Ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović rekao je u četvrtak da prihvaćanje prijedloga inicijative "67 je previše" ne znači odustajanje od mirovinske reforme te je istaknuo kako izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju Vlada poštuje volju više od 700 tisuća hrvatskih građana.

"Prihvaćanje referendumskih prijedloga ne znači odustajanje od mirovinske reforme, mirovinskom reformom nije samo podignuta dobna granica za ostvarivanje prava na mirovinu, nego je nizom mjera mirovinski sustav cjelovito unaprijeđen", naglasio je Aladrović u Saboru predstavljajući izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju. Vlada je uzela u obzir volju više od 700 tisuća hrvatskih građana i zato predlaže od 1. siječnja 2020. zakonske izmjene kojima se na 65 godina života vraća​ granica​ za starosnu mirovinu te smanjuje penalizacija za ranije umirovljenje, rekao je ministar rada. Prema procjenama, naveo je, za preuzimanje referendumskih prijedloga u sljedeće dvije godine bit će potrebno osigurati dodatna financijska sredstva u iznosu od 35,7 milijuna kuna u 2020. i 91,7 milijuna kuna u 2021., uz istodobno smanjenje prihoda državnog proračuna za 9,2 milijuna kuna u 2020., i za 34,9 milijuna kuna u 2021. Iako kaže da je održivost mirovinskog sustava neupitna, Aladrović ističe da promjene na tržištu rada i demografski trendovi utječu isto tako na njegovu dugoročnu održivost, kao i da ga je jako teško učiniti primjereno i fiskalno održivim bez produljenja radnog vijeka. "Duži ostanak u svijetu rada ujedno znači i veću mirovinu", dodao je.


Saborsku oporbu zanimalo je zašto su prihvaćeni zahtjevi referendumske inicijative, budući da se mirovinska reforma promovirala kao dobro pripremljena. "Koji je bio ključan trenutak i zašto ste odlučili prihvatiti referendumsku inicijativu", upitala je Anka Mrak Taritaš (Glas). Slično pitanje postavio je i Mirando Mrsić (Demokrati). Aladrović je ponavljao je kako je Vlada odlučila poštovati volju hrvatskih građana izraženu kroz inicijativu. Gordan Maras (SDP) ocijenio je da građani reformu ne vide. "Vide samo niske mirovine, i to je refleksija 750.000 potpisa koju su građani dali, ustvrdio je, upitavši ministra: "Je li u Hrvatskoj moguće dostojanstveno živjeti s prosječnom mirovinom koja je ispod 40 posto prosječne plaće?".


Aladrović mu je odgovorio da su u mandatu ove Vlade povećali mirovine za 11,7 posto, a najniže mirovine za 15 posto. Istaknuo je i kako će izazov u sljedećem razdoblju biti kroz sustav regulacije rada poticati ljude da duže rade i na taj način okrenuti trendove u pozitivnom smjeru.
Na pitanje Nikole Grmoje (Most) kad će se Vlada "pozabaviti" povlaštenim mirovinama, Aladrović je odgovorio da te mirovine dolaze na red nakon što se uredi opći sustav. "Stečena prava su stečena prava, i zadiranje u njih nije u ovom trenutku moguće", poručio je, i dodao kako se te mirovine isplaćuju iz općih prihoda proračuna. Hina