom na poruku "Ljudi prije profita", kojom ukazuju na važnost toga da poduzeća shvate da bez ljudi, dobrih plaća i ostalih uvjeta nema održivog svijeta rada.

Nestabilna tržišta
Bragason je kazao da se zalažu za rast plaća, dostojne uvjete rada, da se u Europi uravnoteže uvjeti odobravanja javnih sredstava poljoprivredi koji neće potkopavati uvjete rada, izvoz i integracija, kao i da se zaustave migracije radnika diljem EU-a, jer to tržišta čini nestabilnima, a neke zemlje ostavlja i bez dovoljno radne snage. Bez boljih uvjeta rada i većih plaća nema socijalno održive i pravedne Europe.
"U Hrvatskoj su trendovi na tržištu rada, s uvjetima i plaćama, kao i nedostatkom radnika slični kao i drugdje u istočnoj Europi, a to je da jako mnogo zaostaju za Zapadom. I nedostatak radnika povezan je s niskim plaćama, i to je jedan od većih problema za koji EFFAT nastoji u suradnji s parterima naći rješenja, uključujući i jačanje kolektivnog pregovaranja koje je postalo teško u cijeloj Europi. No, bez toga teško da će doći do većih plaća i boljih uvjeta rada, a time onda nema ni socijalno održive ni pravedne Europe", upozorio je Bragason. Poručio je i kako se EFFAT nada da će na tim problemima, kako je i obećala, dosta raditi i nova Europska komisija. Iznio je primjer da je minimalna plaća zakonski definirana u Bugarskoj za sektore poljoprivrede, prehrane i turizma tek 1,7 eura po satu, a u Danskoj kolektivnim ugovorom definirano je 18 eura po satu.

Nekonkurentne plaće
Predsjednik STUH-a (Sindikat turizma i usluga Hrvatske) Andrić i PPDIV-a (Sindikat poljoprivrede, prehrane i duhanske industrije) Paradiso, ocijenili su važnim što se kongres EFFAT-a održava u Hrvatskoj, jer se nadaju da će to skrenuti pozornost vladajućih i poslodavaca na probleme u sektorima koje zastupaju. "Ako se nešto ubrzo ne promijeni, u turizmu će biti još veći nedostatak radnika, i tu neće pomoći strane kvote niti ukidanje kvota, jer se već događa da strani i domaći radnici nemaju iste plaće, a ni druga prava i uvjete, što među njima izaziva animozitete. I dalje su plaće nekonkurentne, a dobar je primjer da konobar u zemljama u okruženju ima dvostruko veću plaću nego u Hrvatskoj. Osim plaće, važna je sigurnost radnog mjesta, što također nemaju", ocijenio je Andrić. Smatra da ni nova minimalna brutoplaća u Hrvatskoj od 1. siječnja iduće godine, od nešto malo više od 4000 kuna, neće biti motiv za radnike, s obzirom na to da ta plaća u zemljama u okruženju u EU-u zaostaje za 50 i više eura, a velikim je problemom izdvojio i prekarni rad, bujanje agencija za zapošljavanje te neuređeni studentski i rad umirovljenika. Hina
Nedostatak radne snage rješava se uvozom
“U turizmu je situacija malo bolja, jer poslodavci žele pregovarati, no još to nije razina koja bi treba biti. Bez smanjenja javne uprave i lokalne samouprave, koje jako mnogo troše, odnosno istinske reforme te uprave s kojom se ne bavi ni ova, kao što nisu ni prošle vlade, neće biti ni napretka u plaćama i socijalnim pravima”, smatra Andrić. S njime se slaže i Paradiso. “Nedostatak radnika u poljoprivredi rješavamo uvozom radne snage koja ostaje u Hrvatskoj najviše tri do šest mjeseci i više se ne vraća,” kazao je Paradiso.
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana