Dome slatki dome
ŽIVOT KOD KUĆE

Ugodno se osjećati u vlastitom domu je većini najbitnije
Objavljeno 7. studenog, 2019.
U Hrvatskoj 86 posto građana smatra da ima pravo na privatnost u svom domu

Ovogodišnje, i ujedno najnovije IKEA istraživanje Život kod kuće, u cijelosti je posvećeno privatnosti te kako ju ostvarujemo u svome domu. Naime, pokazalo se kako je upravo privatnost jedna od pet najvažnijih emocionalnih potreba koje naši domovi trebaju zadovoljiti - uz osjećaje pripadnosti, vlasništva, sigurnosti i udobnosti. Ovogodišnje istraživanje provedeno je u 35 država, među kojima i u Hrvatskoj, u kojoj je u drugoj polovini srpnja provedeno kvantitativno online istraživanje na nacionalno reprezentativnom uzorku od 1000 stanovnika.

„Svake godine provodi se istraživanja diljem svijeta kako bi se saznalo više o potrebama i navikama ljudi kada je u pitanju svakodnevni život kod kuće. Ovo nam je istraživanje otkrilo kako čak 86 % građana u Hrvatskoj smatra da ima pravo na privatnost u svom domu, a najveća barijera tomu je briga o drugima. To je osobito izraženo kod roditelja male djece – čak 39 % njih istaknulo je ‘brigu o drugima‘ kao najveću prepreku u ostvarivanju privatnosti. Na temelju ovih rezultata će se nastojati razvijati rješenja koja će većini ljudi pomoći u ostvarivanju privatnosti“, istaknula je Marija Zornić, menadžerica za strategiju, planiranje i istraživanje tržišta u IKEA SEE (Jugoistočna Europa).

Privatnost manje ovisi o veličini doma, a više o kontekstu u kojem živimo. Istraživanje je pokazalo kako je privatnost svima izuzetno važna, a hoćemo li ju ostvariti ili nećemo, ponajviše ovisi o tome gdje živimo, s kim živimo, i koje su naše uloge kod kuće. Tako 78 % građana u Hrvatskoj smatra da veličina doma nije presudna za ostvarivanje privatnosti, već na to mnogo više utječu odnosi s ukućanima. Na ovo pitanje identičan odgovor u globalnom istraživanju dalo je nešto manje ljudi – u prosjeku njih 69 %.

Nadalje, samo 7 % građana u Hrvatskoj smatra da nema pravo tražiti privatnost u domu, a njih 11 % boji se da će ljudi u njihovom okruženju shvatiti osobno ako zatraže svoju privatnost, što je gotovo upola manje od globalnog prosjeka (20 %). Pritom je Hrvatska, uz Srbiju i Austriju, u redu zemalja gdje ljudi mnogo lakše izravno zatraže privatnost – sasvim suprotno negoli u Egiptu, Japanu, ili Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Tako će više od pola građana u Hrvatskoj izravno pitati za privatnost, dok će oko jedne trećine njih otići u neku drugu prostoriju u domu. No, gotovo bez iznimke privatnost nije shvaćena kao pravo da ‘ne radimo ništa‘, nego je njezina prava vrijednost u tome što nam omogućava dobrobit i osobni razvoj.

Tako više od 2/3 građana u Hrvatskoj smatra da aktivnosti koje obavljamo u privatnosti pridonose našem razvoju.

Istraživanje je razotkrilo i kako je potrebno drugačije shvaćati privatnost: to nije samo stanje u kojem smo sami, već ju možemo ostvariti i sa svojim voljenima kada se osjećamo zaštićenima u domu od vanjskih utjecaja, ili, pak, među gomilom stranaca, kada na uši stavimo slušalice i ‘isključimo se‘. Tako gotovo pola građana u Hrvatskoj uživa u trenucima privatnosti gdjegod i kada god to mogu.J.Kn.
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana