Vezani članci
TEMA TJEDNA: OD KLIMATSKE KRIZE DO KLIMATSKE HISTERIJE (II)
INTERVJU: GORAN GEORGIEVSKI
Posljednjih se godina o klimatskim promjenama puno piše i govori. Česti su senzacionalistički naslovi u medijima o predstojećoj klimatskoj katastrofi, međutim i mnogi znanstvenici upućuju na mogućnost znatnih promjena klime djelovanjem čovjeka. Uz to, vode se i brojne rasprave o "pravoj" istini, kako na desnici tako i ljevici. Naravno, prednjače populisti s obiju strana.
Prošlih mjeseci mase klimatskih aktivista izišle su na ulice diljem svijeta i označile početak sve češćih velikih prosvjeda kojima se traže hitne mjere za smanjenje emisija štetnih plinova te sprječavanje ekološke katastrofe. "Pobuna protiv izumiranja" traži od vlada da poduzmu trenutne i drastične mjere u borbi protiv klimatskih promjena. Stotine tisuća ljudi, prije svega učenika i studenata, izišle su na ulice i u rujnu uoči summita Ujedinjenih naroda o klimi održanog u New Yorku. Prosvjed je predvodila Greta Thunberg, 16-godišnja švedska aktivistica koja je inspirirala pokret i zbog toga bila i kandidatkinja za Nobelovu nagradu za mir. Prosvjedovalo se i u Hrvatskoj, ali u manjoj mjeri. Skup u New Yorku smatra se nastavkom summita u Parizu iz 2016. kojemu se od čelnika tražilo da osnaže inicijative za smanjivanje emisije stakleničkih plinova. Inače, UN na svojim stranicama poručuje kako je Pariški sporazum nevažan bez ambicioznog djelovanja u skladu sa zacrtanim ciljem smanjenja emisija za 45 posto u idućem desetljeću i postizanja neutralnih emisija do 2050. godine.
No, kada je o klimatskim promjena riječ, na političkoj sceni svijeta došlo je do bitnog razilaženja pojavom američkog predsjednika Donalda Trumpa koji pariške zaključke uopće ne prihvaća, točnije odbacuje ih, a njegovim putem krenula je i desnica brojnih drugih zemalja. I novo istraživanje provedeno nad desno orijentiranim populističkim strankama u Europi pokazalo je da klimatske politike i održivi razvoj nisu prioriteti u njihovim programima, za razliku od lijevih pokreta kod kojih takve teme dominiraju.
ZA KLIMU I NASILJEM
S obzirom na cjelokupne rezultate istraživanja, desničarske populističke stranke, koje tvrde da zastupaju "istinske interese običnih ljudi", često se protive politici klimatskih i energetskih tranzicija, a neke od njih, one koje su zastupljene u Europskom parlamentu, redovito glasuju protiv mjera klimatskih politika. U tom širem kontekstu klimatskih euroskeptika treba spomenuti Alternativu za Njemačku (AfD), francusku stranku Nacionalno okupljanje Marine Le Pen, Salvinijevu Ligu, britansku Nezavisnu stranku (UKIP) Nigela Faragea i nizozemsku Slobodarsku stranku. Ipak, i među desničarima postoji velik broj različitih stavova prema klimatskoj i energetskoj politici, od onih koji potpuno poriču klimatske promjene smatrajući ih "komunističkim projektom" do konzervativnih boraca za okoliš. Desničarska se politika razvija unutar okvira koji navode da je klimatska politika: ‘‘ekonomski štetna‘‘ (šteti ekonomiji i konkurentnosti nacionalne industrije), ‘‘socijalno nepravedna‘‘ (šteti socijalnoj pravdi), ‘‘štetna za okoliš‘‘ (prirodni oblici za dobivanje energije štete okolišu i lokalnim životinjskim vrstama), ‘‘nije isplativa‘‘ (klimatska politika je nepotrebna). Tvrdi se da su za sve krive neke ljevičarske i zelene stranke sklone širenju lažnih vijesti te da su ljudi zapravo žrtve tajnih planova i teorija zavjere. Narativ desničarskih populističkih stranaka ističe da klimatska politika predstavlja pokušaj da se zaštite interesi ekonomske elite: klimatska politika vodi do većih energetskih cijena i predstavlja teret za kućanstva s niskim prihodima i kompanije.
Tvrdnje o dramatičnoj eskalaciji klimatskih promjena posebno do izražaja dolaze kod primjerice aktivista poput grupe Extinction Rebellion (Pobunjenici protiv izumiranja), koja je svoje djelovanje prvotno započela u Velikoj Britaniji, a njezine ispostave postoje i u Njemačkoj te još nekim državama. Ta radikalna aktivistička grupa, među ostalim, zahtijeva od svojih vlada da odmah proglase klimatsko izvanredno stanje! Prema njihovu mišljenju, sve političke odluke koje stoje na putu nadilaženja evidentne klimatske krize moraju biti revidirane. Već do 2025. godine sve emisije stakleničkih plinova, prouzročene od strane čovjeka, moraju biti smanjene na nulu, zahtijeva ova grupa. Eva Escosa-Jung iz Extinction Rebelliona je o prvom danu protesta u Berlinu rekla: "Danas počinje globalna pobuna protiv izumiranja. Ometamo promet jer ne vidimo drugi put da se uvedu sveobuhvatne i duboke promjene koje će spasiti klimu. Šume gore, nivo mora raste, kiselost oceana je sve veća i diljem svijeta masovno izumiru divlje životinje - čovječanstvu prijeti za život opasna katastrofa."
Extinction Rebellion se zbog takvih ekstremističkih stavova dovodi u vezu i s nasiljem, a prema vlastitim navodima, spremni su prekršiti zakone kako bi izrazili svoje zahtjeve. Zanimljivo, mnogi iz lijevog političkog spektra ih razumiju, pa i opravdavaju. Tako Malu Dreyer, članica Socijaldemokratske stranke Njemačke (SPD), kaže: "Pozdravljam pravovremene akcije bilo koje vrste koje jasno upozoravaju na hitnost zadataka", no ipak se korigirala dodavši: "Naravno, za sve vrijedi da moraju ostati nenasilne." Liberalna stranka je, s druge strane, upozorila da pokret ima antidemokratske karakteristike: "Ekstremnim zahtjevima za zaštitom klime aktivisti ove grupe dovode u pitanje demokraciju", rekao je šef FDP-a Christian Lindner. I političar Zelenih Boris Palmer kritizirao je Extinction Rebellion: "Postoje dobri razlozi da se konačno zahtijeva odlučno djelovanje u svrhu zaštite klime. No onaj tko pri tome odbacuje demokraciju i pravnu državu, prilično je jasno, izgubit će i borbu protiv klimatskih promjena. Protesti da, pobuna ne", rekao je Palmer.
MANIPULIRANJE DJECOM
Osim svega navedenog, cijeli svijet posljednjih je mjeseci čuo i za Gretu Thunberg, 16-godišnju djevojčicu iz Švedske, koja je postala zaštitni znak, takoreći brend, borbe za zaštitu okoliša i očuvanje klimatske ravnoteže. Greta je osnivačica pokreta Youth Strike for Climate Movement (Protest mladih za klimatske promjene), no mnogi iziritirani njezinim histeričnim aktivizmom upozoravaju da se radi o bolesnom djetetu nesređenih obiteljskih odnosa koje bi trebalo hospitalizirati umjesto zloupotrebljavati u javnim nastupima, uključujući i njezin nedavni govor u UN-u. Također se navodi da politička elita u sjeni, napose ljevičarski i liberalni lobiji, koriste Gretu kao medijsku igračku za provedbu vlastitih planova. Bilo kako god, Gretina retorika doista je mučna i odveć histerična, čak i nelogična, poput ovakvih navoda: "Neki su ljudi - neke tvrtke, a posebno neki donositelji odluka - točno znali koje neprocjenjive vrijednosti žrtvuju kako bi nastavili zarađivati nezamislive iznose novca. Želim ih izazvati u stvarne i smjele klimatske akcije, da stave svoje ekonomske ciljeve u stranu i zaštitite čovjekove buduće životne uvjete. Molim vas da stojite na pravoj strani povijesti." Logično je pretpostaviti da je ovdje malo izvornih misli 16-godišnjakinje te da sve više zvuči kao pamflet