Neslužbena kampanja za predsjedničke izbore, koji bi se trebali održati krajem godine, traje već nekoliko mjeseci, a i još će otprilike tri, iako ona službena počinje tek kad se izbori raspišu, a potencijalni kandidati prikupe deset tisuća potpisa građana i tako potvrde kandidaturu. Iako je najavljenih kandidatura između 10 i 15, već su se profilirala tri glavna kandidata, kojima prikupljanje potpisa sasvim sigurno neće biti problem.

A "prava" kampanja počela je prije desetak dana, kada je, nakon brojnih odgoda, predsjednica i kandidatkinja HDZ-a Kolinda Grabar-Kitarović i službeno najavila borbu za drugi mandat. Program još nije do u detalje predstavila, osim što je zatražila prosječnu plaću od 7500 kuna, što će sigurno naići na brojne prijepore. Ključne poruke - Hrvatska po mjeri čovjeka, i ja sam jedna od vas! - više podsjećaju na fraze, iako će ih dio birača, vjerojatno, dobro primiti. Uglavnom, Grabar-Kitarović bila je puna entuzijazma pa i politički analitičari zaključuju da joj slabiji govor od očekivanog ne bi trebao naštetiti i utjecati na njezin rejting. Izborni program će navodno predstaviti krajem mjeseca. Kako se doznaje, program će se sastojati od nekoliko cjelina, a glavni će naglasci biti na osnaživanju vojske i policije, demografiji, skrbi o iseljeništvu... Teme nisu slučajne jer aktualna predsjednica na papiru ima izvrsne kvalifikacije za funkciju koju obnaša - bila je ministrica vanjskih poslova i veleposlanica, što pokriva njezine ovlasti u vanjskoj politici, te visokopozicionirana zaposlenica NATO-a, što je dragocjeno iskustvo u njezinu svojstvu vrhovne zapovjednice. Zna se ponašati na međunarodnoj sceni, govori strane jezike, obrazovana je, mnogima i simpatična. Pokazala se i kao političarka koja nije sklona rizicima te je u nizu važnih društvenih tema propustila zauzeti jasan stav. Jedini pravi rizični potez koji je povukla u svom mandatu bio je posjet srpskog predsjednika Aleksandra Vučića Zagrebu. U njezinu stožeru navode i da se nemaju namjeru baviti njezinim protukandidatima, ali se neće ustručavati ni odgovoriti na populističke provokacije, a koje su već počele, jer od populizma se ne može živjeti niti on ikoga hrani.

A upravo Miroslav Škoro, glavni joj protukandidat s desnice, prihvatio se klasičnih populističkih tema. On bi mijenjao i radio sve što nema veze s ovlastima predsjednika. Zoran Milanović za sada još malo govori i nastupa, osim što se s vremena na vrijeme obrušava na premijera Andreja Plenkovića i HDZ, kao da je u parlamentarnoj, a ne predsjedničkoj kampanji. O svojoj protukandidatkinji pak kaže: "Kolinda Grabar-Kitarović je Karamarkov projekt za predsjednicu i taj projekt je uspio!"

Sve u svemu, da se primijetiti kako su svim kandidatima, bar za sada, programi zadnje što im je na pameti, a ulogu predsjednika tumače svakojako. Stoga im je i Grabar-Kitarović u prvom intervjuu nakon objave kandidature, u Večernjem listu, odgovorila: "Jedni bi od predsjednika napravili faraona, drugi marionetu. Ti prijedlozi promjena ovlasti neprovedivi su i opasni." Dakako, predsjednica se referirala na Škoru, koji je za širenje i jačanje predsjedničkih ovlasti, dok je Milanović za neizravan izbor predsjednika države s protokolarnim ovlastima, odnosno da ga imenuje Hrvatski sabor. Zato je predsjednica dodala: "Neki misle da treba stalno galamiti, prozivati, biti drzak, ciničan i bezobrazan i misle kako je to politika. Kritika samo da bi se nekome svidjela - to je vrsta lošeg populizma", zaključila je.

Milanović pak posljednjih dana poručuje da on, "za razliku od ostalih kandidata", neće obećavati stvari koje ne može ispuniti. Ne miruje ni Škoro, u intervjuu za Hinu rekao je da se poklik "za dom spremni" ne smije zabraniti. Naravno, bilo je tu još spornih navoda, te je i Plenković na to poručio da je Škoro kandidat desnice, "koja provodi vježbe kako što više izgrickati HDZ-ovo biračko tijelo". Ukupno uzevši, hoće li kampanja biti prljava, to ćemo još vidjeti.

