Vinkovci i Vukovar s Vučedolom - najstarije europsko naselje i temelj europske civilizacije
Vinkovci se nalaze na najsjevernijem meandru Bosuta, čija je lijeva obala, nadmorske visine od oko 88 metara, bila zaštićena od čestih poplava te pogodna za naseljavanje. Zahvaljujući svom povoljnom položaju, Vinkovci su bili prostor na kojem su se nasljeđivale kulture od mlađeg kamenog doba do danas. Nije se uvijek živjelo na istim mjestima, ali, gledajući današnji raster grada, Vinkovci su kontinuirano naseljeni više od osam tisuća godina. Većina prapovijesnih naselja smjestila se na toj visokoj lijevoj obali, a najveće i najdugotrajnije naselje nastalo je na desnom ušću potoka Ervenice u Bosut, na telu Tržnica. Prve zajednice zemljoradnika naseljavaju to područje oko 6200. g. pr. Kr. donoseći keramiku, pripitomljene životinje i biljke.
Colonia Aurelia Cibalae bila je treći najveći grad u provinciji Panoniji Sekundi, koja se protezala današnjim područjem Slavonije, Srijema i Baranje, nakon prijestolnice Sirmiuma (Srijemska Mitrovica) i Murse (Osijek). Grad je osnovan početkom prvog stoljeća i polako se razvija u trgovačko i obrtničko središte. Nije nam poznato kako se grad u početku zvao, ali u vrijeme Hadrijana (117. - 138.) dobiva status municipija (Municipium Aelium Cibalae), a od kraja drugog ili početka trećeg stoljeća grad biva uzdignut na rang kolonije. Osnovu gospodarskog razvoja čine poljodjelstvo i keramičarska industrija, o čemu svjedoči više od 80 do danas pronađenih keramičarskih peći. Grad doživljava vrhunac razvoja u 4. stoljeću, kada je u njemu i bližoj okolici živjelo između pet i deset tisuća stanovnika, a prostirao se na površini od oko 550 tisuća četvornih metara.
Vinkovci – najstariji europski grad
Vinkovci su najstariji europski grad, najstarije urbano naselje, u kojem se u kontinuitetu živi više od 8300 godina, a zagrebački arheolog, prof. dr. sc. Aleksandar Durman još je 2012. najavio da će to dokazati. Durman je kao mladi arheolog 1977. na mjestu današnjeg hotela Slavonija prilikom iskopavanja temelja hotela pronašao nalaze starčevačke kulture te ih s pomoću znanstvenih metoda datirao u 6300. g. pr. Kr. Ima i starijih gradova, ali ni jedan drugi osim Vinkovaca nije imao kontinuitet življenja na istom prostoru sve te tisuće godina – neki su stariji gradovi prekidali kontinuitet zbog raznih razloga, Vinkovci nisu. Tu je, prema Durmanu, pronađena najstarija peć za pečenje keramike u Europi, nedaleko od tog mjesta lokalitet je sopotske kulture (5050. - 3950. g. pr. Kr.), zatim je na telu Tržnica dokazano postojanje bubanj-salkuca-lasinjske kulture (3500. g. pr. Kr.), napokon i vučedolske kulture (3000. g. pr. Kr.) i vinkovačke kulture (2300. g. pr. Kr.), slijede nalazi iz mlađega brončanoga i željeznoga doba, sve do Colonia Aurelia Cibalae, kako su se zvali Vinkovci u doba Rimskoga Carstva. Na istom arheološkom lokalitetu otkriveni su i slavenski paljevinski grobovi (7. st.), za njima slijede i nalazi kasnije bjelobrdske kulture na Meraji, na kojoj niče ranosrednjovjekovno naselje Sveti Ilija.
Antičko srebro
Prije točno sedam godina, 23. ožujka 2012., prilikom arheoloških istražnih radova u središtu Vinkovaca pronađena je ostava rimskodobnog srebrnog posuđa, a prema ocjeni stručnjaka riječ je o jednom od najvažnijih nalaza u kasnoantičkoj arheologiji u novom tisućljeću, a to potvrđuju i preliminarne analize. Važnost tog nalaza je što je ostava kasnoantičkog srebra toga tipa posljednji put pronađena prije bar 50 godina, a to je ono glasovito Seusovo blago.