antikapitalističkih, ljevičarskih parola i fraza. Drugim riječima, Greta Thunberg indoktrinirana je galopirajućom klimatskom histerijom, kao i veliki broj mladih uključenih u tu agendu, od fakulteta pa naniže, čak do osnovnih škola, tvrde brojni društveni analitičari. Postoji čak i poznata snimka demokrata Ala Gorea, drugog čovjeka SAD-a u eri Clintonovih, kako govori djeci prije desetak godina da obrate pozornost na to što ih škole podučavaju o klimatskim promjenama, jer škole imaju najnovije "znanstvene" podatke, a njihovi roditelji ne. Očekivano, pak, ljevičarski mainstream mediji napali su Donalda Trumpa jer je ignorirao Gretu u New Yorku, a Trump je iz UN-a poručio: "Budućnost ne pripada globalistima, ona pripada domoljubima. Želite li slobodu, stvarajte je u svojoj zemlji. Želite li demokraciju, čuvajte svoj suverenitet. Želite li mir, volite svoj narod." Vladimira Putina isti mediji optužili su da je napao Gretu, a on je zapravo stao na stranu djeteta i osudio one koji Gretu iskorištavaju. "Iako bi mladi ekolozi trebali imati podršku, kad netko koristi djecu i tinejdžere za osobne interese, to zaslužuje samo osudu, pogotovo ako zarađuje novac na tome", istaknuo je ruski predsjednik.
Bilo kako god, s klimom doista nešto nije u redu, ni globalno, a ni lokalno, kako u svijetu tako i kod nas. Previše je anomalija, previše klimatskih poremećaja, katastrofalnih uragana i tajfuna, poplava, viših temperatura, poremećenih godišnjih doba... No ekstremno politiziranje te teme s bilo koje strane, kao ni bombastični medijski senzacionalizam, sigurno neće dovesti do rješenja, niti će do rješenja dovesti tvrdnje negacionista poput Vladimira Paara, koji ponavlja da klimatskih promjena nema, odnosno da ih ima, ali za njih nije kriv čovjek već fizički, geološki i astronomski zakoni, pojave kroz koje planet Zemlja prolazi u određenim ciklusima.
Piše: Damir GREGOROVIĆ
Rizici u Hrvatskoj
O klimatskim promjenama dosta govori i strategija Ministarstva zaštite okoliša i energetike pod naslovom “Strategija prilagodbe klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj za razdoblje do 2040. godine s pogledom na 2070. godinu”. U njezinu uvodu navode se neki zanimljivi, ali do sada ne odveć poznati podatci. Najšokantniji je podatak Europske agencije za okoliš (EEA) prema kojemu Hrvatska pripada među tri zemlje s najvećim udjelom šteta od ekstremnih vremenskih neprilika u odnosu prema bruto nacionalnom proizvodu. Prema podatcima EEA-e, od 1980. do 2013. godine ti su gubitci iznosili dvije milijarde i 250 milijuna eura ili u prosjeku oko 68 milijuna eura godišnje! A onda su štete znatno porasle tijekom 2014. i 2015. godine i stajale su Hrvatsku dodatnih 580 milijuna eura! Prema podatcima iz razdoblja od 2000. i 2007., najviše je stradala poljoprivreda (173 milijuna eura), a potom zbog suše i energetski sektor. No možda je i najdramatičniji podatak iz kolovoza 2003. godine, koji je obilježio toplinski udar zbog kojeg je stopa smrtnosti u Hrvatskoj povećana za golemih četiri posto. U Strategiji se stoga navodi kako je “sve više dokaza da je RH osjetljiva na klimatske promjene, a s obzirom na to da velikim dijelom pripada u sredozemnu regiju, utjecaj klimatskih promjena će rasti te se ranjivost ocjenjuje kao velika.” Procjenjuje se kako će i štete biti sve veće, što ne čudi s obzirom na to da, navodi se, poljoprivreda i turizam, koji su osobito osjetljivi na ćudi klime, zarađuju više od četvrtine ukupnog hrvatskog BDP-a.
