Da hrvatski premijer Andrej Plenković ima značajan ugled u Bruxellesu (samim time i Hrvatska), a što mu se donedavno često osporavalo, potvrda su i nedavna imenovanja četiriju hrvatskih dužnosnica u najvišim moćima vlasti Europske unije. Kod nove predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen naš je premijer dobio puno kredita, a vjerojatno ga ima još.

Dokaz tome je i to što je donedavna HDZ-ova europarlamentarka Dubravka Šuica novim sazivom europske vlade dobila dosad najvišu funkciju postavši potpredsjednica Europske komisije za demokraciju i demografiju, a time i moćnu poziciju unutar EU-a. "Želimo dati novi poticaj demokraciji u Europi", rekla je i von der Leyen i istaknula upravo Hrvaticu u svom timu nominiranih europskih povjerenika u vrhu Komisije. Uz to Šuica je dobila još i važnu ulogu predstavljanja EK-a u organizaciji i provedbi odluka velike Konferencije o budućnosti Europe, koja će započeti 2020. i trajati dvije godine, a koja bi trebala završiti velikim odlukama država članica koje će definirati novu reformiranu Europsku uniju za desetljeća koja dolaze. Šuičino imenovanje čak je pozdravio i kolega joj iz suprotnog tabora, SDP-ov europarlamentarac Tonino Picula, izjavivši: "Ovo je napredak u odnosu na povjerenika u Junckerovu timu." Naravno, zadovoljstvo nije krila ni sama Šuica koja je rekla: "To je veliko priznanje hrvatskoj politici i premijeru, koji je bio jedan od glavnih pregovarača", izjavila je Šuica, koja će biti zadužena i za vraćanje nade ljudima pogođenima demografskim problemima, te dodala: "Kada se gubi vjera u demokraciju, gubitak nade može se vezati i uz demografiju."

Predsjednik Vlade Plenković također se osvrnuo na Šuičin izbor, kao i još nekoliko kandidatkinja na ključna mjesta u europskim institucijama. "Činjenica da je Hrvatska nakon šest godina dobila u Europskoj komisiji ulogu potpredsjednice znak je našeg položaja u Europskoj uniji i znak našeg političkog utjecaja. To je poruka za koju je bitno da je znaju naši politički akteri, promatrači i građani", kazao je Plenković. Također je istaknuo kako mu je posebno drago što je Šuica dobila dvije vrlo važne teme - demokraciju i demografiju. "Vjerujem da će ona kao bivša gradonačelnica, saborska zastupnica i europarlamentarka znati stavljati te dvije teme u prvi plan. Tema demografije je nova tema u portfelju Europske komisije, a uvrštena je prvenstveno na naše inzistiranje. Nakon posjeta Ursule Von der Leyen uvrstili smo tu temu u portfelj potpredsjednice Europske komisije i to još iz Hrvatske", ističe. "Pritom će Dubravka Šuica biti zadužena i za ključnu političku temu. Za budućnost europskoga projekta. To posebno naglašavam zbog kaosa koji se posljednje tri godine vodi zbog referenduma koji je Cameron organizirao. Velika Britanija se praktički bavi sama sobom, što je gotovo nevjerojatno. Tri godine je prošlo i ne zna se hoće li ili neće izaći", rekao je premijer, koji je u pogledu demografije, problema koji pritišće i Hrvatsku, ali i bar 14 od 28 članica EU-a, u Urusuli von der Leyen očito pronašao dobru sugovornicu.

"Konferencija o budućnosti Europe dobiva novu dimenziju u ovako promijenjenim okolnostima u svjetlu Brexita. Kroz angažman naše povjerenice dodatno ćemo se profilirati u Europskoj uniji", dodao je Plenković. S tim u vezi, treba podsjetiti kako je dva mjeseca prije Šuičina imenovanja, izabrana donedavna ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić za glavnu tajnicu Vijeća Europe, kojim će Hrvatska predsjedati u prvoj polovini 2020. godine. "Hrvatska dobiva dvije uloge u idućem razdoblju koje prije nismo mogli ni zamisliti. To nije jednostavno, niti uobičajeno, niti za mnoge očekivano. Vidim da mnogi ne mogu sakriti jal ni ljubomoru. Šteta", kazao je premijer. "Drago mi je da je Maja Markovčić Kostelac postala čelna osoba Europske agencije za pomorsku sigurnost. Drago mi je da je moja kolegica Ivana Maletić postala članica Europskog revizorskog suda. Možemo reći da smo u vanjskopolitičkom smislu napravili iskorake bez presedana u pozicioniranju hrvatskih dužnosnika na međunarodnoj razini", zaključno je rekao Plenković o toj temi.

