Vlada je odlučila u cijelosti prihvatiti zahtjeve inicijative "67 je previše" o izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju i vraćanju dobne granice za starosnu mirovinu sa 67 na 65 godina, a predložit će i izmjene Zakona o radu kako bi se ipak moglo raditi i nakon 65. godine. Istaknuo je to na sjednici Vlade premijer Andrej Plenković, iznenadivši time javnost, kao i sindikate.

- Vlada će Saboru uputiti prijedlog izmjena Zakona o mirovinskom osiguranju. Prihvatit ćemo u cijelosti prijedlog referendumske inicijative i u određenim elementima promijeniti Zakon o mirovinskom osiguranju i uputiti ga Saboru - rekao je Plenković, spominjući pritom traženje sindikata da se raspiše referendum o njihovim zahtjevima. Podsjetio je kako je tijekom proljeća građanska inicijativa "67 je previše", predvođena trima sindikalnim središnjicama, prikupila nešto više od 700.000 potpisa.

Vlada je, kaže Plenković, čula poruku hrvatskih građana, iako smatra da duži ostanak u svijetu rada i kasnije ostvarivanje prava na mirovinu nije objektivna okolnost koja je svojstvena samo Hrvatskoj nego i drugima, a činjenica je i da dio građana želi raditi nakon 65. godine.

To potkrepljuje brojka od 13.500 umirovljenika koji su se vratili na tržište rada, a takvih ima još, i to u različitim granama, istaknuo je premijer. "Stoga ćemo uz Prijedlog o izmjenama Zakona o obaveznom mirovinskom osiguranju, poštujući volju građana, također predložiti promjene Zakona o radu i drugih zakona koji uređuju radnopravni status za pojedine kategorije, na način da oni koji žele mogu raditi i nakon 65. godine", rekao je. Time će se ostvariti balans između onoga što je bio temeljni cilj građanske inicijative i sindikalnih središnjica i građana koji su to svojim potpisom podržali, a istodobno će otvoriti mogućnost za građane koji žele ostati na tržištu rada, smatra Plenković.

- Te izmjene povoljno će utjecati na zaposlenost i prihode i rashode državnog proračuna, kao i na visinu mirovina budućih korisnika. Na taj način proširujemo tržište rada i stvaramo nove mogućnosti na tom tržištu i slušamo poruku 700.000 ljudi, ali i pružamo priliku svima koji žele raditi duže da ostanu na tržištu rada - istaknuo je. "Vodili smo računa da ni jedna skupina osiguranika ne bude oštećena. Do sada su u ovom mandatu mirovine ukupno povećane za 11,7 posto, a najniže, za oko 250.000 sugrađana, ukupno za 15 posto. Posljednji put za 3,13 posto od 1. srpnja. Time smo svim osiguranicima omogućili pravo izbora kakvu će mirovinu primati, imaju pravo izbora povoljnije mirovine - rekao je premijer. Posebno je istaknuo kako je umirovljenicima omogućeno da se uključe u svijet rada i primaju punu mirovinu, što je iskoristilo više od 13.500 umirovljenika. Reformom smo zaštitili i majke", kaže Plenković, podsjećajući da je majkama za svako dijete omogućeno ostvarivanje dodatnog staža od šest mjeseci, čime će im mirovina biti veća oko 2 posto za svako dijete.

Podsjetio je da je njegova vlada krenula u cjelovitu mirovinsku reformu kako bi hrvatski mirovinski sustav prilagodili demografskim izazovima i promjenama na tržištu rada te gospodarskim prilikama. To je, ističe Plenković, kada se pogleda u cjelini, jedna od važnih strukturnih reformi poduzetih u mandatu ove Vlade. Dobro je ocijenjena i u izvješću Europske komisije za 2019. te je pridonijela izlasku Hrvatske iz makroekonomskih neravnoteža i poboljšanju njezina kreditnog rejtinga. Tom je reformom naš mirovinski sustav cjelovito unaprijeđen u cilju dugoročne održivosti i primjerenosti mirovina te je ispravljena generacijska nepravda, otklonjene su uočene nejednakosti u mirovinskom sustavu i ostvareni pozitivni pomaci za sadašnje i buduće umirovljenike, ustvrdio je.

Pokretači sindikalne inicijative "67 je previše", u sklopu koje je više od 700.000 građana dalo potpis za održavanja referenduma o vraćanju granice za starosnu mirovinu sa 67 na 65 godina, komentirali su taj preokret. Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever rekao nam je kako to hoće li sindikati sada odustati od referenduma ili ne nije stvar o kojoj može odlučiti bilo tko od sindikalnih vođa pojedinačno.

- Tu je cijeli organizacijski odbor i tri sindikalne središnjice koje su sve to radile, tako da to i možemo jedino zajednički reći. No, ovako na prvu, mislim da u ovom trenutku, čak i da smo sada svi zajedno na okupu, to ne bismo mogli reći. Jer pitanje je što se zapravo događa i moramo vidjeti što to znači. Mi smo već previše puta bili prevareni od različitih vlada i sada smo oko toga podosta oprezni. Je li to moguće pokušaj kupovanja vremena pa da se sve skupa izgura negdje iza predsjedničkih izbora, da se razvlači kao trakavica? Iako osobno mislim da si nijedna ozbiljna politika to ne bi dopustila - ističe Sever, najavivši kako će se sindikalni čelnici najvjerojatnije sastati u petak i tada će, kaže, više moći o tome kako će to sindikati pratiti.

Predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Mladen Novosel rekao je pak da, kada bi gledali sve to samo sa sindikalne pozicije njihovih interesa koje su pokrenuli prošle godine - da se Zakon o mirovinskom osiguranju donese na način na koji su sindikati to predložili - onda mogu reći da su dobili ono što su tražili. Upitan hoće li premijerova najava biti razlog da se povuče referendumska inicijativa, Novosel je istaknuo kako se prvo svi koji su u inicijativi sudjelovali moraju sastati, dakle organizacijski odbor i sve sindikalne središnjice. "Ono što je sigurno jest da nećemo sjesti s Vladom za stol i razgovarati o novom obliku zakona i nećemo prihvatiti da se donosi zakon jer se on može donositi godinu dana", rekao je Novosel, dodajući kako ne odustaju od referenduma čija procedura ide dalje, a ako u hitnu proceduru Vlada pošalje izmjene zakona koje bi sadržavale sve zahtjeve sindikata, to bi ponovno mogli razmotriti.

Zadovoljna nije Hrvatska udruga poslodavaca. “Sindikat je prikupljanjem potpisa za organizaciju referenduma o dobnoj granici odlaska u mirovinu ostvario za sebe kratkoročnu dobit, ali je vrlo upitno i diskutabilno koliko je odustajanje od podizanja dobne granice dugoročno od koristi za građane RH i buduće umirovljenike. Mirovinski sustav u dijelu međugeneracijske solidarnosti suočen je s velikim izazovima zbog negativnih demografskih i gospodarskih trendova, a kako osigurati održivost tog sustava mora se nastaviti kroz konstruktivan i sveobuhvatan dijalog od strane svih sudionika. Oni koji inzistiraju na neodrživim rješenjima i nisu spremni za otvoreni dijalog moraju biti svjesni svoje odgovornosti za budućnost hrvatskih građana i posljedice takvog ponašanja“, zaključuje HUP.

Ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović izjavio je da je Vlada prihvatila volju više od 700.000 građana jer mirovinski sustav može ostati održiv, adekvatan i osigurati međugeneracijsku jednakost i u slučaju prihvaćanja inicijative.