Nekada je bilo važno znati kada je blagdan sv. Franje Asiškog kako bismo bližnjima koji se tako zovu čestitali imendan. Danas se ta tradicija pomalo izgubila, iako su osječke crkve prošloga petka bile pune vjernika kojima je taj svetac bitan u njihovu vjerskom životu i katoličkom identitetu.

Ovaj veliki svetac iz 13. stoljeća rodio se kao Giovanni di Pietro di Bernardone, a nadimak Franjo iliti Francesco (sa značenjem: mali Francuz) dobio je po majci Francuskinji. Svojim propovijedanjem i djelovanjem preporodio je Katoličku Crkvu i utemeljio prosjački Red manje braće (Ordo Fratrum Minorum, OFM) koji se za njegova života počeo širiti Europom. Pripadnike ovog reda zovemo još i franjevcima, iako je posrijedi cijeli grozd zajednica koje slijede Pravilo sv. Franje. Danas razlikujemo opservante (OFM Obs.), konventualce (OFM Conv.) i kapucine (OFM Cap.), svi su oni franjevci, a njima valja ubrojiti i red časnih sestara klarisa (OSC) te franjevce trećoredce (TOR), koji su najbrojnija i najraznolikija granu franjevaštva. Brojni su redovi časnih sestara franjevačkog nadahnuća poput Milosrdnih sestara sv. Križa (tzv. križarice, koje svoju provincijsku kuću imaju u Đakovu, SCSC), Družbe kćeri milosrđa trećeg samostanskog reda sv. Franje (njihova utemeljiteljica je bl. Marija od Propetog Isusa Petković rodom iz Blata na Korčuli, njihova kratica je CFM) i Družba školskih sestara franjevki Krista Kralja (FIC), koje imaju svoj samostan u Josipovcu. Ovdje smo spomenuli samo one zajednice koje djeluju u našem gradu. Manje je poznato da i u Grkokatoličkoj Crkvi također postoje ogranci franjevačkog reda. Primjerice, u Ukrajini djeluju franjevci opservanti i konventualci istočnoga obreda.

Njihovi generali stoluju u Rimu i zaduženi su za zapadnu i istočnu granu svojega reda. Općenito je poznato da protestanti koji se čvrsto drže načela Solus Christus ne trpe nikakav kult svetaca, no kada je riječ o sv. Franji Asiškom, tu postoje određene iznimke, tako da danas među anglikancima i evangelicima postoje redovničke zajednice koje štuju i slijede karizmu ovog svetca.

Ne može se reći da hrvatsko redovništvo, bar kada je riječ o brojnosti duhovnih zvanja, doživljava svoje najslavnije dane, ali vrijedno je znati da u šest franjevačkih redovničkih zajednica u Osijeku živi i djeluje 28 časnih sestara i fratara. Dva su znamenita osječka franjevca (kapucin fra Anselmo Canjuga i opservant fra Kamilo Kolb) poslije 1945. završili u logoru Stara Gradiška, iz koga se fra Anselmo nije nikada vratio, a jedan osječki franjevac (točnije, kapucin) fra Ivica Petanjek postao je 2015. krčkim biskupom. D.Celing