Bilo kako god, tri su glavna kandidata akutalna - predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, bivši premijer i predsjednik SDP-a Zoran Milanović te pjevač, zabavljač i bivši HDZ-ovac, a danas navodno neovisni Miroslav Škoro, za kojeg je i HDZ-ov Drago Prgomet izjavio: "Škoro želi ovlasti koje nije imao nitko još od Khuena Hedervaryja." Zatim su tu i Mislav Kolakušić (neovisni), Katarina Peović (Radnička fronta), Dalija Orešković (Start) i dva bivša mostovca, Tomislav Panenić i Vlaho Orepić. Kandidrao se i ekonomist s Princetona Dejan Kovač, kojeg podržava HSLS, a kandidaturu najavljuje i bivši lider HSP-a Anto Đapić, sada predsjednik stranke DESNO. Tu je i redatelj Milan Bandić, kako se službeno preimenovao Dario Juričan, autor dokumentarnog filma "Gazda" o Ivici Todoriću. Inflaciji kandidata pridružio se i bivši istaknuti član Živog zida Ivan Pernar. Predsjednička utrka tako bi mogla biti zanimljivija no ikad prije, a tomu je definitivno pridonijela najpoznatija hrvatska profesorica latinskog i talijanskog jezika, starleta Ava Karabatić, koja je također najavila utrku za Pantovčak i shvatila je itekako ozbiljno.

Inače, prema mnogima, predsjedničin glavni protukandidat Zoran Milanović također ima dobre reference: iskustvo u diplomaciji, znanje stranih jezika, saborski mandat i obnašanje funkcije premijera, na kojoj je ipak morao steći jasan uvid u unutarnje funkcioniranje hrvatskog političkog sustava. Oni koji su s njim surađivali ističu da je Milanović radoznala osoba koja se kontinuirano obrazuje. Nema problem izbjegavanja zamjeranja pod svaku cijenu kao Grabar-Kitarović, iako u tome zna pretjerati, ali spremnost da ulazi u sukobe kad treba ipak je plus u politici. Na međunarodnoj se pozornici umio držati dostojanstveno, a neki ističu i da je bio suverenist prije ovih današnjih hrvatskih suverenista.

No, paradoksalno, kandidatu koji u predsjedničku utrku ide sa sloganom "Predsjednik s karakterom" najveći je problem baš njegov karakter, jer Milanović je poznat kao svadljivac. U predsjedničku utrku ulazi kao političar koji se bori za, kako kaže, progresivnu i modernu Hrvatsku, ali ne kao ljevičar. Na to se nadovezuje činjenica da je Milanović uspijevao biti u sukobu sa svojim tradicionalnim biračkim tijelom podjednako ili čak više nego s onima koji za njega nikad ne bi glasali. I još nešto - za Milanovića će mnogi spremno reći da je učinio više štete nego koristi za RH dok je bio premijer.

Na desnom spektru Škoro je, pak, prema političkim analizama, čovjek koji kao estradni umjetnik zna okupiti masu te joj satima držati pozornost, što nije nevažno ni u politici. Obrazovao se i doktorirao ekonomiju, govori strane jezike i pokazao se uspješnim biznismenom. Ima i nekog diplomatskog iskustva. No svakako mu nije trebalo to što ga je kao predsjedničkog kandidata "lansirao" Velimir Bujanec. Nadalje, Škoro je već bio u politici, kao neuspješni kandidat HDZ-a za gradonačelnika Osijeka i neuspješni saborski zastupnik, koji je, doduše, za razliku od mnogih drugih, otišao iz Sabora kad je vidio da to nije mjesto za njega. Nejasna je i Škorina pozicija u širem političkom spektru, iako se sam prethodno definirao kao hrvatski nacionalist te je u javnosti prepoznat kao kandidat krajnje desnice, koja ga podržava jer se (navodno) razočarala u Kolindu Grabar-Kitarović.

Uglavnom, u predstojećoj predsjedničkoj kampanji očekivati da se mnogi od kandidata ostave ispraznosti doima se pretjeranim jer vuk dlaku mijenja, ali ćud nikada. Na kraju, o kandidatima odlučuju birači, između rješavanja konkretnih problema i konkretnih rješenja, bez obzira na predsjedničke ovlasti, i notornih debata o ustašama i partizanima.