Magazin
INTERVJU: PREDRAG HARAMIJA

Postoje mediji koji ne informiraju, nego varaju svoju publiku
Objavljeno 9. studenog, 2019.
DR. SC. PREDRAG HARAMIJA NA ZAGREBAČKOJ ŠKOLI EKONOMIJE I MANAGEMENTA PREDAJE NA KOLEGIJIMA PROMIDŽBA I INTEGRIRANE MARKETINŠKE KOMUNIKACIJE

Premda se rad "Čimbenici donošenja odluke birača..." dr. sc. Predraga Haramije i dr. sc. Andrijane Mušura Gabor odnosi na primjer izbora za gradonačelnika grada Zagreba 2017. godine, dojam je da se puno toga iz te studije može referirati i na druge sredine. Tim povodom razgovaramo s dr. Haramijom o toj temi, ali i temi predizbornih anketa i općenito istraživanja javnog mišljenja u Hrvatskoj.

REPREZENTATIVNI UZORAK
Kad se sve uzme u obzir, koji su ključni čimbenici donošenja odluke birača za koga će glasovati na izborima?

- Najčešće pitanje političkih analitičara je kako predvidjeti ponašanje birača, tj. odluku za koga će glasovati. Svi se slažu da u obzir treba uzeti niz čimbenika - spol, kulturu, vjeru, političku situaciju u nekoj zemlji, teme koje dominiraju u javnosti, politička opredjeljenja, emocije, utjecaj medija, utjecaj izborne kampanje, utjecaj društva te utjecaj prijatelja i članova obitelji.

Neka istraživanja kazuju da se ponašanje birača razlikuje i ovisno o vrsti izbora jer građani koriste različite kriterije donošenja odluka radi li se o predsjedničkim, parlamentarnim, lokalnim izborima ili referendumu. Tako na lokalnim izborima ljudi ponajprije nastoje glasovati za one koji mogu ostvariti njihove (najčešće praktične materijalne) potrebe u području svakodnevnog života koje im je važno, na izborima državne razine ljudi obično glasuju na temelju svog političkog uvjerenja, a referendum od birača traži da glasuju za neko jasno određeno javno pitanje ili protiv njega.

Sami birači svoju odluku najčešće opisuju kao rezultat (a) promišljanja stajališta prema nekom važnom javnom pitanju odnosno svojstva programa kandidata i njihovih stranaka; (b) osobina kandidata te (c) dosadašnjih rezultata stranaka i kandidata pri obnašanju vlasti.

Te tri navedene kategorije prosudbe birača redovno su pod utjecajem čimbenika kao što su ideološko-politička orijentacija birača (desno, lijevo, konzervativno, liberalno itd.) odnosno identifikacija birača s nekom političkom strankom. Ti čimbenici vezani uz sustav vrijednosti su "dugovječniji", tj. formiraju stav koji se ne mijenja lako od izbora do izbora. Svojstva kandidata ili bilanca ostvarenog na vlasti su važan čimbenik, no kratka trajanja, mijenjaju se od izbora do izbora. Glavna pitanja ili problemi u društvu su pak nešto između. Ona se mogu mijenjati od izbora do izbora, no temeljna stajališta birača ovise o njihovoj ideološkoj opredijeljenosti. Odnos prema abortusu, troškovima obrane, socijalnoj skrbi i sl. često je unaprijed definiran ideološkom orijentacijom birača.

Što je za birače važnije, ideološka pripadnost ili tko i kako obnaša funkciju na koju je izabran?

- Gledamo li ponašanje hrvatskih birača na izborima državne razine, tad je ideološka opredijeljenost vrlo važan čimbenik. No i dosadašnji rezultati kandidata pri obnašanju vlasti odnosno rezultati stranaka kojima pripadaju znaju biti važan čimbenik donošenja odluke birača, posebno jak ako je kandidat već obnašao dužnost za koju se natječe.

Kao ilustraciju spomenut ću analizu izbora za hrvatske zastupnike u EU parlamentu 2019., koju sam napravio. Pokazalo se, ako gledamo preferencijalne glasove, da je na stajalište birača uz sustav vrijednosti snažno utjecala i percepcija kvalitete rada hrvatskih zastupnika u EU parlamentu. Na tim je izborima samo 8 od ukupno 396 kandidata dobilo više od 30 000 preferencijalnih glasova. Od tih je 8 čak 6 dosadašnjih zastupnika u parlamentu EU-a. Upravo tih 6 su oni zastupnici koji su po ozbiljnim anketama bili u javnosti percipirani da dobro rade. Istodobno, oni zastupnici koji su bili i visoko na listama, no nisu percipirani kao marljivi, dobili su vrlo malen broj preferencijalnih glasova.

