Ekonomija
USPORAVANJE GOSPODARSTVA

Recesija iz Njemačke prijetnja je hrvatskom drvnom sektoru
Objavljeno 14. listopada, 2019.
Očekivanja poduzeća vezana su uz pad narudžbi, te je moguć i pad proizvodnje

Na nedavnom, 10. kongresu pilanara jugoistočne Europe u Slavonskom Brodu, gdje se okupilo više od 200 domaćih i europskih stručnjaka, osim aktualnih tema važnih za sve predstavnike šumarske i drvoprerađivačke industrije u tom dijelu Europe, poput prjetećih bolesti u šumama, bilo je riječi i o najavljenoj mogućoj recesiji i koje bi posljedice na dvoprerađivački sektor ona mogla imati.

Usporavanje njemačkog gospodarstva velika je prijetnja za cijelo hrvatsko gospodarstvo, a koliko će snažna biti najavljena kriza, kakvi će biti poremećaji na tržištu, koga će najteže pogoditi i kada je možemo očekivati u punom izdanju, zasad je još uvijek teško prognozirati iako dio prezentiranih statistika već potvrđuje kako se u 2018. dogodilo ozbiljno usporavanje, rečeno je na slavonskobrodskim kongresu pilanara. Glavni zaključak može se sažeti u preporuku kako se sektorski dionici trebaju držati zajedno, koordinirati i zajednički kreirati tržišne strategije jer je trgovina drvom jako globalizirana i pod velikim je utjecajem posljedica aktualnog američko-kineskog trgovinskog rata.

Jozo Jović iz Hrvatskog drvnog klastera drži kako je drvni sektor i do sada bio glasan, ali treba biti još glasniji aludirajući na nadolazeća, kako ocjenjuju drvari, vrlo teška i izazovna vremena. Jović ocjenjuje kako su “iza nas prve faze, naznake određenih recesija koje su često pogađale najslabije tvrtke i države“, ali misli kako će nova recesija pogoditi one najbogatije zemlje. Daniel Smiljanić, predsjednik Udruženja drvno-prerađivačke industrije HGK, slaže se kako “situacija nije kao prije“.

Moguće posljedice
- Posljednjih mjesec dana sve više s kupcima razgovaramo o stanju na tržištu. Jasno je da situacija nije kao prije, svi smo svjesni mogućih posljedica recesije - rekao je Smiljanić.

O opasnostima vrlo izgledne recesije u Njemačkoj govorio je za Glas Slavonije sredinom kolovoza ekonomski analitičar Damir Novotny i potvrdio kako se njemačka industrijska proizvodnja nalazi u kontrakciji te podsjetio i na ljetos objavljene rezultate uglednog minhenskog IFO instituta.

- Očekivanja industrijskih poduzeća vezana su uz znatan pad narudžbi, tako da se očekuje nastavak pada industrijske proizvodnje. U Njemačkoj je problem što nemaju razvijenu domaću potražnju i potrošnju, nego su izvozno orijentirani. Najviše im je tu problem pad potražnje iz Kine, potom iz Rusije i SAD-a, i to prije svega vezano uz automobilsku industriju i industriju strojeva. A tu je i taj strah od Brexita. Međutim, njemačka vlada s druge strane ima velike rezerve - najnižu razinu javnog duga u EU-u i može intervenirati ako dođe do recesije – rekao je tada Novotny.

Deutche Welle nedavno piše kako su optimistična predviđanja govorila da će se već ove godine Njemačka vratiti rastu od 2 posto, ali i optimisti misle kako bi to još moglo biti najviše 1,1 posto.

Pad narudžbi
-Trenutno je (njemačka) ekonomija pod udarom triju faktora koje bilježe minus - uvelike je ovisna o industrijskoj proizvodnji, o izvozu i o izvozu i poslovanju s regijom Azije. U sve te tri kategorije Njemačka bilježi minus. Globalni sukobi i politička nesigurnost opterećuju njemačka poduzeća i njihove mušterije i u zemlji i u inozemstvu. U tom slučaju vrijedi pravilo “zatvaraj vrata i ne upuštaj se u rizike”. To znači i smanjivanje zaliha dijelova za proizvode, smanjivanje novih narudžbi i odgoda investicija – zabrinut je Andreas Scheuerle iz investicijskog sektora njemačkih štedionica, Dekabank.

