Na Svjetski dan hrane, 16. listopada, Hrvatska mora ustvrditi poražavajuću činjenicu da njezini građani i tvrtke i dalje, bez obzira na to što je još 2016. godine za njezino doniranje ukinuto plaćanje PDV-a, bacaju goleme količine prehrambenih proizvoda.
Dosadašnje brojke govore da se u Hrvatskoj godišnje baci 400.000 tona hrane. Koordinator Mreže hrane Zoran Grozdanov ističe kako je ta brojka samo projekcija, a ne rezultat sustavnog istraživanja. Naime, više od 50 posto bačene hrane potječe iz kućanstava, što je previše da bi se dosadašnji trendovi u doniranju (značajno) mijenjali nabolje. Potvrđuju to i poražavajuće brojke iz najobičnije zelene kante za kućni, miješani komunalni otpad. Službenik za informiranje đakovačkog Komunalnog poduzeća Univerzal Danijel Geošić kaže kako praćenja govore da je čak 35 posto sadržaja biorazgradivi otpad, a većina je hrana.
Potrošnja svinjetine
- Praćenja komunalne struke kažu da svaki čovjek godišnje proizvede od 350 do 400 kilograma otpada, pa ispada, uzevši u obzir da se više od trećine zelene kante odnosi na biorazgradivi otpad, da svatko od nas godišnje baci više od 100 kilograma hrane - dodaje Geošić.
Istovremeno ohrabruje podatak hrvatskih proizvođača hrane da se domaći potrošači sve više okreću domaćoj proizvodnji te da im cijena više nije jedini ili najvažniji kriterij u njenom odabiru. U Mini mljekari Gašić, u Beketincima, osjećaju okretanje hrvatskog potrošača domaćem.
- U zadnje vrijeme osjetan je pomak u promjeni potrošačkih navika kupaca. Sve više traže domaće, a ne komercijalne proizvode, čak su spremni platiti i više. Cijene to što proizvodimo domaće. Primjerice, mnogo roditelja neće kupiti djeci voćni jogurt za dvije kune iz trgovine, nego naš koji košta pet kuna, kao i naše sireve, svježi program, mliječne prerađevine i drugo - kaže voditeljica te mljekare Katarina Drlić.
A, osim kupovnih, kakve su prehrambene navike građana? U Ministarstvu poljoprivrede ističu da one ovise o više čimbenika, kao što su mjesto stanovanja, prihodi, razina edukacije, spol, dob i slično.
- No, ako gledamo prosjek odrasle populacije te konzumaciju određenih kategorija hrane u odnosu na zemlje u okruženju, možemo reći kako smo po pitanju, primjerice, konzumacije mesa, negdje na sredini u odnosu na zemlje Europske unije, ali smo na europskom vrhu, primjerice, prema konzumaciji svinjetine, gdje su samo mađarski potrošači ispred nas. Ako govorimo o konzumaciji ribe, na samom smo začelju u EU-u. S druge strane, ako govorimo o unosu voća, kod nas će kontinentalci najprije odabrati jabuku, dok će se u primorskoj Hrvatskoj prije odlučiti za grožđe - poručuju iz Ministarstva poljoprivrede. Upravo tom ministarstvu u Mreži hrane izriču pohvale - da je u zadnjih godinu i pol ono pokrenulo više procesa kako bi se povećalo doniranje hrane. Dok je ono potpadalo pod obvezu plaćanja PDV-a javnost je zazivala njegovo ukidanje, upirući prst upravo u PDV, da je glavni kočničar većem doniranju hrane. Kada je 2016. on ukinut, pokazale su se slabosti u tom lancu, pa su socijalne samoposluge i potom nastavile s čestim zazivanjem donatora.
Donirano 30 milijuna kn
Zoran Grozdanov kaže kako je 2016. godine donirano hrane u vrijednosti oko deset milijuna kuna, 2017. to se smanjilo na oko 9,1 milijun, a 2018. opet se popelo na približno deset milijuna.
