Iako se u nas mnogi krste kao djeca, uvijek ima onih koji požele postati katoličkim vjernicima u svojoj zrelosti. Zbog toga osječke župe i ove godine organiziraju zajedničku pripravu odraslih za sakramente svetog krštenja, pričesti i krizme, koja se još naziva i katekumenat. Ova priprava počinje 15. listopada u 19 sati u dvorani Župe sv. Mihaela u Tvrđi, na Križanićevu trgu 2.

Kako saznajemo, za kandidate nije potreban nikakav predupis, dovoljno je doći na prvi susret 15. listopada i sa sobom ponijeti neku od osobnih isprava i olovku. U službenoj se obavijesti kaže da katekumenom može postati svaka punoljetna osoba, dakle starija od 18 godina, a svi mlađi za spomenute se sakramente pripremaju u svojim župama.

U razgovoru s voditeljem ove priprave prof. dr. sc. Zvonkom Pažinom, župnikom Župe Duha Svetoga u Čepinu i profesorom na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Đakovu, doznajemo kako se ovaj oblik uvođenja odraslih u kršćanstvo i pripadnost Katoličkoj Crkvi odnosi na osobe koje nisu krštene, kao i one koje su krštene kao djeca, ali kasnije nisu primile sakramente svete pričesti i krizme. Prema Pažinu, od tridesetak zainteresiranih osoba koje godišnje prolaze ovu pripravu, njih samo dvadeset posto je nekrštenih, odnosno katekumena u strogom značenju toga pojma. Ostalih osamdeset posto su oni koji su kršteni kao djeca, ali iz nekog razloga nisu pohađali vjeronauk, zbog čega nisu dobili sakramente svete pričesti i krizme. Mnogima je želja vjenčati se u crkvi, zbog čega žele uredno steći sve potrebne sakramente, a ima i onih koji vođeni vlastitim promišljanjima traže Boga i žele postati članovi Katoličke Crkve.

U Hrvatskoj je, prema službenim podatcima, 86,28 posto katolika, 4,44 posto pravoslavaca, 1,47 posto muslimana, 0,34 posto protestanata, 4,57 posto ateista i agnostika te 3,24 posto ostalih. Zanimljivo je primijetiti da je u Osijeku, kao multikulturalnoj i urbanoj sredini u kojoj je sekularizam ostavio više traga, postotak katolika manji otprilike dva posto (84,38 posto) u odnosu prema hrvatskom prosjeku, uz veći je postotak pravoslavaca (6,36 posto) i protestanata (0,90 posto).

Katekumenat je dio stare tradicije s početka kršćanstva. Ovaj pojam potječe od starogrčke riječi katehúmenos, koja označava osobu koja biva podučavana, odnosno učenika. U Djelima apostolskim u poglavlju 19 spominje se apostol Pavao koji susreće takve učenike u Efezu. Razdoblje katekumenata u to vrijeme trajalo je od tri do četiri godine. Sve do trenutka krštenja katekumeni nisu mogli pribivati svetoj misi ili su pak morali napustiti crkveni prostor prije početka pretvorbe (transupstancijacije). Nakon što je kršćanstvo u četvrtom stoljeću poslije Krista bilo priznato, pa čak postalo i državnom vjerom u Rimskom Carstvu, krštenja su obavljana masovno, a klasični je katekumenat napušten. Sadašnji je oblik katekumenata obnovljen nakon Drugog vatikanskog sabora. Svi oni koji prođu ovu pripravu na svetoj misi, na Veliku subotu primaju sva tri sakramenta inicijacije, krst, euharistiju i potvrdu. D. Celing