Unatoč tome što se poljoprivredni proizvođači tijekom godine bore s različitim štetočinjama, bolestima, vremenskim neprilikama i svim mogućim drugim prijetnjama koje im utječu na kvalitetu i kvantitetu uroda, posljednjih nekoliko godina sve je više slučajeva beskrupuloznih krađa dijela ili čak i cijele ljetine uoči berbe.

Novinske crne kronike tako bilježe slučajeve da su ratari prijavili krađu pri kojoj im je uredno poljoprivrednom mehanizacijom obrana i odvezena sva ljetina s njiva ili pak pobrana s plantaža. Imali smo tako priliku pročitati da je voćaru u zadarskom zaleđu ubrano 20 tona jabuka, da je ratarima u Podravini i okolici Varaždina kombajnom požeto 12 tona kukuruza pri čemu su im nanesene štete u visini od nekoliko desetaka tisuća kuna.


Sjetimo se i jednog bizarnog slučaja koji se dogodio nekako baš u ovo vrijeme prije nekoliko godina na području Đakovštine kada je vlasniku kukuruzišta kombajnom obran hektar uroda, a nakon nekog vremena mu je lopov ponudio na prodaju isti taj kukuruz. Najsvježiji primjer takve bezobrazne krađe u našem kraju, na području Osječko-baranjske županije, zabilježen je prije nešto više od mjesec dana u Baranji. Naime, Josip Špoljarec iz Grabovca ima nasad od 250 krušaka viljamovki u 20-ak kilometara udaljenoj planini kod Branjinog Vrha. Kada je došlo vrijeme branja krušaka, u obitelji su vladali sreća i zadovoljstvo jer je to bila prva berba tih mladih OPG-ovaca nakon godina ulaganja i čekanja. Međutim, dolaskom na imanje ostali su zaprepašteni kada su vidjeli da je cijeli urod uredno ubran.


- Ostalo je samo nekoliko stabala druge vrste kruške koju smo imali, a 250 stabala viljamovke je pobrano. To je između pet i šest tona krušaka čija je vrijednost, uzmemo li samo da je otkupna cijena kilograma krušaka četiri kune, veća od 20 tisuća kuna - kaže mladi voćar dodajući kako je za njih to i puno više jer se radilo o njihovu prvom urodu nakon velikih ulaganja. S obzirom na to da se radi o visokokvalitetnoj sorti viljamovke, koja prerađena u rakiju nosi daleko više prihoda, šteta je i puno veća. Josip je krađu prijavio policiji koja je slučaj evidentirala i nastavila s izvidima od kojih, međutim, ni nakon više od mjesec dana nema nikakvih rezultata. Sve se na kraju svede na tih 20-ak tisuća kuna procijenjene štete što našim poljoprivrednicima nije zanemarivo, ali i manje znači od tog uroda, od rezultata rada uloženog protekle godine, kao i novca koji je dodatno uložen u tu ljetinu. No iznenađujuće je, međutim, da takve istrage u pravilu idu jako sporo, a i počinitelji teško budu uopće otkriveni. Kako to kada je lopov, ili više njih, za prijevoz nekoliko tona krušaka sigurno koristio neko prijevozno sredstvo, traktor s prikolicom ili kombi? Nisu ih valjda nosili u vrećama na leđima, a i tijekom berbe ostavljali su neke tragove. To više što se u voćnjak može doći (i otići iz njega) samo jednom stranom.


No krađa uroda je oduvijek bilo, uglavnom onih manjih, ali je sada pitanje kako se obraniti od ovakvih slučajeva kaznenih djela u kojima je ugrožena egzistencija cijele obitelji. Trebaju li mali proizvođači i velike tvrtke ubuduće angažirati zaštitare kako bi osigurali urod i za to izdvojiti dodatna sredstva ili pak pronaći neki drugi način osiguranja?


Ovih dana dobili smo informaciju da je jedna od tvrtki angažirala zaštitare za noćna dežurstva uz polja. Pokušaj da doznamo o kome se radi nije uspio jer nitko od upitanih očito ne želi javno reći da za zaštitu uroda koriste zaštitare koji noću u automobilu obilaze polja štiteći ih tako od eventualnih lopova. Predsjednik uprave tvrtke "Novi agrar" d.o.o., članice "Žito grupe", Mato Božić kratko je kazao kako nemaju potrebe za angažiranjem zaštitara i čuvara svojih polja.

Mato Brlošić, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore, tvrdi da mali poljoprivrednici i ratari nemaju novca za dodatno plaćanje zaštitara i njihovo angažiranje radi čuvanja uroda.


- Susjedi se međusobno poznaju i u slučaju da netko nepoznat boravi na imanju zovu vlasnike. Znaju da i oni sutra mogu biti u takvoj poziciji te se uzajamno pomažu i čuvaju - kaže Brlošić i dodaje kako naši poljoprivrednici muku muče s likvidnošću tako da se teško odlučuju na dodatne troškove zaštite uroda. Tvrdi da su premije za osiguranje uroda od krađa velike tako da se rijetko koji ratar ili voćar odlučuje za to. Brlošić kaže da voćari sve više ograđuju svoje voćnjake, za što mogu dobiti poticajna sredstva od županija, a sve češće postavljaju i kamere. Ratarima je to puno teže jer su površine goleme, a često i rascjepkane te to zahtijeva velika ulaganja.


Predsjednik Udruge poljoprivrednika "Baranjska brazda" Petar Pranjić ističe da je takvih krađa sve više i da nitko ne zna kako to spriječiti.


- Kada bi policija bila djelotvornija u pronalaženju takvih lopova i kada bi ih sud teže kažnjavao, vjerojatno bi se i manje njih odlučilo na krađe. Ovako proizlazi da nikoga takve krađe ne zanimaju osim vlasnika koji su ostali bez godišnjeg prinosa i to potiče takve ljude da se okoriste nečijim teškim radom - upozorava Pranjić i dodaje kako su vlasnici već naviknuti na manje krađe koje više i ne prijavljuju policiji.
Policijska uprava osječko-baranjska navodi kako su ove godine prijavljene četiri krađe uroda s poljoprivrednih površina, i to u tri slučaja krađe kukuruza i jedna krađa krušaka. U tim krađama oštećenim vlasnicima poljoprivrednicima i voćarima prouzročena je materijalna šteta veća od dvadeset tisuća kuna, kažu u policiji.