MINISTARSTVO ZAŠTITE OKOLIŠA I ENERGETIKE
STRATEGIJA PRILAGODBE KLIMATSKIM PROMJENAMA
Republika Hrvatska je prema očuvanom okolišu i bioraznolikosti u samo vrhu Europske unije. Emisije onečišćujućih tvari u zraku smanjuju se zahvaljujući mjerama politike zaštite okoliša, kao i EU legislativi te najboljim raspoloživim tehnikama u proizvodnji. Hrvatske raspolaže dovoljnim količinama voda koje su dobre kvalitete, što se osobito odnosi na Jadransko vodno područje i na podzemne vode. Naime, posljednjih je godina povećan broj uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda, a raste i broj uređaja s višim stupnjem pročišćavanja. Kakvoća mora za kupanje viša je od europskoga prosjeka, odnosno, izvrsna je na oko 97 % točaka ispitivanja.
IZAZOV ČOVJEČANSTVU
Postojeći pravni okvir zaštite prirode unaprijeđen je i usklađen s pravnom stečevinom Europske unije. Najvažnija je novost ekološka mreža Republike Hrvatske proglašena 2013. godine, koja je sastavni dio ekološke mreže Europske unije, Natura 2000. Ona obuhvaća 36,67 % kopnenog teritorija, 16,26 % obalnog mora te 9,62 km2 područja izvan teritorijalnog mora pod nacionalnom jurisdikcijom.
Znatni su napori uloženi u inventarizaciju i kartiranje sastavnica bioraznolikosti u Hrvatskoj te je u tijeku kapacitiranje i razvoj sustava praćenja stanja očuvanosti vrsta i stanišnih tipova. Ove aktivnosti prati kontinuirano unapređenje Informacijskog sustava zaštite prirode.
Provedene i trenutne aktivnosti, potaknute članstvom Hrvatske u EU-u i dominantno financirane iz EU fondova, znatno pridonose planiranju i usmjeravanju očuvanja prirode i održivog razvoja u Republici Hrvatskoj. U konačnici je cilj očuvati prirodu i ekosustave u dobrom stanju, osiguravajući tako usluge ekosustava nužne za bolju kvalitetu života ljudi i ekonomski napredak.
Vezano uz upit o prilagodbi klimatskim promjenama, klimatske su promjene izazov cijelom čovječanstvu. I Republika Hrvatska je izložena negativnim učincima klimatskih promjena te je stoga Ministarstvo zaštite okoliša i energetike 2016. godine pokrenulo izradu nacionalne Strategije prilagodbe klimatskim promjenama za razdoblje do 2040., s pogledom na 2070. godinu. Strategiji prilagodbe cilj je smanjiti ranjivost prirodnih sustava i društva na negativne utjecaje klimatskih promjena, povećati sposobnost oporavka nakon učinaka klimatskih promjena te iskoristiti potencijalne pozitivne učinke, koji također mogu biti posljedica klimatskih promjena.
BUDUĆNOST ENERGETIKE
Rezultati klimatskog modeliranja, koji su provedeni za područje Republike Hrvatske, pokazuju kako se mogu očekivati promjene raznih klimatskih parametara: porast srednje godišnje temperature zraka, visoka sezonalnost oborina, smanjenje kišnih razdoblja i povećanje sušnih razdoblja, povećanje toplih ekstremnih uvjeta, smanjenje vlažnosti tla, povećano sunčano zračenje i porast srednje razine mora.
U Strategiji je stoga predloženo 85 mjera prilagodbe, od kojih svaka sadrži niz aktivnosti. U fokusu su ranjivi prirodni sustavi i socioekonomski važni sektori te dva međusektorska područja: hidrologija, vodni i morski resursi, bioraznolikost, poljoprivreda, šumarstvo, ribarstvo, energetika, turizam, zdravlje, prostorno planiranje, obalno područje i upravljanje rizicima.
Detaljnije informacije o procjeni utjecaja klimatskih promjena, kao i o svakoj pojedinoj mjeri, možete pronaći u Nacrtu Strategije prilagodbe klimatskim promjenama te na mrežnoj stranici posvećenoj prilagodbi klimatskim promjenama: http://prilagodba-klimi.hr/.
