SLATINA - Likovnost u partiturama Milka Kelemena naziv je stručnog predavanja koje je u okviru 25. dana Milka Kelemena u Zavičajnom muzeju Slatina održao Marcel Bačić, likovni umjetnik i teoretičar, koji se u predavanju bavio odnosom likovne i glazbene umjetnosti, što je svojevrsni nastavak izlaganja na otvorenju njegove izložbe Crtovlja dan ranije. Riječ je o pretvaranju klasičnog zapisivanja glazbe na notnom papiru u specifični likovni izraz. Bačić je ustvrdio kako je običnim notama Milku Kelemenu bilo teško zapisati glazbu koja slijedi njegovu maštu, zato se na njegovim partiturama, osim nota, nalaze i crteži kojima je nastojao izraziti zvuk koji želi postići. Tako su Kelemenove partiture postale slike i tako je svojoj glazbi dodao jedinstvenu likovnost.


- Povod predavanju bio je jedan pogled na Kelemenove partiture. Moram priznati da sam zvuk ponešto zaboravio, ali sam odjednom otkrio njegove likovne kvalitete. Upravo kroz slike zvuka, kroz slike partitura pokušao sam podsjetiti na činjenicu vizualne organizacije muzike. Podsjetio sam i na to da muzika ima neke veze sa muzama koje štite govor, pjesništvo, pjevanje, sviranje, plesanje… a muza Uranija štiti jednu nečujnost, red u svemiru. To nas upozorava da se zapravo muzika može realizirati i na jedan posve drugi način,“ pojasnio je Bačić.


Predavanje su pratili slatinski gimnazijalci pod vodstvom prof. Roberta Nikčevskog, predsjednik Festivalskog odbora Antonio Brzica, ugledna glazbena kritičarka Višnja Požgaj i predstavnici gradskih ustanova i institucija, a predavača je kratko predstavio o.d. ravnatelja Zavičajnog muzeja Srđan Đuričić.
Neposredno uoči službenog otvorenja ovogodišnjega jubilarnog Međunarodnoga glazbenog festivala Dani Milka Kelemena, u galerijskom prostoru Zavičajnog muzeja Slatina gradonačelnik Denis Ostrošić otvorio je izložbu Marcela Bačića „Crtovlja“.


Autora izložbe, uglednoga glazbenog i likovnog umjetnika i teoretičara, ukratko je predstavio o.d. ravnatelja Muzeja Srđan Đuričić, a o svojim crtovljima govorio je i sam autor. „Čast mi je da i pod imenom Milka Kelemena smijem sudjelovati u ovako važnoj manifestaciji, a tu su i neke moje granične sklonosti između slikarstva, crteža i muzike,“ rekao je uvodno Marcel Bačić. „Ja sam se nadovezao na crtovlja, jednostavno sam horizontalnim crtama produžio jednu morfološku ideju samoga crtovlja. Upravo u skepsi prema stvaralaštvu, ispod notnog papira stavio sam različite predloške, slučajno zatečene za stolom ili hotimične šablone, a crtovlja su mi zadala jednu oblikovnu, više nego glazbenu asocijaciju.


Bačić je usporedio arheologiju i glazbu rekavši da arheologija otkriva prošlost iz blizine, ali da se iz velike daljine mogu bolje vidjeti ožiljci prošlosti. Zato i površni pogled, onaj iz daljine, ili glazbeno rečeno pogled iz tišine, može također nešto progovoriti o muzici.


„S obzirom na sve izložbe koje smo u proteklih 25 godina imali, ovaj pristup više je kompatibilan s Kelemenovom glazbom nego mnoge druge,“ zamijetio je gradonačelnik Ostrošić prilikom otvorenja izložbe. Naglasio je veliku količinu blaga koje je ostavio skladatelj Kelemen, a koje se mora proučavati, istraživati, i svake godine donositi nove programe i dovoditi nove autore.