Magazin
EKOLOGIJA BEZ GRANICA

Pet država, jedna biosfera
Objavljeno 12. listopada, 2019.
ZAŠTIĆEN RIJEČNI KRAJOLIK MURE, DRAVE I DUNAVA: UNESCO-u POSLANA NOMINACIJA ZA PETODRŽAVNI REZERVAT BIOSFERE

Močvara nije kaljuža. Močvara je prostor svjetla, gdje trava raste iz vode, a voda utječe u nebo. Riječice teku polagano, krivudaju, pronose sunčevu kuglu do mora, a dugonoge ptice uzlijeću s neočekivanom otmjenošću - kao da nisu stvorene za let - usred graje tisuće snježnih guski...

(Delia Owens, Where the Crawdads Sing)

Ako se kojim slučajem pitate što su to rezervati biosfere (u kojima se močvare normalna pojava, da se referiramo na uvodni citat), odgovor je u biti jednostavan, ali stručno utemeljen. Dakle, rezervati biosfere su područja kopnenih i obalnih ekosustava koji su međunarodno priznati unutar UNESCO-ova programa za promicanje i prikazivanje uravnoteženog odnosa između ljudi i prirode.

ZAŠTITA PRIRODE
Treba još dodati kako su to područja u kojima vrijede tri osnovna cilja: očuvanje prirodne baštine te bioraznolikosti, održivog razvitka i znanstvenoga istraživanja i praćenje. Inače, rezervate biosfere nominiraju nacionalne vlade i ostaju pod jurisdikcijom države u kojoj se nalaze, a njihov je status internacionalno prepoznat i kao takav vrednovan. Do lipnja 2015. godine prepoznat je 651 rezervat biosfere u 120 zemalja, uključujući i 15 prekograničnih rezervata biosfere. Primjerice, u toj zaštićenoj svjetskoj ekobaštini pod paskom UN-a (UNSECO) između ostalih nalaze se meksički rezervat biosfere Tehuacán-Cuicatlán, otok Galapagos, područje Schorfheide-Chorin u Njemačkoj, Žuta planina u kineskoj provinciji Anhui, jedna od glavnih turističkih atrakcija Kine, a u nama bližem susjedstvu su poznati razervati biosfere Bačko Podunavlje i nešto dalje Durmitor, crnogorska planina.

Što se Republike Hrvatske tiče, rezervati biosfere su od 1978. godine Nacionalni park Sjeverni Velebit te Regionalni park Mura-Drava, koji dijelom obuhvaća i Sloveniju, također uvršten u svjetsku mrežu rezervata biosfere. Tom uglednom društvu pridružit će se i iznimni riječni krajolik Mure, Drave i Dunava, koji se proteže na 930.000 hektara od Austrije preko Hrvatske do Srbije, koji će potvrdom UNESCO-a postati prvi na svijetu rezervat biosfere kojim zajednički upravlja pet zemalja! Konkretno, radi se o zajedničkoj nominaciji koju su UNESCO-u poslale Austrija, Slovenija, Hrvatska, Mađarska i Srbija, 30. rujna ove godine, što je bio posljednji korak slagalice za proglašenje prvog na svijetu Petodržavnog rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav. Konačna potvrda UNESCO-a očekuje se u lipnju 2020. godine.

Gledano šire na spomenuto područje biosfere, rijeke Mura, Drava i Dunav, koje teku kroz pet zemalja, formiraju zeleni pojas dug 700 kilometara i povezuju više od 930.000 hektara jedinstvenog područja sa značajnom prirodnom i kulturnom baštinom, tvoreći tzv. Europsku Amazonu.

- Prekogranična nominacija snažan je pokazatelj jačanja regionalne suradnje i ujedinjenja zemalja s jedinstvenim ciljem zaštite prirode. Rad na zajedničkoj nominaciji izvrstan je primjer međudržavne suradnje na ovako važnom pitanju - istaknula je Petra Remeta, direktorica programa zaštite prirode WWF Adrije.

