U sklopu obilježavanja Svjetskog dana hrane, u srijedu je na Fakultetu agrobiotehničkih znanosti Osijek počela 3. Hrvatska konferencija o procjeni rizika podrijetlom iz hrane. Poznato je da je u utrci za ekonomskom dobiti poboljšanje kvalitete hrane i prehrambenih navika velik izazov, stoga su mnogi okrugli stolovi i konferencije, u kojima sudjeluju brojni domaći i inozemni stručnjaci iz zdravstvenog i poljoprivrednog sektora, usmjereni upravo tom cilju.

- Današnji tempo življenja nameće nam izazove u vezi sa sigurnosti hrane, ali i prehrambenim navikama. Tijekom ove konferencije puno ćemo razgovarati o prehrambenim navikama, jer tu su posljednjih nekoliko desetljeća nastupile određene promjene kod naših građana, a s njima i rizici na koje želimo upozoriti. Pretjerani unos soli i izbor namirnica slabije nutritivne vrijednosti veliki su problem, međutim, tu su struka i znanost da upozore na rizike odnosno štetne navike u svakodnevnom životu koje moramo mijenjati. Kada govorimo o sigurnosti hrane, sustav u Hrvatskoj aktivno funkcionira, naše građane konstantno upozoravamo da provjeravaju sljedivost hrane i vjeruju u namirnice koje su prošle sustav kontrole, jer to je garancija sigurnosti i kvalitete - poručio je Krunoslav Dugalić, ravnatelj Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu.

Jedan od najvećih problema, uvjetovan upravo nezdravom hranom i navikama, odnosi se na pretilost, koja za posljedicu ima kronične nezarazne bolesti, naročito krvožilne i srčane bolesti. Smrtnost od tih bolesti danas je u Hrvatskoj veća nego od malignih.

- Ako gledate unatrag nekolio desetljeća, pretilost se utrostručila, prešla je u pandemiju. Zabrinjavajuće ja činjenica da smo kao nacija sve stariji te nas sve više opterećuju kronične nezarazne bolesti koje su u velikoj mjeri rezultat pretilosti - poručila je Vera Katalinić-Janković, pomoćnica ministra zdravstva, naglasivši alarmantan podatak da je 35 posto djece u Republici Hrvatskoj debelo ili pretilo.

Što nam je činiti kako bismo tu poražavajuću činjenicu promijenili, upitali smo.

- Na Ministarstvu je da donosi upute i smjernice, ali u provedbi toga moramo sudjelovati svi. Od samih roditelja, koji će djeci usaditi navike, kroz vrtiće i škole... zapravo, treba paziti cijeli život, jer posljedice prekomjerne težine osjetit ćemo tek u starijoj životnoj dobi. Na kraju, svatko je za sebe odgovoran, sami se moramo prestati negativno odnositi prema svom zdravlju, nitko nas na to ne može natjerati - poručuje dr. Katalinić-Janković.

Fakultet agrobiotehničkih znansti Osijek svakako je mjesto na kojemu su proizvodnja i kvaliteta hrane u fokusu brojnih istraživanja i projekata.

- Znamo koliko primjena agrokemijskih sredstava i stočnoga gnojiva utječe na kvalitetu hrane. Istraživanja idu u smjeru na koji način stvoriti integriranu proizvodnju u kojoj će biti najmanja moguća primjena pesticida i kemijskih sredstava, kako bismo sigurnu i kvalitetnu hranu plasirali od polja do samoga stola - rekao je dekan Krunoslav Zmaić.
I. Alilović