Stagnacija rasta u Njemačkoj zabrinjava i naše susjede, Slovence, jer su ovisni o narudžbama iz Njemačke, posebice kad je riječ o dijelovima za njemačke proizvođače automobila, ali i elektroindustriju. Od travnja do lipnja njemački BDP smanjio se za 0,1 posto u odnosu prema prethodna tri mjeseca, što je drugi pad u proteklih 12 mjeseci, pa postoji mogućnost da najsnažnija europska ekonomija uđe u tehničku recesiju, što zabrinjava slovenske gospodarstvenike s obzirom na ovisnost o njemačkom tržištu koje se kolokvijalno naziva “motorom” uspješnijih slovenskih izvoznika, tvrde slovenski analitičari. Kod slovenskih tvrtki koje proizvode autodijelove za njemačku industriju primjetan je pad narudžaba i boje se da bi potencijalna njemačka recesija njihovu proizvodnju mogla smanjiti i za 15 posto. Slično je i s proizvođačima motornih komponenti i dijelova za elektroindustriju, a pad bilježi i proizvođač aluminija TALUM, objavili su slovenski mediji.

Miroslav Flego
Josip Faletar

predsjednik Uprave d.d. Spačve Vinkovci

Na potražnji se još ne osjeća kriza, prodali smo 8 posto više proizvoda

“ U Spačvi se za sada, ne osjećaju naznake početka krize. Troškovi su nam povećani u ovoj godini - sirovina 9 milijuna, plaće 9 milijuna kuna i struja 3 milijuna. Na potražnji se ne osjeća kriza, prodali smo za 14 milijuna kuna ili 8 posto više proizvoda. Oprezni smo, osluškujemo tržište i bojimo se jer su jedna od naših glavnih izvozni tržišta Njemačka i Italija. Peleti jako dobro idu, furnir, seljački pod i vrata idu solidno. Iskreno govoreći, kriza se kod nas u Spačvi ne osjeti, ali se i te kako osjeti da se nešto kuha i osluškujemo što će nam donijeti budućnost - kaže Faletar. Na panelu u organizaciji Udruženja drvno-prerađivačke industrije HGK “Strategija razvoja prerade drva i proizvodnje namještaja“ na nedavnom 46. Međunarodnom sajmu namještaja, unutarnjeg uređenja i prateće industrije – Ambienta 2019. Hrvatski drvoprerađivači su istaknuli kako traže novi Zakon o preradi drva i iako su zadovoljni trenutnom situacijom na tržištu, drže da je industrija postavljena na dobre temelje jer su pravila transparentna i sirovine ima dovoljno za sve.
OZBILJNA STRAHOVANJA I KOD SLOVENACA
Strahovanja Slovenaca su tim ozbiljnija što čak 20 posto ukupnog slovenskog izvoza ide u Njemačku i godišnja trgovinska razmjena porasla je zadnjih godina na oko 12 milijardi eura i po tome je Njemačka vodeći gospodarski partner, ispred Italije gdje odlazi 11 posto izvoza i Hrvatske sa 7,8 posto. Ministrica poljoprivrede Marija Vučković je mišljenja kako se ne treba plašiti najava nove recesije jer ona neće niti izbliza biti kao ona 2008. - Različiti su to tipovi usporavanja, a to je dobro jer je manje rizično za realni sektor – kaže ministrica. Daniel Smiljanić, direktor Pan Perketa drži da ne treba srljati s novom regulativom, ali je svakako treba donijeti jer bi bila dobra i za Hrvatske šume i za poduzetnike i za ministarstvo, a ministrica poljoprivrede, Marija Vučković je rekla kako se radi prijedlog poduzetnika iz drvne branše, ali ona osobno nije za „prenormiranost“ koja bi mogla „narušiti slobodu tržište“.
0,1 %

smanjen je njemački BDP od travnja do lipnja ove godine
Možda ste propustili...

BUDITE SPREMNI ZA SVE SITUACIJE

Glovo osvaja Osijek!

HPK JE ZA UŠTEDE TROŠKOVA ADMINISTRACIJE

Protive se smanjenju poljoprivrednih potpora

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

“BUDI JEDAN OD PEVECOVIH 7”

Pevecovih 100.000 kuna odlazi na uređenje obiteljskog doma

2

OVE JESENI ZASIJANO VIŠE PŠENICE

U žitnici raste uvoz kruha, najviše tosta

3

ODUSTALI OD PRIMJENE NOVIH TEHNOLOGIJA

Adidas zatvara dva robotizirana pogona