Ekonomija
JESENSKA SJETVA

Zbog dobre cijene bit će zasijano više pšenice
Objavljeno 12. listopada, 2019.
Cilj je proizvesti milijun tona pšenice, što Hrvatska može lako ostvariti na osnovu klimatoloških i pedoloških uvjeta

Prekjučerašnja kiša samo je na trenutak zaustavila ratare na slavonsko-baranjskim obradivim površinama, na kojima je u tijeku sama završnica berbe kukuruza i intenzivna priprema za jesensku sjetvu ječma, odnosno pšenice. Dio seljaka, doduše, već je započeo sa sjetvom ječma, a ovih dana kreću i sa pšenicom.Tvrde da su vremenski uvjeti gotovo pa idealni i kako vlage ima dovoljno, a najava sunčanih dana daje im dodatni ‘‘vjetar u leđa‘‘.
- Nalazimo se u vremenu intenzivnih radova na poljoprivrednim površinama. U punom je jeku priprema za sjetvu, a vrijeme je i za skidanje kukuruza - priča Ernest Nad, voditelj Odjela za poljoprivredu pri Županijskoj komori Osijek, naglašavajući kako se, generalno gledajući, ništa negativno ne bi trebalo dogoditi što bi, eventualno, moglo ugroziti jesensku sjetvu.
Kaže kako su one kulture koje su bile u žetvi zadovoljile interese otkupljivača i ratara, pa se može očekivati da će sjetveni sklop tijekom jeseni biti sličan prošlogodišnjem. Ipak, nastavlja, vjeruje kako će žitarica biti zasijano nešto više nego prošle godine, što je tendencija već drugu-treću godinu zaredom.

Dovoljno sjemena
- Preporuku za više površina pod žitaricama dala je i Agencija za plaćanje, koja savjetuje da se 40 posto obradivih površina mora zasijati žitaricama ili ostaviti za proljeće kako bi forma Agencije bila zadovoljena - ističe Nad, dodajući kako se ratari za proširivanje površina zasijanih žitaricama odlučuju i zbog relativno dobre ovogodišnje cijene koja je, tvrdi, bila nešto veća, a kretala se od 1,05 do 1,25 kuna po kilogramu, u ovisnosti o kvaliteti zrna. U usporedbi s prošlom godinom, kukuruz i soja u tendenciji su pada, kao i suncokret.
- Prema informacijama koje imam, naši sjemenski instituti, u prvom redu osječki Poljoprivredni institut, koji je jedan od glavnih distributera, pripremili su sjemena u dovoljnim količinama, a ratari su osigurali dovoljne količine mineralnog gnojiva, što sve skupa jamči optimalnu jesensku sjetvu - ističe Nad.
Tvrdi kako Hrvatska, cjelokupno gledajući, mora proizvoditi više pšenice. Na osnovu klimatoloških i pedoloških uvjeta, nastavlja Nad, proizvodnja mora biti bar milijun tona, a ove je godine u Hrvatskoj proizvedeno nešto više od 800.000 tona na približno 142.000 hektara.

‘‘Izgurali‘‘ repu
- Pšenicu ne bi trebalo izvoziti, nego prerađivati u Hrvatskoj. Ne smijemo si dopustiti da uvozimo brašno i smrznuto tijesto kada sve skupa možemo proizvesti ‘kod kuće‘ - podvlači Nad. Njegovu priču potvrđuje i Petar Pranjić, poljoprivrednik iz Novog Čeminca, član Odbora za ratarstvo pri Hrvatskoj poljoprivrednoj komori. Kaže kako se površine zasijane ječmovima i pšenicom na području Baranje godišnje povećavaju i po 20-ak posto te kako se baranjski poljoprivrednici sve više vraćaju tradicionalnim kulturama.
- Posebice se to odnosi na ječam. Kod mene su, primjerice, ječmovi gotovo ‘‘izgurali‘‘ šećernu repu. Riječ je o isplativoj kulturi koja ne treba puno ulaganja, a rezultati su u konačnici zadovoljavajući. Seljaci su, dakle, našli svoju ‘matematiku‘ i od nje neće lako odustati - tvrdi, dodajući kako stočni ječam najviše prodaje u Italiju, a pivarski završava u Novoj Gradišci. Dakako da zadržava, pa i povećava površine posijane pšenicom. Kaže kako se pridržavaju preporuke Agencije za plaćanje te kako su ju i ‘‘probili‘‘. Na njegovim obradivim površinama zasijano je gotovo 70 posto žitarica. Trenutačno je u fazi pripreme za jesensku sjetvu. Osigurao je dovoljnu količinu sjemena i gnojiva, a prezadovoljan je netom završenom berbom kukuruza, koji je odlično rodio. Zanimljivo je, dodaje, kako se to događa već drugu godinu zaredom, što do sada nije bio tako čest slučaj. Ivica Getto
Ozime kulture sve isplativije
Gledajući slavonsko-baranjske poljoprivredne površine može se zaključiti kako su pšenica i ječam interesantni proizvođačima. Struka ističe kako im je drago što se ove kulture ‘’vraćaju’’, iako nikada nisu nestale, ali su njima zasijane površine bile nešto manje. Podsjećaju na odlične pedološke i klimatološke uvjete za ove kulture te izražavaju nadu da će površine (i stoga), nadalje sigurno rasti. Ali i zbog činjenice kako su ratari, više-manje, bili zadovoljni otkupnim cijenama, te kako se pokazalo da su ozime kulture isplativije od proljetnih...
Možda ste propustili...

KLJUČNO TRŽIŠTE U STALNOM PORASTU

Prihodi tekstilaca najveći u 10 godina

15. OCJENJIVANJE RAKIJA I LIKERA

Uvoz alkoholnih pića dvostruko je veći od izvoza

NASTAVLJEN PAD BROJA BLOKIRANIH GRAĐANA

Najmanje se zadužuju žene u Požeško- -slavonskoj županiji

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana