Objavljeno 7. studenog, 2019.
Ideja je pokazati i narodne nošnje za tu dob jer se rijetko mogu vidjeti
NUŠTAR - U Nuštru, selu za koje poznavatelji šokačke tradicije kažu da je dio tzv. Paorije, koja je u negdašnja vremena okupljala sedam sela bogatih seljaka - paora, od Nuštra preko Antina i Tordinaca, Bogdanovaca, Cerića do Starih Jankovaca i Svinjarevaca, osmislili su pomalo neobičan način (o)čuvanja i, dakako, promocije starih običaja, jer njihova manifestacija "40 plus" okuplja Šokice i Šokce u, recimo to tako, ozbiljnijim godinama.
Sudionici te inovativne priče koja ulazi u treću godinu postojanja, svojim nastupima na pozornici nuštarskog Doma kulture, običavaju prikazivati i šaljivu stranu šokačkih običaja koju u svojim "ozbiljnim" godinama pamte - iz prve ruke.
Ideja je potekla od Nikole Šuće i nuštarskog HSKPD-a "Seljačka sloga" kojemu je na čelu. Društvo je to koje postoji još od davne 1934. godine i danas broji 60-ak članova, a za 43-godišnjeg će Šuću u njegovom Nuštru reći da je riznica znanja na polju tradicije "šokačkog svita". Inače, službeno se manifestacija naziva Revijom šokačkih narodnih nošnji za drugu i treću životnu dob "40 plus", organizator je spomenuto Hrvatsko seljačko kulturno-prosvjetno društvo, a pokrovitelj je, osim nuštarske Općine i Vukovarsko-srijemske županije, i Ministarstvo kulture RH. Taj izuzetni seoski događaj najbolje će se možda opisati kao večer zabavnog sadržaja i natjecateljskog duha unatoč, ili možda baš zato, ne više tako mlađahnih sudionika koji dolaze, pak, iz cijele Slavonije.
Šokački svit 40 plus
- Nečega sličnoga danas u Slavoniji i Hrvatskoj nema. Postojala je svojedobno manifestacija "Nismo mladi, al‘ smo lipi", u Novoj Gradiški, i s nešto mlađim sudionicima. Kod nas ne mogu nastupiti mlađi od 40, ali mogu i oni sa 100 godina - našalit će se Nikola Šuća, i dodati da im je ideja bila zanimljiva ponajprije zato što se narodne nošnje, baš za tu životnu dob, danas (pre)rijetko igdje mogu vidjeti, jer se obično "spremaju" mladi. - Htjeli smo to oživjeti i vratiti na pozornice, da se vidi i sačuva od zaborava - objasnit će Šuća.
U manifestaciju se na koncu uključilo gotovo cijelo selo, bilo organizaciji kao podrška, ili pak u publici.
- Glavna je zamisao da to bude natjecanje za ljude 40 plus koji nose i čuvaju šokačke narodne nošnje iz bilo kojeg dijela Slavonije, a rado bismo proširili priču i na cijelu Hrvatsku, pa i dijasporu. Iako nije uvijek lako okupiti ljude u tim godinama, što priznajem, i ne znam objasniti zašto je tomu tako, jer oni koji su nam dolazili bili su sretni što imaju gdje pokazati ono što znaju i čuvaju u sjećanjima - kaže Šuća.
Dodaje i da na sceni u Nuštru imaju tri kategorije natjecatelja - snaše, baće i parove, ali ovi potonji ne moraju nužno biti žensko/muško, ovisno kakav običaj prikazuju. Tako su lanjske, 2018. godine, a publika je tada uživala u dva sata pokazivanja narodnog ruha, znanja o tradiciji i šaljivom prikazivanju negdašnjih običaja - na sceni Doma kulture dvojica iz Cerića pokazali pečenje rakije, dok su dvije jetrve iz Slavonskog Broda okopavale svekrvin grob, jer možda je skrila dukate...
Šokica na YouTubeu
Vesela je scena bila i vremešne Kate Kadić iz Gundinaca, prošlogodišnje pobjednice, što je došla s koferom punim najboljeg ruha što ga je od mladosti, kako je i tradicija nalagala, spremala i čuvala za - odlazak na onaj svijet!
- Šokci su jako držali do tih pravila, što se kad nosi, u koje doba i za koju prigodu, i u kojoj životnoj dobi - pojasnit će Šuća, i dodati da nuštarska priča i čini dobro u smislu da "aktivira stariji svijet". Otkriva da će i ove godine, na trećoj Reviji, što će se održati u subotu, 9. studenoga, biti pregršt zanimljivosti. Dolazi, naime, u Nuštar tada Šokica iz bosanske Posavine (BiH) što je zgazila 80-ak godina života, a da zgode i nezgode šokačkog bivanja - objavljuje i na YouTubeu.... Na scenu natjecatelji izlaze dvaput, a sve je začinjeno i šokačkom pjesmom i plesom. No, osim veselih prikaza šokačkih običaja, sudionici moraju pokazati i znanje, pa pred stručnim žirijem detaljno opisuju ruho što ga nose. Tu već mjesta šali nema, jer u žiriju su stručnjaci: magistra etnoloških znanosti Ljubica Gligorević iz Gradskog muzeja Vinkovci, prof. etnologije Josip Forjan iz Međunarodnog centra za kulturu u Zagrebu, i mr. etnologije Bojana Poljaković Popović iz zagrebačke Posudionice narodnih nošnji. Pobjednici, dakako, bivaju i nagrađeni, pa iz Nuštra nitko ne odlazi nezadovoljan.
Sanja Butigan
1934.
godina početak je djelovanja HSKPD-a “Seljačka sloga” Nuštar, koje je među najaktivnijim društvima
NA RAZMEĐI
Šuća kaže da je “Seljačka sloga” osnovana u sklopu seoskog DVD-a, da bi se 1936. osamostalila i do danas, kao jedno od najaktivnijih društava njeguje šokačku tradiciju Nuštra i Paorije. Paorija je granica između Srijema i vinkovačkog kraja, pa odatle i nošnje slične mjestima uz Bosut, a frizure pak, nalik srijemskima. “U prošlosti su se udavali i ženili isključivo po sedam sela Paorije, i bio je to po mnogo čemu poseban kraj”, zaključit će Šuća.