Podsjećamo, rad na uspostavljanju Petodržavnog rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav službeno je započeo 2011. godine, kada su ministri zaštite okoliša svih pet zemalja potpisali deklaraciju o uspostavi prekograničnog rezervata biosfere. Hrvatska i Mađarska su 2012. zaštitile svoj riječni krajolik, a slijede ih Srbija (2017.), Slovenija (2018.) i Austrija (2019.). Zajednička nominacija povezala je pet dijelova slagalice u jedinstveno zaštićeno područje.

EUROPSKA AMAZONA
Područje jezgre i utjecajno područje rezervata biosfere proteže se na 280.000 hektara i uključuje 13 zaštićenih područja, a okruženo je sa 650.000 hektara prijelaznog područja. Rijetke poplavne šume, pješčani i šljunčani sprudovi, riječni otoci i mrtvice, tvore jedinstveni riječni i kulturni krajolik. Dio svega toga je dakako i Kopački rit. Takva "domaća" Europska Amazona stanište je najveće populacije orla štekavca u Europi s čak 140 parova, kao i drugih ugroženih vrsta poput malih čigri, crnih roda, vidri, dabrova i jesetri, ali i važno područje za više od 250.000 migratornih ptica. Ne samo da je područje dom brojnih biljnih i životinjskih vrsta nego gotovo 900.000 stanovnika ovisi o Muri, Dravi i Dunavu. Poplavna područja štite naselja od poplava i osiguravaju opskrbu pitkom vodom, dok iznimni riječni krajolici povećavaju potencijal za razvoj održivog turizma.

- Proglašenje rezervata biosfere važan je odmak od štetnih projekata poput gradnje novih hidroelektrana ili iskapanja sedimenta. Održivi suživot ljudi i prirode je smjer u kojem moramo ići ako želimo ublažiti neizbježne posljedice klimatskih promjena, koje već sada itekako osjećamo - rekla je Ivana Korn Varga iz WWF Adrije. Dodatna podrška upravljanju Petodržavnim rezervatom biosfere projekti su ukupne vrijednosti 14 milijuna eura, sufinancirani od Europske unije, a pridonose i zaštiti prirode i razvoju cijelog područja. Tako je u sklopu inicijative coop MDD uspostavljena suradnja zaštićenih područja svih pet zemalja s ciljem prekograničnog upravljanja, dok je pak fokus projekta Amazon of Europe Bike Trail uspostava modela održivog cikloturizma. S druge strane konkretne mjere revitalizacije rijeka provode se kroz druge projekte, kako bi se stvorila nova staništa i rekreacijske zone uzduž rijeka.

S obzirom na značenje projekta, naglasimo još jednom kako je zajednička nominacija rezultat rada ministarstava i javnih ustanova za zaštitu prirode Austrije, Slovenije, Hrvatske, Mađarske i Srbije, povjerenstava UNESCO programa "Čovjek i biosfera", kao i napora WWF-a, EuroNatura i mnogih drugih organizacija za zaštitu prirode u svih pet zemalja.

- Više od 20 godina WWF intenzivno radi na zaštiti rijeka i prepoznavanju njihovih vrijednosti. Iznimno smo ponosni na uspješnu nominaciju koja će pridonijeti daljnjoj zaštiti Mure, Drave i Dunava kroz uspostavljanje Petodržavnog rezervata biosfere - zaključila je Korn Varga.

Priredio: Darko JERKOVIĆ
PETRA REMETA: Rad na zajedničkoj nominaciji izvrstan je primjer međudržavne suradnje na ovako važnom pitanju.
IVANA KORN VARGA: Održivi suživot ljudi i prirode je smjer u kojem moramo ići ako želimo ublažiti neizbježne posljedice klimatskih promjena.
Područje biosfere, rijeke Mura, Drava i Dunav, koje teku kroz pet zemalja, formiraju zeleni pojas dug 700 kilometara i povezuju više od 930.000 hektara...
O WWF-u
WWF je jedna od najvećih i najuglednijih svjetskih nezavisnih organizacija za zaštitu prirode, s gotovo pet milijuna pristaša i globalnom mrežom aktivnom u više od stotinu zemalja. Misija WWF-a je zaustaviti propadanje Zemljinog prirodnog okoliša te izgraditi budućnost u kojoj ljudi žive u skladu s prirodom čuvajući svjetsku biološku raznolikost i osiguravajući održivu uporabu obnovljivih prirodnih resursa, promovirajući smanjenje zagađenja i rasipne potrošnje. Za dodatne informacije: adria.panda.org
Osnovne značajke
Političke granice između država često presijecaju ekološke sustave, zbog čega isti ekološki sustavi mogu u različitim državama biti predmet različitih praksi upravljanja i korištenja. Stoga su prekogranični rezervati biosfere sredstvo za zajedničko upravljanje takvim područjima. Uspostavljanjem prekograničnih rezervata biosfere države iskazuju službenu potvrdu volje za suradnjom na upravljanju ekološkim sustavima koje dijele, a UNESCO kao institucija UN-a potvrđuje ovu političku volju na međunarodnoj razini. Svaki rezervat biosfere mora ispuniti tri temeljne funkcije koje se međusobno dopunjuju:



