Sredstva za saniranje Odjela za hematologiju pri Klinici za unutrašnje bolesti KBC-a Osijek donirali su čak i sami pacijenti pa je tako ovih dana uređena još jedna soba za izolaciju, ali i sanitarni čvorovi, hodnik samog odjela, kao i klimatizacija prostora.

No, kao i većina bolničkih odjela, i ovaj muku muči s prostorom, posebice onim za izolaciju imunokompromitiranih bolesnika podložnih infekcijama, stoga se sada prionulo upravo uređenju u skladu sa suvremenim standardima prostora na hematološkim odjelima. Recimo i kako je ovo uz odjel u bolnici u Slavonskom Brodu jedini odjel za liječenje hematoloških bolesnika u istočnoj Hrvatskoj, pa njemu gravitira stanovništvo svih pet slavonskih županija. Istovremeno ovaj odjel raspolaže samo s 14 ležećih postelja i osam postelja u dnevnoj bolnici, a zbog manjka prostora nemoguće je osigurati uvjete u kojima bi po sobi bila tek do dva pacijenta, s jednim sanitarnim čvorom. Ipak, na ovom kliničkom odjelu su optimistični i kažu kako su s ono malo sredstava kojima raspolaže prvo krenuli k podizanju standarda za pacijente te još i ne razmišljaju o svojim doktorskim sobama, koje također vape za obnovom.

- Naišli smo na razumijevanje rukovodstva Interne klinike i Ravnateljstva KBC-a, ali i pomoć Osječko-baranjske županije, koja je donirala dio sredstava za uređenje odjela. Dio sredstava donirale su nam farmaceutske tvrtke, ali su sudjelovali i sami pacijenti koji su dali vlastita sredstva kako bi i sebi i svima koji se ovdje liječe osigurali bolje uvjete. Iako je u planu gradnja nove bolnice, sadašnji odjel moramo približiti standardima nužnim za liječenje hematoloških bolesnika. Naime, zbog manjka prostora naši bolesnici leže čak i na drugim odjelima, kao što je Imunologija, jer se dijagnostika često preklapa, a simptomi su slični, te s njima dijelimo i ovo krilo prvog kata zgrade. Sada smo radili ono što smo mogli u postojećem prostoru jer Interna klinika ima za sve premalo prostora, a mi želimo da svima bude ugodno i da smanjimo infekcije na minimum. Tako mijenjamo podove u sobama koji su sada potpuno perivi jer nemaju fuge, sobe smo oličili perivim dijelovima, promijenit će se cjelokupna klimatizacija i bit će centralna, tu je i novi strop u hodniku, LED rasvjeta, dva sanitarna čvora s tuševima bez kada u koje se može uči i kolicima, a uredit ćemo i odjelnu ambulantu i još dio soba kojima bismo dodali sanitarni čvor. Cilj nam je zamijeniti i krevete za što za sada nemamo novca, pa se nadamo da će se javiti i dodatni dobrotvori koji bi donirali sredstva za tu namjenu - optimistična je voditeljica tog odjela, dr. Jasminka Sinčić-Petričević.

Na osječkoj Hematologiji naglašavaju kako su hematološke bolesti, kao i sve maligne bolesti, u porastu, i to u cijelom svijetu.

- Iako se smatra da su to rijetke bolesti, posebice kada se gleda u postotcima, trend je porast broja oboljelih, ali još nas više zabrinjavaju promjene u uobičajenoj epidemiologiji pojavljivanja bolesti. Tako, primjerice, neke bolesti za koje smo rekli da su bolesti starije životne dobi i da je medijan u dobi oko 70 godina, sada sve više susrećemo kod ljudi u dobi do 40 godina. No hematološke bolesti javljaju se u valovima pa tako jedne godine imamo više multipli mijeloma, a druge godine limfoma. Jedan od razloga većeg broja oboljelih tumačimo ipak i boljom dijagnostikom. Treba reći i kako je u hematologiji medicina jako napredovala i liječenje u Hrvatskoj ničim ne zaostaje za svijetom, a dostupnost lijekova je jednaka. Ipak, o izlječenju bolesnika govorimo tek nakon 10 godina, a zbog toga je teško govoriti o postotcima izlječenja - naglašava dr. Sinčić-Petričević.

Inače, na ovom odjelu trenutačno radi pet specijalista hematologije, od kojih su dvoje baš specijalisti hematologije, preostalih troje internisti sa subspecijalizacijom iz hematologije, a trenutačno je na odjelu i jedna specijalizantica. Među liječnicima na odjelu je i mladi dr. Stefan Mrđenović, koji se nedavno vratio s doktorata u SAD-u, gdje je proveo nešto više od godinu dana, a na posebnim istraživanjima. Upravo on ističe kako je primijećeno da je broj hematoloških bolesti nešto veći uz tokove rijeka, posebice u Podunavlju i uz Savu i Dunav, ali još uvijek nije objašnjen razlog ova geografske lociranosti s incidencijom bolesti.