Svjetski dan stanovanja u Osijeku ove se godine obilježava u znaku vala energetske obnove stambenih zgrada koja je, sudeći prema ukupnom broju realiziranih projekata obnove i interesu građana za nadolazeće razdoblje, u punom jeku.

Razlog za to je mogućnost iskorištavnja subvencija EU-a za energetsku obnovu koja je dala odlične rezultate, o čemu svjedoče iz osječkog Zavoda za stanovanje, upravitelja koji u svome portfelju ima više od 80 posto stambenih zgrada u gradu na Dravi.

"Putem javnog poziva Fonda za zaštitu okoliša i energetske učinkovitosti i pokrenuta 22 projektna prijedloga energetske obnove zgrada na upravljanju kod Zavoda, došlo je do obnove pročelja, krovova i stolarije na tim zgradama. Njihovi su suvlasnici na taj način, uz pomoć nas kao upravitelja, došli do čak 60 posto nepovratnih sredstava ukupne vrijednosti radova energetske obnove. Činjenica je da su ovakvi rezultati postignuti jer su suvlasnici zgrada u trenutku kada je Fond ponudio subvencije bili educirani o važnosti energetske obnove i načinu na koji povući sredstva. U tome smjeru svakodnevno smo komunicirali izravno sa strankama u prostorijama naše tvrtke i elektroničkom poštom, ali i redovitim sastancima sa suvlasnicima unutar samih zgrada. Nakon što su natječaji izišli, organizirali smo i prezentacije na kojima smo suvlasnike upoznavali s potrebnom dokumentacijom za prijavu na natječaj te dobrobitima energetske obnove. Proveli smo i postupak javne nabave te smo realizirali najpovoljnije uvjete kreditiranja suvlasnika na tržištu za preostale iznose investicija koje nije pokrivala subvencija. Riječ je o ukupnoj vrijednosti radova većoj od 25 milijuna kuna što je uz redovnu kreditnu liniju pokrenutu od strane Osječko-baranjske županije i desetke zgrada čiji su se suvlasnici na taj način odlučili na obnovu pročelja dovelo do toga da je grad Osijek u vrlo kratkom razdoblju postao jedno veliko gradilište. Rezultati svega toga itekako su vidljivi. Osijek je dobio novu, pozitivnu vizuru koja ide ukorak sa vremenom u kojemu živimo", ističe direktor Zavoda za stanovanje, Bojan Bodražić.

Dodaje i kako je, prethodno subvencijama EU-a, velik dio posla obnove osječkih stambenih zgrada određen preko subvencionirane kreditne linije koju je Osječanima Zavod za stanovanje osigurao uz pomoć Osječko-baranjske županije i Grada Osijeka.

"Kreditnom linijom Zavoda za stanovanje, koja je pokrenuta 2006., a čiju su kamatu suvlasnicima subvencionirali Grad Osijek i Osječko-baranjska županija, obnovljena su pročelja, krovovi i dizala u iznosu od 50 milijuna kuna, što osječki Zavoda za stanovanje čini vodećim upraviteljem u Hrvatskoj po utrošenim sredstvima po kreditnoj liniji. Brojnim obnovama pročelja i krovova postignute su energetske uštede i povećana je vrijednost nekretnina. Inače, zajedno sa suvlasnicima provodimo natječaje za radove i obavljamo odabir izvođača. Pri tome naši inženjeri građevine besplatno obavljaju nadzor nad samim radovima", kaže direktor Bodražić.

No kako, unatoč postojećim potporama energetskoj obnovi, i dalje postoje zgrade suvlasnika koji nisu uspjeli realizirati zanavljanje svojih objekata, Zavod za stanovanje priprema novi projekt koji bi, uz podršku Grada Osijeka, trebao zadati posljednji udarac derutnim fasadama i propalim krovištima.

“Zajednički napori suvlasnika i nas kao upravitelja posljedično su doveli do toga da su ukupna ulaganja u obnovu zgrada preko gore navedenih projekata premašila iznos od 100 milijuna kuna. No tu ne stajemo. Već nekoliko mjeseci osobno sa stručnim timom Zavoda obilazim svaku zgradu pod našim upravljanjem. Problemi se razlikuju, ali u svakome naselju javlja se uvijek ista težnja - energetska obnova pročelja i/ili krovova, te ugradnja liftova. Stoga sam odlučio poslati pismo namjere Gradu Osijeku u kojemu predlažemo da Grad pokuša osigurati dio sredstava za obnovu osječkih pročelja i krovova, ali i ugradnju i rekonstrukciju dizala, te zaštitu i čišćenje objekata od grafita i ugradnju videonadzora kao mjere zaštite od grafitiranja i devastiranja već obnovljenih pročelja. Naše zgrade su lice grada te svjedoče i o njihovim vlasnicima i o gradu u cjelini, zato su nam nužni zajednički projekti. Reakcije su dobre. No, jasno, ideju mora poduprijeti i gradski poračun”, zaključje Bodražić.