Zaštitna funkcija: pridonijeti očuvanju krajobraza te raznolikosti ekoloških sustava, vrsta i genetskih resursa.



Razvojna funkcija: poticati ekonomski i ljudski razvoj koji je socio-kulturno i ekološki održiv.



Logistička funkcija: davati podršku istraživanju, monitoringu, obrazovanju i razmjeni podataka vezanih uz lokalne, nacionalne i globalne probleme zaštite i održivog razvoja.



Rezervati biosfere organizirani su u tri međusobno povezane zone:



Područje jezgre (core area): zakonom je zaštićeno i sadrži ekološki najvrjednija područja te je namijenjeno znanstvenim istraživanjima i praćenju stanja.



Utjecajno područje (buffer zona): okružuje područje jezgre, štiti jezgru od nepovoljnih utjecaja te se u tom području mogu odvijati samo aktivnosti koje su usklađene s ciljevima zaštite (npr. održivi turizam, poljoprivredno i šumsko gospodarenje uz primjenu mjera zaštite).



Prijelazno područje (transition area): čine ga pretežno naseljena područja u kojima se provode edukacijske aktivnosti i promiče održivi razvoj u sklopu gospodarskog razvoja.
Povijesni podatci
Organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu (UNESCO) je još 1971. godine pokrenula Program “Čovjek i biosfera” (Man and Biosphere - MAB), kao međuvladin znanstveni program koji ističe važnost uspostave ravnoteže između očuvanja bioraznolikosti i razvojnih potreba lokalne zajednice. U sklopu tog Programa je 1974. godine započela uspostava svjetske mreže područja koja čine glavne ekološke sustave na Zemlji unutar kojih se štiti genetska raznolikost, provode istraživanja ekoloških sustava, te praćenje njihova stanja i edukacija. Pojedina područja ove mreže nazvana su rezervatima biosfere.

Hrvatsko-mađarski rezervat biosfere Mura-Drava-Dunav drugi je hrvatski rezervat biosfere (planina Velebit postala je dijelom ove svjetske mreže još davne 1978. godine). Hidrotehnički radovi vezani uz obranu od poplava, melioracije i gradnju hidroelektrana u protekla tri stoljeća znatno su izmijenili i skratili tok rijeka Mure, Drave i Dunava, a njihova poplavna područja ograničili nasipima. Odgovarajućim upravljanjem sljevovima ovih rijeka moguće je i u budućnosti na ovom prostoru očuvati prirodne vrijednosti i omogućiti nesmetano provođenje ljudskih aktivnosti. Uspostava hrvatsko-mađarskog prekograničnog rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav bila je prvi korak prema uspostavi istoimenog rezervata biosfere koji je uz Hrvatsku i Mađarsku uključio još Austriju, Sloveniju i Srbiju, te je tako stvoren prvi rezervat biosfere između pet država u svijetu.
Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

TRAGOM BARANJSKE USKOTRAČNICE

Ćiro se vratio kući

2

TEMA TJEDNA: PREDIZBORNA ANKETNA ISTRAŽIVANJA (I.)

Predizborne ankete:
Od objektivne prezentacije
do propagandne manipulacije

3

ILUZIJA ZVANA KURDISTAN

U krugu vječnog rata: Zapad im ne želi dati državu!