Zanimljivo predavanje o Mađarskoj revoluciji 1956. održao je jučer na Filozofskom fakultetu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera jedan od njezinih sudionika, dr. László Debreczeni iz Pečuha. Predavanje, otvoreno za javnost, zajednički su organizirali Katedra za mađarski jezik i književnost te Odsjek za povijest, a u publici su uglavnom sjedili studenti.

Predavač je i sam bio student medicine u vrijeme izbijanja protusovjetskog ustanka u Mađarskoj i, bez obzira na to što nije sudjelovao u oružanim borbama, završio je na robiji. Bio je prisiljen sebe i obitelj godinama uzdržavati radeći u rudniku, a sve do pada komunizma bio je građanin drugog reda. Debreczeni je i autor knjige sjećanja "Lutanja jednog medicinara u zemlji kaznionica", koja je predstavljena u ponedjeljak na Filozofskom fakultetu u Osijeku, a obilježavanje Mađarske revolucije 1956. prati i izložba "Mađarska revolucija 1956. u tiskanim medijima". Riječ je o povijesnom događaju koji se s uzbuđenjem pratio u bivšoj državi, a naročito u Osijeku, s obzirom na blizinu državne granice i brojnu mađarsku zajednicu koja živi u našem gradu. Zainteresirani izložbu mogu pogledati na drugom katu Filozofskog fakulteta. Hrvatsko izdanje knjige objavio je Generalni konzulat Republike Mađarske sa sjedištem u Osijeku, a novac za njezin prijevod i tisak osiguralo je mađarsko Ministarstvo vanjskih poslova i trgovine.

Ono što smo saznali iz predavanja dr. Debreczenija nije samo njegovo osobno svjedočanstvo o hrabrim ljudima, Mađarima, koji su 1956. ustali protiv neljudskog komunističkog režima i sovjetske okupacije svoje zemlje nego smo saznali i ponešto o kukavičkom ponašanju Zapada, koji je tada okrenuo leđa Mađarskoj prepustivši je divljanju sovjetske vojske koju je na Mađare poslao tobože pomirljivi i reformski orijentirani moskovski čelnik Nikita Hrušćov. Ono što obično zaboravljamo kada pokušavamo shvatiti što se to u Mađarskoj događalo krajem listopada i početkom studenoga 1956. jest izdaja Mađarske od zapadnih sila, u prvom redu Velike Britanije i Francuske. Naime, te su dvije nekadašnje sile (danas vanjskopolitički patuljci) odlučile iskoristiti gužvu na budimpeštanskim ulicama za pokretanje Sueskog rata, kojim se Izrael uz stranu pomoć pokušao domoći Sinajskog poluotoka i Sueskog prokopa. Kada se prosuđuje politika današnje Mađarske u odnosu prema ostatku Europske unije, često se zaboravlja na tu otvorenu ranu kada je riječ o mađarskom razumijevanju onoga što joj nameće Zapad. Posebna priča bila je uloga Jugoslavije i njezina vođe Josipa Broza, koji se uoči sovjetske invazije na Mađarsku susreo s Hrušćovom na Brijunima, a potom izdao mađarskog premijera Imru Nagya i hladnokrvno ga izručio Sovjetima. Dvije godine poslije, Nagy je, prema nalogu Moskve, obješen. D. Celing