Zabrana prodaje zaslađenih napitaka na poslu može biti jedan od načina da se pomogne zaposlenicima da konzumiraju manje tih napitaka i tako izgube na težini, pokazuje nedavno istraživanje. Znanstvenici su pratili 214 zaposlenika sveučilišta California u San Franciscu (UCSF) nakon zabrane prodaje zaslađenih gaziranih pića na poslu. Na početku studije ispitanici su konzumirali prosječno litru zaslađenih napitaka dnevno.

Šest mjeseci nakon što je zabrana prodaje stupila na snagu, pala je konzumacija zaslađenih gaziranih napitaka, sportskih i energetskih napitaka te onih s voćnim okusima, kao i flaširane kave i čaja na pola litre dnevno. Prosječni opseg struka ispitanika smanjio se 2,1 centimetar tijekom studije. “Bili smo oduševljeni što smo otkrili da ljudi ulažu napor da unose manje tekućeg šećera i da su podjednako smanjili njegov unos i na poslu i u kući”, kaže Elissa Epel, potpredsjednica odjela za psihijatriju na UCSF-u. “Nismo samo smanjili prodaju, nego smo i ljude naučili zašto smanjiti unos”, kaže Epel. “Oni znaju da zaslađena pića utječu na zdravlje jetre, čak i kad nemaju prekomjernu težinu”.


Svi su ispitanici bili obuhvaćeni zabranom prodaje zaslađenih napitaka, a polovina je imala sastanke sa zdravstvenim stručnjacima kako bi im se objasnilo koliko je šećera u tim napicima i kako bi se postavili ciljevi za smanjivanje unosa. Ljudi u tim skupinama također su tri puta kontaktirani kako bi se pratio njihov napredak u smanjivanju unosa zaslađenih pića tijekom prvih šest mjeseci zabrane prodaje.


Ljudi su smanjili unos gaziranih napitaka prosječno 0,7 litara dnevno u usporedbi sa skupinom koja je bila izložena samo zabrani prodaje i koja je smanjila konzumaciju za samo 0,25 litara. Među ljudima koji nisu bili pretili ili imali prekomjernu težinu, prosječna dnevna konzumacija zaslađenih napitaka smanjila se 0,2 litre nakon zabrane prodaje, a među pretilima smanjila se prosječno 0,6 litara dnevno. Prosječna dob ispitanika bila je 41 godina i polovina su bili pretili.
Rezultati sugeriraju da bi poslodavci mogli pomoći ljudima u odabiru zdravijeg načina života, što bi sami po sebi teže postigli, kaže Laura Schmidt, autorica studije i profesorica na medicinskom fakultetu UCSF-a.