Kakva je pritom uloga predizbornih anketa? Jesu li i koliko mjerodavne, koliko su manipulativne...?

- Postoje ankete i "ankete". Neke ankete su jednostavno promidžbeno sredstvo, tj. naručene su kako bi prikazale veći rejting neke stranke ili kandidata nego što jest, a neke su rezultat ozbiljna rada profesionalnih agencija za istraživanje javnog mnijenja. Ozbiljne ankete moraju biti rađene na reprezentativnom uzorku građana svih dobnih skupina, različitih područja zemlje i socijalnih skupina i moraju koristiti različite načine anketiranja, a ne samo ono telefonom. Važno je i kakva su pitanja ankete, jer već samom konstrukcijom pitanja možete utjecati na rezultat ankete.

Namještene izborne ankete su neetično sredstvo izborne kampanje. Izborna kampanja se najčešće usmjerava na one još neopredijeljene birače, na one koji još dvoje za koga glasovati. Izborna anketa takvima upozorava na smjer za koga se isplati glasovati, a za koga ne. Ako je neopredijeljenih birača puno, onda ankete mogu imati utjecaja.

PROTIV ZABRANA
U različitim zemljama gledaju na predizborne ankete različito, negdje su dopuštene i na sam dan izbora kao u SAD-u, dok ih druge zemlje zabranjuju ili ih kao sad u Slovačkoj zakonski žele svesti s 14 na 50 dana uoči izbora. Koliko su takva ograničanja loša za slobodu informiranja, pa i demokratske standarde EU-a, kao sada u Slovačkoj?

- Vjerojatno su imali loše iskustvo s anketama. Lažirane ankete mogu biti snažno promidžbeno sredstvo kojim se utječe na odluku birača. Taj utjecaj temelji se na principu "svatko se voli kladiti na pobjednika", odnosno na strahu birača da ne potroše svoj glas uzalud na nekoga tko teško da će prijeći izborni prag. Međutim, zabrana objave anketa koji spominjete svakako nije rješenje problema i nije u skladu s demokratskim vrijednostima. Rješenje je u tome da bi nadležna tijela, to mogu biti i izborna povjerenstva, trebala imati dužnost pratiti i imati ovlasti sankcionirati izradu i objavu lažiranih anketa. Naravno, još je važnije da i birači sami provjeravaju tko je i kako napravio anketu, odnosno tko ju je i u koje svrhe naručio.

Predizborne ankete rade specijalizirane agencije, no dojam je da je kod svega toga ključna uloga medija, koji se svako malo pozivaju na ankete za koje tvrde da su prave, realne i objektivne. Kako to komentirate?

- Da ih mediji ne objavljuju, za ankete ne bi ni znali. Često su mediji ti koji od agencija naručuju ankete. Mediji su sredstva komunikacije. Temeljni etički preduvjet svake komunikacije trebao bi biti govorenje istine. Nažalost, postoje mediji koji se ne vode tim postulatom i ne informiraju, nego varaju svoju publiku.

POGOĐENO ILI PROMAŠENO
Kad se u konačnici, nakon izbora, usporede predizborne ankete s konačnim rezultatima, što se dobiva, kakva su o tom pitanju iskustva ranijih anketa u nekim od ispitivanja javnog mnijenja, s onime što dobivamo konkretno na dan izbora?

- I najobjektivnije i najozbiljnije ankete rijetko kad predvide potpuno točno rezultat nekih izbora. I na posljednjim izborima održanim u nas, onim europskim, bilo je tako. Nekim je strankama rezultat bio dosta sličan onome u anketama, a nekima znatno različit. Ono što ankete mogu dobro predvidjeti to su trendovi. Tako je npr. usporedbom anketa rađenih prije, sredinom i pri kraju izborne kampanje, moguće vidjeti koji kandidat ili stranka je u uzlaznom ili silaznom trendu rejtinga, tj. koji će u konačnici na izborima dobiti više ili manje nego u anketama.

Evo dobar primjer - usporedimo li ankete koje su rađene prije početka, sredinom i pri kraju kampanje izbora za Europski parlament 2019., moguće je uočiti uzlazni trend liste Suverenista i liste Mislava Kolakušića. Taj se trend nastavio i nakon što su posljednje predizborne ankete napravljene te oni u konačnici na izborima dobivaju i dvostruko više glasova nego što su im ankete predviđale. (D.J.)
Temeljni etički preduvjet svake komunikacije trebao bi biti govorenje istine. Nažalost, postoje mediji koji se ne vode tim postulatom i ne informiraju, nego varaju svoju publiku.
Važno je i kakva su pitanja ankete, jer već samom konstrukcijom pitanja možete utjecati na rezultat ankete. Namještene izborne ankete su neetično sredstvo izborne kampanje.
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana