U Požegu se dolazi sa sve četiri strane svijeta. A kako i ne bi kad je Požega deklarirala svoju gostoljubivost u samom grbu koji prikazuje kulu širom otvorenih vrata. Dolaziš li sa zapada, od Zagreba, vidiš Požegu već izdaleka. Ako i ne znaš da je zbog kulture zovu Slavonska Atena, sličnost s gradom božice mudrosti možeš vidjeti i po kamenom brežuljku koji se kao Akropola diže usred grada.

Tako o Požegi piše Matko Peić, povjesničar umjetnosti, slikar i književnik, majstor putopisa koji je svoj rodni grad ne samo volio, nego i ponajbolje opisao.

Današnjim rječnikom, ovaj pregled mogli bismo iz perspektive Turističke zajednice Požeško-slavonske županije objasniti idući od zapada prema istoku: Lipik je poznat po termalnom lječilištu i ergeli lipicanaca. Pakrac je bio poznat još u srednjem vijeku kao značajna utvrda i imao je kovnicu novca (banovac). Pleternica je poznato svetište Gospe od Suza te važno prometno križište. Kutjevo je jedno od najjačih vinskih središta u Hrvatskoj, s tradicijom vinogradarstva i podrumarstva još od 1232. godine. Kaptol u središtu ima jednu od najsačuvanijih srednjovjekovnih utvrda. Velika je poznata kao izletište i polazište u Park prirode Papuk, koji je zbog svoje geološke raznolikosti dobio status europskog geoparka. Na čaglinskom području, u srcu Dilj gore, nalazi se poznato i sve posjećenije Sovsko jezero, jedini ostatak nekadašnjeg Paratetis (Panonskog) mora kod nas.

Sa svoje dvije prostorne cjeline Požeškom kotlinom i pakračko-lipičkim krajem smjestila se Požeško-slavonska županija. Iznimno zanimljiv geografski izgled duguje svojim planinama i gorama koje ju okružuju, Psunju, Papuku, Krndiji, Požeškoj gori i Dilju, ravnicama koje se s tim gorama izmjenjuju te rijekama koje ju presijecaju. Najbolji način da je doživite i upoznate jest njezinim biciklističkim putovima koji po obroncima gora, u njihovom podnožju i drugim predjelima oduševljavaju mirom, prirodom i zanimljivostima.

Posjetitelj može razgledati znamenitosti očuvane duge povijesti od željeznog doba, doba Rimljana, srednjeg vijeka do moderne i ujedno uživati u hrani i piću, ali i biti aktivni sudionik događanja. Ili sve pomalo, ali dobro, u okusima, mirisima i svemu što ga okružuje. Jer, Požeško-slavonska županija izmiče stereotipnoj percepciji Slavonije, premda je u njenom srcu. Ovdje nije sve ravno, pa ni posjetitelj neće moći ostati ravnodušan.

A sad pođimo obrnuto, iz sredine, od Požege. Nadimak Slavonska Atena, koji je Požega stekla u 17. stoljeću, danas je primjereniji no ikad. Požega je domaćin međunarodnog jednominutnog filma, organizator Ljetne škole znanosti, koja je ugostila nekoliko dobitnika Nobelove nagrade, regionalni centar obrazovanja u klasičnoj, jazz i suvremenoj glazbi, grad čija je kviz-scena među najjačima u Hrvatskoj…, i još mnogo toga.

Požega danas nudi modernu turističku ponudu s fokusom na tri glavne kategorije usluga: aktivni odmor jedinstven u regiji, gastroponudu po ukusu nove generacije, živu i bogatu suvremenu kulturu. Ideja koja ih sve povezuje: Brda&Doline, novi slogan. Zašto? Pozvat ćemo se opet na Peića: U galeriji portreta hrvatskih gradova Požega ima svoj portret toliko originalan da mu je teško naći sličan, a kamoli isti. Ili na Turističku zajednice Grada Požege: Požega je poput kulturološkog jin-janga, uvijek spaja bar dva različita svijeta, bar dva koncepta koja nismo navikli vidjeti zajedno. Požeške vizure drugačije su od uobičajenih slavonskih vizura, a ponuda aktivnog odmora jedinstvena u regiji.

Uz cijenjena vina odnjegovana u gotovo idealnim geografskim uvjetima, grad je u posljednjem desetljeću zahvatila prava gastrorevolucija. U Požegi je kreiran koncept Muzeja u loncu, koji se proširio cijelom Slavonijom, a cilj mu je sačuvati i ponovno ponuditi posjetiteljima zaboravljene slavonske delicije. Požeška gastrorevolucija ne bi bila ista bez svojih piva. A kao nešto slatko za kraj, ne smijemo zaboraviti - Požega je i dalje grad čokolade.