- Ne možemo govoriti je li to dosta tako ili nije, jer nemamo te brojke s čime usporediti - kaže Grozdanov.
U Udruzi sv. Vinka Paulskog - konferencija Svih svetih Đakovo - kažu da je sve više svijesti o darivanju hrane potrebitima.
- Ljudi su skloni pomoći, ali ih treba potaknuti. Stoga mi u udruzi potičemo već djecu na darivanje - kaže voditelj Ivan Bassi. Ova udruga, uz odjeću i namještaj, većinom prikuplja hranu, uglavnom nekvarljive proizvode, kroz košare u veletrgovinama, no to rijetko bude dostatno, pa članovi udruge rade i humanitarne akcije i od tako prikupljenog novca kupuju, nadokupe hranu i dijele svaki mjesec u župi, a znaju ići i po obiteljima.
- No, ima i slučajeva da ljudi nakon vjenčanja, svečanosti, cateringa, iza kojih ostane hrane, nas nazovu i daruju tu hranu, a mi u nekoliko obitelji odnesemo ručak ili večeru. Vjerujem kako se svima čini da je hranu lakše baciti, no treba poticati njezino darivanje, ali treba zadržati i dostojanstvo njezinoga darivanja, jer darivatelji često žele biti anonimni. Povremeno imamo oko 150 obitelji, no ima desetak onih kojima treba permanentnije pomoći - kaže Bassi. Dodaje da je Đakovu potrebna bolje izreklamirana akcija "kruh za poslije", no i dodaje: "Ljudi su željni posla, odnosno da si sami zarade taj isti kruh".
Bacanje i nedogovoran odnos prema hrani problemi su i na svjetskoj razini. Tako je UN-ova organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO) u ponedjeljak objavila kako se gotovo 14 posto hrane proizvedene u svijetu izgubi i prije nego stigne do maloprodaje. Smanjenje te brojke povećalo bi globalni gospodarski rast i produktivnost te pridonijelo borbi protiv gladi u svijetu i smanjenju emisija stakleničkih plinova, navodi se u izvješću FAO-a.
Suzana Župan
PRIPREME ZA OSNIVANJE BANKE HRANE
"U testnoj smo fazi pilot-projekta IT sustava doniranja hrane kojim upravljamo mi, Mreža hrane. U taj sustav umreženi su donatori i posrednici, odnosno socijalne samoposluge. donatori prijavljuju što žele donirati, a posrednici se priključuju i kažu što im treba. No, ono što će riješiti problem doniranja hrane jest da je Ministarstvo poljoprivrede naručilo stručnu studiju o izvedivosti banke hrane u Hrvatskoj, i na temelju toga, kao i rezultata IT sustava, to će ministarstvo pristupiti odluci o osnivanju banke hrane. To je proces koji se događa u pozadini, no koji treba povećati doniranje hrane", kaže Zoran Grozdanov. Podsjeća da je 4. listopada donesen novi Pravilnik o doniranju hrane koji bi, za razliku od prvoga iz 2015., mogao povećati njezino doniranje, jer se rok za njenu upotrebu pomiče do zadnjeg dana roka upotrebe.
PROBLEMI POTHRANJENOSTI I DEBLJINE
Svjetski dan hrane prigoda je i za podsjećanje na problem pothranjenosti i debljine i to kod djece čime se bavi ovogodišnji UNICEF-ov izvještaj "Stanje djece u svijetu". Navodi se da je najmanje jedno od troje djece mlađe od pet godina, odnosno više od 200 milijuna djece diljem svijeta, ili pothranjeno ili pati od prekomjerne težine. U svim zemljama EU-a jedno od petero djece pati od prekomjerne težine, pri čemu u Hrvatskoj 28 % djece i adolescenata ima višak kilograma. U povodu Svjetskog dana hrane u srijedu, 16. listopada, na Fakultetu agrobiotehničkih znanosti u Osijeku održava se 3. hrvatska konferencija o procjeni rizika podrijetlom od hrane, a u organizaciji Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu.