Očekujući da će novac iz Europske unije oživiti njezino anemično gospodarstvo, Hrvatska se 2013. godine priključila bloku od 28 zemalja, a šest godina poslije dosegnula je prosjek EU-a u povlačenju tog novca, ocijenjeno je u utorak u Bruxellesu, gdje se održava četverodnevna konferencija Europski tjedan regija i gradova.

EU je 2014. godine Hrvatskoj iz zajedničkog proračuna stavio na raspolaganje 10,7 milijardi eura u sklopu kohezijske politike, kojom Bruxelles već tri desetljeća nastoji smanjiti razlike između siromašnih i bogatih regija unutar EU-a. Tom iznosu dodano je 1,9 milijardi eura iz hrvatskog proračuna jer se razvojni projekti financiraju zajednički. Od tih ukupno 12,6 milijardi eura ugovorena je isplata 9,8 milijardi eura, što je 78 posto iskorištenosti. Otprilike jednak učinak imaju Slovačka i Njemačka.

Hrvatska do kraja 2020. godine mora pronaći razvojne projekte za preostali dio novca ili će joj on ostati nedostupan. Prosjek EU-a je trenutno 77 posto iskorištenosti. Pri vrhu je Mađarska koja je već premašila svoj planirani iznos, a na začelju je Španjolska s 58 posto ugovorenih projekata. U proteklih godinu dana u Hrvatskoj je učinjen pomak, jer je u ovo vrijeme lani iskorištenost bila 52 posto, ispod tadašnjeg prosjeka EU-a.

Hrvatska je tako u očima Europske komisije, izvršnog tijela EU-a koje odobrava novac, prošla razdoblje od neslužbeno "nezadovoljavajuće" ocjene u "zadovoljavajuću". Mnogi započeti projekti ušli su u svoju završnu fazu, što je, kao i u drugim zemljama, poguralo postotak iskorištenosti na dosad najvišu razinu.

Najveći dio novca dosad je u Hrvatskoj otišao u poljoprivredu i promet. I dok je Hrvatska ugovorila isplatu gotovo četiri petine novca od 12,6 milijardi eura koje su joj bile na raspolaganju, krajnji korisnici dobili su zasad samo 25 posto tog iznosa. Jedan od razloga kašnjenja novca na račune je u procesu javnih nabava, gdje žalbe na provođene postupke usporavaju projekte. H