Iako dio oporbe u Hrvatskoj navodi da Šuica baš i nije nije sretno rješenje kad se radi o sektoru demokracije, vanjskopolitički je uspjeh RH nedvojben. Drugim riječima, RH je postigla diplomatski i politički vrhunac, jer su neka važna mjesta u vrhu europske vlasti sad popunjena hrvatskim političarkama, čime se Hrvatska čvrsto pozicionirala u međunarodnim institucijama. A sve one zajedno čine moćnu polugu hrvatskih interesa u Europi. Politički analitičari također naglašavaju da je ovakav rasplet dio šireg strateškog promišljanja i da nije slučajno da su sve žene. Naime, predsjednica EK-a Ursula von der Leyen uspjela je na kraju osigurati i ravnotežu spolova jer u svom timu ima 14 muškaraca i 13 žena. Što se pak Hrvatske tiče, u tom i takvom odnosu snaga, može se zaključiti kako je riječ o promišljenoj Plenkovićevoj akciji lobiranja za hrvatske europske interese. Naime, premijer je svjesno podržao von der Leyen kako bi poslije mogao tražiti bolju poziciju za Hrvatsku.

Nadalje, od Šuičina resora puno očekuju i hrvatski demografi, no također su prilično skeptični. Muči ih pitanje pražnjenja jugoistoka Europe i to što sve države u tom pogledu nemaju iste interese. Dakle, što će točno raditi Dubravka Šuica? Što se demografije tiče, kaže da puno zemalja EU-a ima problema s tim, među njima i Hrvatska. "Želimo ući u bit problema, pokušati pomoći na pitanju zašto dolazi od odljeva mozgova, zašto mladi ljudi odlaze, i pokušati horizontalno taj problem rješavati. Na početku treba snimiti stanje, a onda djelovati", rekla je. Dosadašnja zastupnica u Europskom parlamentu dodala je da u području kojim će se baviti u Komisiji "ima nešto iskustva i znanja" i da je upoznata s problemima koje će trebati rješavati. Među njima je kao veliki izazov i organizacija Konferencije o budućnosti Europe koja je zamišljena kao forum za povezivanje europskih građana, civilnog društva i europskih institucija, a cilj joj je da Europljani kažu kakvu Uniju žele i kako njome upravljati. "To uključuje rasprave s građanima, dijaloge koje smo i do sada imali. Potrebno je slušati što građani hoće, jer oni ponekad osjećaju da su udaljeni od Europske unije. Ono što se od mene očekuje jest da budem najizraženija u srednjoj i istočnoj Europi, gdje su ponekad demokratske vrijednosti poljuljane", rekla je Šuica.

Predsjednica EK-a Ursula von der Leyen poslala je pak svakom članu svoje ekipe pismo u kojemu pojašnjava što od njih očekuje u resoru koji im je dodijeljen: "Željela bih vam povjeriti ulogu potpredsjednice za demokraciju i demografiju. Europski građani moraju imati vodeću i aktivnu ulogu u izgradnji naše Unije. Odaziv na ovogodišnje europske izbore pokazao je da građani žele da se njihov glas jače čuje o tome kako će se razvijati naša Unija i na što bi se trebala fokusirati", stoji u pismu upućenom Dubravki Šuici. "Trebamo također adresirati neke od dubokih promjena u našem društvu koje su dovele do toga da neki ljudi izgube vjeru u našu demokraciju. Oni koji osjećaju da su napredak i tranzicija prošli mimo njih postat će najvjerojatnije nezadovoljni. Korijen toga problema za mnoge je više u demografskim promjenama nego demokratskim strukturama. Zato želim da Vi vodite posao Komisije kako biste osigurali da Europa razumije i reagira na jedan od najvećih izazova: demografske promjene. To zahvaća sve dijelove našeg društva, od gospodarstva do zdravstvene skrbi, od migracija do okoliša i oblikuje našu politiku, društvo i kulturu te utječe na naše mjesto u svijetu", zaključuje von der Leyen.

Što se tiče Konferencije o budućnosti Europe, von der Leyen poručuje da želi opipljiv uspjeh. Šuica bi, dodaje predsjednica Komisije, u prvih šest mjeseci mandata trebala napraviti izvješće o utjecaju demografskih promjena na različite skupine u društvu i na područja koja su neproporcionalno pogođena time te identificirati kako djelovati na njihovu rješavanju. Od nje se očekuje da predloži kako se najbolje može pomoći najpogođenijim područjima kroz ciljane reforme i investicije kako bi se, među inim, poboljšala infrastruktura i pristup uslugama. Bit će zadužena za pripremu dokumenata za pokretanje široke javne rasprave o dugotrajnim učincima demografskih promjena na skrb i mirovine te kako bi se razmotrilo jesu li socijalni sustavi u Europi dorasli potrebama sve starijeg stanovništva. Šuica će također raditi na koordinaciji rada na budućem programu za pomoć djeci i na izradi sveobuhvatne strategije o pravima djeteta, koja treba uključivati zaštitu ranjive djece, zaštitu njihovih prava na internetu i sprječavanje nasilja. Naravno, u europskim institucijama puno je posla i pred njezinim trima novoimenovanim kolegicama iz Hrvatske.

Sve u svemu, dovoljno da se danas može govoriti o "Plenkovićevom bruxelleskom manevru i stvaranju utjecaja u središtu europske moći". Jer, kako ističu i bruxelleski promatrači i analitičari, "premijerovo pogonsko gorivo je i osobna ambicija, a svoj i hrvatski status još više će zacementirati na skorašnjem kongresu pučana u Zagrebu."