Ministarstvo zaštite okoliša i energetike upravo je u procesu finaliziranja dvaju važnih dokumenata vezanih uz energetiku. U završnoj je fazi izrada Strategije energetskog razvoja RH do 2030. godine, s pogledom na 2050. godinu, u kojoj je snažan potencijal u razvoju energetike stavljen na obnovljive izvore energije. Uz strategiju, u finalizaciji je i Integrirani energetski i klimatski plan, kojim se postavljaju ciljevi, prvenstveno vezani uz obnovljive izvore energije, energetsku učinkovitost i udio obnovljivih izvora energije u prometu, te se daje pregled mjera za postizanje postavljenih ciljeva.
Energetska strategija bit će u cijelosti usklađena s glavnim nacionalnim ciljevima te EU politikom vezanom uz energetiku, ali i smanjenje stakleničkih plinova. Na taj će se način osigurati tranzicija energetskog sektora k “čistoj” energiji.
Darko Jerković
BRANKO GRISOGONO
NEZNANJE DOVODI DO NERAZUMIJEVANJA
Je li utjecaj klimatskih promjena doista toliko alarmantan da nam, ako se nešto ozbiljno ne poduzme, prijeti globalna klimatska kriza s neprocjenjivim posljedicama za Zemlju, ljude, floru i faunu, mora... pitali smo prof. dr. sc. Branka Grisogona, sa zagrebačkog PMF-a, koji je proteklog četvrtka u Zadru održao jedno u nizu svojih predavanja o klimatskim promjenama. Naziv zadarskog predavanja dr. Grisogona bio je Klima danas i sutra, globalno i u Hrvatskoj.
Ako je suditi prema onome što svednevice vidimo, čitamo i slušamo, stanje s klimom ne ulijeva puno optimizma. Može li se zaključiti da je situacija doista toliko dramatična?
- Nažalost, da. Odgovor ne može biti kraći! Možda jedini djelomični izuzetak s navedene liste posljedica je sam opstanak civilizacije i ljudi, jer mi smo, u prosjeku, žestoko i opasno prilagodljivi kao vrsta. No, ako nastavimo ovako, živjet ćemo u svijetu koji ne poznajemo već za manje od 50 godina. Aktualna klimatska kriza blisko je povezana sa sve jačom ekološkom krizom, globalnim otpadom, energetikom; takve probleme moramo rješavati integralno, tj. sinergijski, a ne parcijalno. Samo jedan od mnogobrojnih dokaza recentnog globalnog zatopljenja je ubrzano topljenje velike većine ledenjaka. Time se bavi i izv. prof. Valentina Radić sa Sveučilišta u Vancouveru u Kanadi. Za njezine izračune bilance mase pojedinog ledenjaka potrebno je poznavati i tzv. ledenjački vjetar; to je vjetar sličan strujanju noću niz planinu, pa surađujemo na tome.
DIZANJE JADRANA
Može li su uopće, i u kojoj mjeri, obuzdati emisija stakleničkih plinova u atmosferu? Navodno ćemo već do 2030. godine dosegnuti 1,5 stupnjeva višu prosječnu temparaturu. No to Trumpa ne zabrinjava, on je SAD isključio iz Pariškog sporazuma...
- Može, ali za to treba politička volja, a koje nema (čast rijetkim izuzecima). Ova projekcija globalne srednje temerature je točna, toliko koliko to može biti; naime, ova ima pripadne nesigurnosti, no da sad ne idemo u teoriju (koju obožavam), dovoljno je navesti da su gotovo sve pripadne projekcije u posljednjih 20-ak godina pogodile ili podcijenile sadašnje stanje. Drugim riječima, situacija je lošija sada nego kako je procijenjena prije 10 i 20 godina. A političare ne volim javno komentirati, inače bih mogao puno reći...
Na udaru zatoplenja su Arktik, Antarktika i Grenland. Govori se da bi topljenje leda moglo dramatično povisiti razinu mora. Koliko je to objektivno moguće, i prijeti li u tom slučaju i Jadransko more našim gradovima na obali?
