Prosječan Hrvat dnevno u organizam unosi 12 grama soli, što je znatno iznad količine koju preporučuje Svjetska zdravstvena organizacija, a unos 14 grama smatra se izuzetno opasnom količinom za zdravlje. Da bi se izbjegle sve posljedice prekomjernog unosa soli u organizam, od previsokog krvnog tlaka do niza kardiovaskularnih i cerebrovaskularnih oboljenja, i u Hrvatskoj je pokrenut Nacionalni program smanjenja konzumiranja soli. Istraživanja pokazuju kako bi se prepolovljenim unosom soli u Europi spasilo 180 tisuća života godišnje. Problem nije samo u “kućnom soljenju i dosoljavanju”, nego i u prehrambenoj industriji i ugostiteljstvu koja u prekomjernim količinama kuhinjsku sol koristi kao začin, konzervans, stabilizator boje i regulator fermentacije. Javnozdravstvenom akcijom u Hrvatskoj cilj je smanjiti unos kuhinjske soli u idućih pet do deset godina sa sadašnjih 15 grama dnevno na preporučenih šest grama, jer smanjenje prosječnog arterijskog tlaka u Finskoj i Velikoj Britaniji upravo je rezultat takvih aktivnosti. Kardiovaskularne bolesti vodeći su zdravstveni problem i u istočnoj Hrvatskoj, pa je ključno da se pacijenti s povišenim masnoćama u krvi i istodobno povišenim tlakom pridržavaju nemasne i neslane dijete.J.Kn.