Ostava se sastoji od 46 predmeta, od kojih je 45 srebrnih i jedna neukrašena gema, umetak za prsten od poludragog kamena oniksa. Sastavom je slična ostavama istog vremena, a to je 4. stoljeće, i po težini srebra je na četvrtom, a po količini predmeta na drugom mjestu. Kao i ostale ostave, sadržava predmete koji se mogu podijeliti na predmete za posluživanje i konzumaciju hrane i pića, toaletni pribor i predmete koji se koriste za stolom poput srebrnog nosača za svjetiljku. Preliminarna istraživanja pokazala su neka jedinstvena obilježja koja do sada nisu pronađena ni na jednom drugom srebrnom predmetu, a neka su čak i prvi fizički dokaz onoga što se u izvorima samo spominje. Svi predmeti već su nekoliko godina na restauraciji i preparaciji u Zagrebu, a kada taj posao bude završen, vratit će se u Vinkovce, gdje će ih turisti moći razgledati u novom prostoru, koji će biti izgrađen upravo za tu namjenu.
Rimski carevi
Flavije Valentinijan, poznat kao Valentinijan I. (rođen 321., umro 17. studenoga 375.), bio je zapadnorimski car od 364. do 375. Rođen je u Cibalama, u Donjoj Panoniji, i bio je sin uspješnog vojskovođe. Svojega brata Valensa imenovao je suvladarom i povjerio mu istočni dio Carstva, a sam je vladao zapadnim dijelom i Ilirikom, izabravši za sjedište Milano. Zaustavio je nekoliko provala barbara (u Galiji, Britaniji i Africi). Umro je u Panoniji, kamo se uputio braniti granicu od upada Sarmatâ i ostalih barbarskih plemena. U unutrašnjoj politici pokušao je poboljšati gospodarstvo i suzbiti podmićivanje, a u vjerskim pitanjima bio je vrlo tolerantan.
Njegov brat Flavius Valens, poznat kao Valens, rođen je 328. također u Cibalama i nakon smrti Valentinijana I. postao je njegov nasljednik. Poginuo je 9. kolovoza 378. u bitkama kod Adrianopola, u kojima se Valens, uvjeren u svoju brojčanu nadmoć iako su snage bile izjednačene, odlučuje sam napasti Gote i tako gubi bitku i svoj život, nakon čega su ti barbarii opet mogli pljačkati po Balkanu.
Orion – najstariji indoeuropski kalendar
Orion je drevna posuda pronađena 1978. na području Vinkovaca koja je pripadala vučedolskoj kulturi. Oni koji znaju nešto o tome, sigurno će prvo istaknuti da je to najstariji i najpotpuniji indoeuropski kalendar. Priča o nastanku Oriona smjestila se još u treće tisućljeće prije Krista, točnije, u razdoblje između 2700. i 2600. godine pr. Kr., kada je desna obala Dunava u istočnoj Hrvatskoj bila naseljena populacijom vučedolske kulture. Tko želi naučiti nešto više o vučedolskoj kulturi i samom Orionu, sve će doznati u Muzeju vučedolske kulture.
Muzej vučedolske kulture
Od kada je, u lipnju 2015., otvoren Muzej vučedolske kulture, za nj vlada veliko zanimanje javnosti i do sada je zabilježio 200 tisuća zadovoljnih posjetitelja. Najviše je, odnosno 80 posto, domaćih posjetitelja, ali je zamjetna tendencija rasta i broja stranih posjetitelja, ponajviše iz Amerike.
Kroz 19 prostorija na izložbenoj površini većoj od 1200 četvornih metara prezentirani su civilizacijski dosezi vučedolske kulture. Muzeološka koncepcija stalnog postava uvodi posjetitelje u način života u okviru vučedolske kulture, koja se iz matičnog prostora nastanka, u međuriječju Dunava, Save i Drave, proširila na područje današnjih dvanaest europskih zemalja, interpretirajući nalaze koji manifestiraju visokorazvijenu civilizacijsku razinu. Teme obuhvaćene stalnim postavom su: geološki položaj Vučedola, naziv kulture, najraniji Indoeuropljani, stočarstvo, zemljoradnja, lov i ribolov, naselja, kuća, odjeća i tkanje, zanati i obuća, metalurgija, keramika, horizont, kalendar, grobovi, Vučedolac, religija, vučedolska kultura i istodobni svijet, nastajanje muzeja.
Što se sve može vidjeti u Muzeju vučedolske kulture, temelja europske civilizacije, najbolje zna Darko Bilandžić, voditelj marketinga tog muzeja.
- Dođite vidjeti vučedolsku kuću – košaru, najstarija europska kola na četiri kotača, najstariji indoeuropski kalendar utemeljen na promatranju zimskog neba, prapovijesnu ljevaonicu, u kojoj se odvijala prva serijska proizvodnja metala, proizvodnju prve bronce na svijetu, prvu poznatu pilu na svijetu, nastalu u okviru vučedolske kulture, 23 tipa posuda – od šalice do amfore, jamu in situ u kojoj je pronađena Golubica/Jarebica, ritualne ukope unutar naselja - grob u kojem se očitava najstariji točno utvrđeni datum u prapovijesti, ritualni ukop jelena – izravna veza šamana s onostranim... Znate li da su Vučedolci poznavali pet tipova obuće – svi izrađeni za desnu i lijevu nogu? Dođite vidjeti najljepšu vučedolsku čizmicu - poziva Darko Bilandžić sve ljubitelje kulture i arheologije da se upoznaju s kulturno-povijesnim bogatstvom Slavonije i saznaju zašto je lokalitet Vučedol jedan od najvažnijih arheoloških lokaliteta u Europi.
Vukovar
Povijesni barokni centar Vukovara, koji gradu daje prepoznatljivu vizuru, i uže središte zaštićeni su kao urbana povijesna cjelina. Središte Starog Vukovara prepoznatljivo je po kućama s baroknim lukovima građenima u tipičnom stilu marijaterezijanskog provincijskog baroka. Nekoć su to bile obrtničke radionice i trgovine koje su rječito govorile o ekonomskoj moći bogatijeg sloja vukovarskog građanstva. Istodobno s prepoznatljivom baroknom izgradnjom Starog Vukovara tijekom 18. st., uz zamjetnu stilsku distinkciju, razvija se i prostor Novog Vukovara. Većina građevina u tom dijelu grada na lijevoj obali Vuke nosi oznake čistog i suzdržanog kasnobaroknog klasicizma. Tako zaokružena barokna cjelina do danas je ostala dominantan stilski sloj povijesnog Vukovara, s brojnim arhitektonskim spomenicima iznimno velike likovne i ambijentalne vrijednosti.
Vezano uza zbivanja u Domovinskom ratu u Vukovaru, kao simbolu hrvatskog stradavanja 90-ih prošlog stoljeća, posjetitelji sve mogu doznati posjetom podrumskih prostorija vukovarske bolnice, gdje je vjerno rekonstruiran život nekoliko stotina ranjenika i bolničkog osoblja tijekom višemjesečne opsade grada, kao i posjetom Spomen domu i masovnoj grobnici na Ovčari, Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata, Memorijalnom centru Domovinskog rata, Spomen domu hrvatskih branitelja na Trpinjskoj, vodotornju i mramornom križu na ušću Vuke u Dunav.
Miroslav Flego
Što posjetiti u Vinkovcima
Vinkovački turistički djelatnici napravili su popis onoga što turist u Vinkovcima neizostavno mora posjetiti, pogledati i doživjeti. Šetati korzom u predivnoj baroknoj jezgri u centru Vinkovaca. Trg bana Josipa Šokčevića nudi predivan park i pješačku zonu s motivima Oriona u podnici – najstarijeg indoeuropskoga kalendara. Posjetiti Gradski muzej i saznati što više o najstarijem gradu u Europi – Vinkovcima. U parku posjetiti crkvu sv. Euzebija i Poliona iz 18. stoljeća. Posjetiti rodnu kuću Ivana Kozarca na Krnjašu i prošetati Krnjašem – jedinom preostalom šokačkom ulicom u Vinkovcima. Posjetiti gotičku crkvu sv. Ilije na Meraji, Arheološki park Sopot, koji je s gradom povezan tri kilometra dugom biciklističkom stazom i šetnicom. Park se nalazi uz izletište Sopot, gdje posjetitelj može provesti ugodan dan s društvom, i odmah posjetiti šest sopotskih kućica rekonstruiranih prema nalazima s toga lokaliteta. Posjetiti sportske terene u parku Lenije i provesti dan igrajući košarku, tenis, nogomet ili odbojku. Rekreirati se na zatvorenom plivalištu Lenije uz mogućnost masaže ili wellness programa u obližnjem hotelu. Obići pecare i kušaonice rakija u ugodnom domaćem okruženju, posjetiti proizvođače domaćega kulena, posjetiti konjički klub, koji nudi zabavu za cijelu obitelj, ili neke od tradicionalnih šokačkih stanova u okolici Vinkovaca, gdje može uživati u domaćim jelima, pićima, smještaju i ambijentu, a uz prethodnu najavu neke od mnogobrojnih udruga organizirat će radionice izrade različitih rukotvorina.
Vukovarske povijesne zanimljivosti
Muzej grada Vukovara osnovan je 1948. donacijom rimskog novca, namještaja, oružja i umjetničkih slika, koje je svom gradu poklonio dr. Antun Bauer. Rad je počeo u Zgradi diližansne pošte u staroj baroknoj jezgri, a 1966. preseljen je u dvorac Eltz, gdje je i danas. Do 1991. Muzej je sadržavao fond od oko 50 tisuća eksponata, što su činili zasebne odjele Zavičajni muzej, Zbirka Bauer. U ratu je potpuno opljačkan i jako oštećen, a nakon djelovanja u progonstvu u Zagrebu, 1997. vraća se u Vukovar. Gradski muzej Vukovar osvojio je 2013. prestižnu nagradu “Anton Štifanić” za poseban doprinos u razvoju turizma Hrvatske, a 2016. nagradu Silletto, koja se dodijeljuje muzeju koji posebnu pozornost pridaje uključivanju lokalne zajednice u svoj rad.
Zgrada diližansne pošte nastala je u drugoj polovini 18. st., ističući se elegancijom duge kolonade stupova. U toj je zgradi bio Gradski muzej Vukovar, a nakon preseljenja zavičajnih zbirki u dvorac Eltz tu su sve do 1990. djelovale Zbirka Bauer i Galerija umjetnina. U Domovinskom ratu pretrpjela je znatna oštećenja, danas obnovljena, ponovno je zablistala nekadašnjom ljepotom.
Zgrada Magistrata izgrađena je za potrebe vođenja gradske samouprave, u stilu kasne klasicističke arhitekture. U timpanonu je upisana godina nastanka 1818. i DOMUS OPPIDANA. Fasada je razigrana kapistelima i pilastrima. U prizemlju su ispod katnih prozora lučni otvori. Do rata je ondje bio Hrvatski radio Vukovar.
Manifestacije
Na istoku Slavonije cijele je godine pregršt priredbi i događaja. U siječnju je pokladno jahanje, Vinkovo u Vučedolu, Zimsko spremanje u Antinu i Susret dramskih amatera. U veljači Zimski šokački divani, Vinkovački karneval, Šokačko sijelo u Županji, Mladost i ljepota Slavonije, u ožujku Lutkarsko proljeće i DORF, u travnju Lutkarsko proljeće u Vinkovcima i Vukovaru, Sajam cvijeća, u svibnju Festival glumca, Rimski dani, Etno vikend u etno gradu, Otočko proljeće u Otoku, Bonofest u Vukovaru, Sijelo pučkih pisaca u Đeletovcima, Dan grada Vukovara i Nebo nad Vukovarom. U lipnju je državno natjecanje i revija etnofrizura, Konji bijelci u Babinoj Gredi, Divan je kićeni Srijem u Nijemcima, Vukovarski festival komorne glazbe, Međunarodni dan Dunava, Čekam te na vukovarskom korzu, Kod konjarskih vatri u Županji. U srpnju je Žetva i vršidba u prošlosti u Županji, Blackout hip hop festival u Vukovaru, Dan grada Vinkovaca, Međunarodna dunavska kajakaška regata, u kolovozu Seminari folklora panonske zone, Vukovarski film festival, Festival voćnih rakija, likera, pekmeza, bundeva i tikvica u Tovarniku, Stanarski susreti u Babinoj Gredi. U rujnu Vinkovačke jeseni, Etno revija Vinkovačkih jeseni, Etno frizure svijeta, Nacionalno ocjenjivanje slavonskog kulena, vožnja fijakerima, Volim Vinkovce, Veslački maraton Vukovar - Ilok. U listopadu Vukovarski etno sajam, Dani Ivana i Josipa Kozarca, u studenome Šokačka rič, Dani sjećanja na žrtvu Vukovara, Stoljeća hrvatskog jezika i Katarinska zabava u Vinkovcima, a u studenome Advent u Vinkovcima i Vukovaru.