- Ma ne da je to samo objektivno moguće nego se i ubrzano događa posljednjih desetak godina! Izgleda da je Jadran umjereno ugrožen u usporedbi s nekim drugim morima. Posljednje projekcije porasta srednjeg nivoa Jadrana su između 20 i 30 cm za sredinu ovog stoljeća, a za kraj stoljeća idu i do 70-ak cm. No problem nije samo porast srednje razine mora nego i pojačano zaslanjivanje, porast temperature te jačina i učestalost nevremena nad Jadranom. Pitajte marinobiologe što oni sve pronalaze u Jadranu posljednjih godina!
PRAZNE GLAVE
Interpretacije klimatskih promjena u medijima pune su senzacionalizma, stvaranja atmosfere straha za opstanak Zemlje i ljudi. Dojam je da su objektivna i znanstveno utemeljena tumačenja nekako u drugom planu. Vaš komentar?
- Nažalost, da, a te senzacije i stil nisu prikladni. Neznanje dovodi do nerazumijevanja i tako kreće taj začarani lanac… A kako bi to medijski trebalo biti, citiram Zorana Vakulu, dragog kolegu i mojeg ex studenta: "Bez bombastičnosti i senzacije - samo kvalitetne i pravodobne meteoinformacije" (su potrebne). Posebice je u Hrvatskoj znanost u drugom planu; sveznalice opće prakse prodaju pamet medijima i zaglupljuju narod. Možda je to i smišljeno, jer kao što se kaže - prazna glava lakše klima. Da ne spominjemo da Hrvatska godinama ne želi ozbiljno financirati obrazovanje i znanost. A nema jeftinog obrazovanja! Dobri primjeri su Finska, Izrael i niz drugih država.
LAICI I STRUČNJACI
Koliko je, i je li uopće u tolikoj mjeri, čovjek odgovoran za globalno zatopljavanje? Neki znanstvenici kažu da nije...
- Čovjek je do na 99 % vjerojatnosti odgovoran za ovo što se događa. To je dokazana činjenica. Uvijek je bilo i bit će znanstvenika koji suprotno tvrde, to je znanost, a ne dogma. Tih znanstvenika je manje od 3 %, a mnogi nisu ni stručnjaci za vrijeme i klimu, nego brljaju po razlčitim strukama (poluistine su opasnije od laži). Simulacije stvarne klime ne mogu se "pogoditi", tj. kompjuterski projicirati ako se ne uključi ljudsko djelovanje na klimu. Hrvatska je pravi primjer za tzv. skeptike opće prakse. Stručni skeptici su itekako dobrodošli i oni su potrebni i trebaju se dokazati svojim pripadnim znanstvenim radovima u kojima mogu na ispravan način kritizirati postojeće stanje razumijevanja recentnih klimatskih promjena. Povijest nas uči kako treba vremena da se prihvate nove činjenice. Stoljeća su trebala da se prihvati Kopernikov helicentrični sustav, nešto manje za opći prihvat Newtonovih zakona, i više od 50 godina za Einsteinovu opću teoriju relativnosti itd. Vidite koliko dugo treba da prihvatimo da je pušenje štetno, a opet mnogi mladi i danas se truju pušenjem poluumjetnog nikotina. Drugim rječima, nedopustivo je čekati da se svi 100 % složimo oko nečega što se stvarno događa, a i nisu sve teme i činjenice predmet liberalne diskusije ili ankete. Postoje stvari gdje demokracija treba postojati, a gdje ne - nema opće demokracije u znanstvenim diskusijama, tamo vrijede znanje i činjenice. Laik i stručnjak tada ne mogu biti ravnopravni. Usporedba: zašto treba poslušati liječničko mišljenje, ili pravni savjet..? Jer je stručan i mjerodavan!
Vaš komentar na sve masovnije prosvjede mladih diljem svijeta vezane uz klimatske promjene?
- To je legalno i mislim da je u redu. Istovremeno, to me podsjeća na 1968. godinu i demonstracije. Međutim, mladi nisu nikad stvarno mogli promijeniti svijet, no sada imaju priliku da sudjeluju u tome. Mislim da je to važno.
(D.J.)