U nas je uobičajeno da za Dan mrtvih na groblje nosimo krizanteme - prelijepo cvijeće koje nam je otprilike prije dva stoljeća stiglo s Dalekog istoka, iz Kine i Japana.

Grobove kitimo prekrasnim krizantemama, najčešće uzgojenim u plastenicima, onim velikih loptastih cvjetova, onim koje imaju grančice s nekoliko cvjetova dugih latica ili cvjetova sličnih margaretama ili dalijama. Osim tih krizantema, za koje su potrebne vaze, na grobovima se sve češće nađu i krizanteme u cvjetnim loncima, koje su nižeg rasta i čiji su cvjetovi nešto manji, ali njihove guste grančice i obilje cvjetova djeluju također lijepo kao i velikocvjetne krizanteme u vazama. Prednost im je, uz to, što mnogo duže mogu cvasti i ukrašavati grobove naših dragih pokojnika, sve do jakih zimskih mrazova.

No u zemljama iz kojih su nam krizanteme stigle običaji su nešto drukčiji nego kod nas. A prekrasni japanski vrtovi također su puni krizantema, i to ne samo onih koje cvatu u kasnu jesen nego i onih koje cvatu cijelo ljeto pa sve do zimske studeni, prekrasnim cvjetovima raznih boja i oblika.

Ipak, i u nas se sve češće krizanteme, kako one ranocvatuće tako i one kasne, mogu naći i kao ukras u vrtu, a i kao rezano cvijeće u vazi na stolu, gdje mogu izdržati vrlo dugo. U posljednje vrijeme susrećemo ih i u vazama koje ukrašavaju predvorja i restorane hotela i ugostiteljskih objekata, a nalazimo ih i u cvjetnim koritima na njihovim terasama i balkonima, gdje bogato cvatu upravo u kasnu jesen, kada je većina drugih cvjetnica već ocvala. No kakvih ima krizantema i kako ih uzgojiti? Na prvi dio tog pitanja zaista nije lako odgovoriti, jer ima više od 100 vrsta krizantema i još mnogo njihovih križanaca, koji se razlikuju po visini, dobu cvatnje, obliku, veličini, boji cvijeta i još mnogočemu. A upravo zbog te svoje raznolikosti možemo ih koristiti za različite potrebe. Budući da su krizanteme najčešće višegodišnje biljke, možemo ih ukomponirati u gredice s drugim trajnicama ili ih iskoristiti za obrube staza, a one niske, jastučaste, obogatit će kamenjare svojim jesenskim bojama. Također će krizanteme u vazama uljepšati stan, a moći ćemo ih odnijeti i na groblje.

Većina nas, doduše, za groblje, za vaze, ali i za sadnju u vrtu kupuje već gotove rezane cvjetove ili sadnice krizantema koje jednostavno iz cvjetnog lončića presadi u svoj vrt.

Međutim, da bi krizanteme uspijevale u vrtu, ili u cvjetnim posudama i bogato cvale, moramo ih primjereno njegovati. Tako za vrtne krizanteme koje ćemo saditi u proljeće treba dobro pripremiti zemljište. Krizantema, naime, voli rahlu i bogatu zemlju, dobro opskrbljenu humusom. Stoga bi bilo dobro da gredicu u koju ćemo saditi krizanteme već u jesen obogatimo tresetom i dobrim kompostom ili zrelim stajskim gnojem. Ako je zemljište nešto kiselije, tada mu trebamo dodati malo vapna ili drvenog pepela da bismo neutralizirali kiselost. Najčešće za kućne potrebe kupujemo već ukorijenjene reznice u cvjetnim posudicama. Prvi tjedan nakon unošenja u zatvoreni prostor sva vrata mogu ostati otvorena kako bi se krizanteme lakše navikle na promjenu klime. Nakon što se počnu otvarati cvjetni pupovi, smanjuje se ventilacija, a prostor prema potrebi blago zagrijava da bi se održavala temperatura od 10 do 13 Celzijevih stupnjeva. Za ljepših sunčanih dana dobro je krov plastenika ili staklenika zasjeniti da temperatura ne bi previše porasla.

Ako se krizanteme ostave da prirodno rastu, one će suviše porasti u vis i pupoljak će se formirati na vrhu stabljike. Da bi se biljku zaustavilo u rastu i potaknulo je da formira više cvjetnih pupova, treba je pincirati, odnosno otkinuti joj vrh. Tada ona formira više postranih grančica, a na vrhu svake od njih formira se opet jedan pup. Ako želimo još nešto nižu biljku s više cvijeta, postupak se pinciranja nakon nekog vremena može ponoviti.