- Hrvatska nema ni jednu zaštićenu tjesteninu - ističe Stjepan Odobašić, direktor Novinsko-nakladničke kuće iz Zagreba, organizator Conpaste, trinaestog tradicionalnog i internacionalnog kongresa tjesteničarstva ‘‘Conpasta 2019.‘‘, koji će se održati pod visokim pokroviteljstvom Grada Karlovca 7. studenoga 2019. u Karlovcu Odobašić nadalje ističe kako upravo u tom području Hrvatska ima velike mogućnosti.
- Hrvati godišnje konzumiraju oko 40.000 tona tjestenine (7,3 kilograma po glavi stanovnika), a potrošnja bilježi daljnji trend porasta. To je još uvijek premalo u odnosu prema razvijenim europskim zemljama, a dovoljno je reći samo da naši susjedi Slovenci godišnje konzumiraju tri puta više tjestenine nego mi Hrvati. U posljednjih deset godina došlo je do bitnih pomaka u proizvodnji domaće tjestenine. Od prijašnjih 6500 proizvodnih tona godišnje Hrvatska je napravila znatan iskorak, pa danas proizvodi 22.000 tona. To je kap u moru u odnosu prema Italiji, koja proizvodi 2,3 milijuna tona tjestenine. Malo smo bolji od Jordana, kao pustinjske zemlje, koja proizvodi 20.000 tona godišnje. Proizvodnjom tjestenine u Hrvatskoj, uz nekoliko većih proizvođača, bave se uglavnom mali i srednji poduzetnici i svojim primjerom pokazuju svoju važnost i srčanost. U posljednjih nekoliko godina isprofiliralo se nekoliko znatnijih proizvođača koji su, primjenjujući nova tehnološka iskustva, znatno povećali proizvodnju pa čak započeli izvoziti tjesteninu na europsko tržište i tržište zemalja ex Jugoslavije. Kreću izvozni poslovi i za arapske zemlje uz obvezno dobivanje halal certifikata, kaže Odobašić.
Odobašić također dodaje da je uvoz tjestenine u Hrvatsku u padu, ali da je unatoč tomu još uvijek postotak uvoza iznimno visok, a iznosi više od 56 %, što zabrinjava.
- Iako je taj postotak svojedobno iznosio čak 80 %, a i više, ipak je došlo do znatnih pomaka i smanjivanja uvoza. Trend uvoza i dalje se smanjuje, no usporedimo li podatak da Mađari godišnje uvoze samo 7 % tjestenine, Austrija 14 %, onda je očito da je hrvatska tjesteničarska branša još uvijek nedovoljno agilna. U konačnici stoji pred velikim izazovom te mora dati odgovor na pitanje; tko će zadovoljiti intenzivan rast potrošnje tjestenine? Kako razviti domaće potencijale i suvereno parirati uvoznoj tjestenini? Kako privoljeti domaće trgovačke lance, a posebice hrvatski hoteljersko-restoraterski i turistički sektor da sve više potpisuje nadružbenice za domaćom tjesteninom? - navodi Odobašić. Zdenka Rupčić