Na jesenskom roku mature najčešće su ocjene jedinice i dvojke - iz svih predmeta
Objavljeno 20. rujna, 2019.
Na “popravku” je bilo 7415 maturanata, a više od 3000 pristupnika na maturi je ponovno palo
Jedinice i dvojke - to su najčešće ocjene maturanata koji su državnu maturu polagali u drugom, jesenskom roku! Treba istaknuti da ove loše ocjene prevladavaju i u obveznim i izbornim predmetima mature. Tako je od 7415 pristupnika njih čak 3022 maturu ponovno palo - a 156 gimnazijalaca, za koje je ovaj ispit obvezan, ni na "popravnom" ispitu nije uspjelo završiti srednju školu.
Petice u tragovima
Samo dvoje učenika bez pogreške su napisali neki ispit - i to engleski jezik, osnovne razine. A upravo su tu, nižu razinu, najčešće birali maturanti iz obveznih predmeta. Tako se i u najvećem broju polagala matematika B razine (3893), zatim hrvatski jezik (2073), i engleski jezik (1244). A od izbornih predmeta biologija, fizika, informatika, kemija i psihologija. Zanimljivo, jedan od najtežih predmeta na ljetnom roku - sociologiju, koju je tada palo više od polovine pristupnika, u jesenskom roku pisalo je ovaj put samo 16 kandidata. Od svih kandidata koji su pisali državnu maturu bilo je 5130 učenika strukovnih škola, 1307 gimnazijalaca i drugih kandidata 978. Matura se polagala od 21. kolovoza do 6. rujna.
Prema rezultatima koje je objavio Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja zadužen za provedbu državne mature, vidljivo je da je na popravnom najteže bilo položiti upravo ispit iz matematike na osnovnoj razini - palo ju je čak 1228 maturanata, i to većina učenika strukovnih škola. S najviše padova slijedi hrvatski jezik, također osnovne razine - pa je ocjenu nedovoljan zaradilo čak 516 pristupnika. Niža razina engleskog jezika također se pokazala kao teška, pa je na ovom ispitu prikupljeno 484 jedinica. Kada je riječ o izbornim predmetima, najviše se padala fizika - taj predmet palo je čak 328 od 432 maturanta koji su ga pisali. Slijedi biologija sa 165 neprolaznih, zatim psihologija (121), informatika (120) te kemija (78).
Što se petica tiče, samo je troje učenika uspjelo dobiti ocjenu izvrstan iz matematike na višoj A razini - i svi su troje gimnazijalci. U jednakom broju prevladavaju jedinice i dvojke (po 464). Na nižoj razini, nešto je više petica (13), ali opet premalo s obzirom na broj pristupnika. Najčešća je ocjena ovdje bila dovoljan, pa su se na tom ispitu provukla 1894 maturanta, a palo ga je više od spomenutih tisuću. Iz hrvatskog jezika A razine bilo je 291 negativno ocijenjenih (uglavnom strukovnjaci). Za ocjenu izvrstan taj je ispit uspjelo napisati samo devetero maturanata - a najčešća ocjena su dvojka i trojka. Na B razini tog predmeta najčešća je ocjena bila dovoljan (1007 učenika), a odličnih je bilo samo dvoje, oboje gimnazijalci. S dvojkom je ispit engleskog A razine položilo također najviše učenika (213), a petica je bilo 38. Na nižoj razini engleskog najviše je bilo jedinica (484) - od čega ju je zaradilo čak 409 strukovnjaka. Čak 363 bile su ocjene dovoljan - od čega ju je dobilo 304 učenika strukovnih škola. Ali zato je petica ovdje bilo najviše - čak stotinu, i tu također predvode strukovnjaci (82).
S obzirom na loše rezultate nakon ljetnog roka kada je maturu polagalo 30.538 kandidata, a palo je rekordnih gotovo osam tisuća, zapravo ne iznenađuje što su neki učenici "na lakši način" pokušali položiti ispite na drugom roku. Tako su četiri učenika pokušala varati - ali su uhvaćeni, pa su im svi ispiti poništeni.
Varali na ispitu
- Na jesenskom roku jednome je učeniku pronađen nedopušten materijal ispod klupe, pa su mu na temelju Pravilnika o polaganju državne mature poništeni svi ispiti jesenskoga roka. Prilikom raspakiravanja ispitnih materijala uočene su nepravilnosti kod triju učenika te je zatraženo objašnjenje školskog ispitnog povjerenstva. Učenici su spriječeni u pokušaju zamjene ispitnih materijala u ispitnoj prostoriji, međutim, kako je prilikom raspakiravanja uočeno, ipak je došlo do razmjene pojedinih dijelova ispitnih materijala. Svim trima učenicima su na temelju Pravilnika o polaganju državne mature poništeni ispiti jesenskoga roka - ističe u izvješću NCVVO-a.
No kako bilo, oni koji su uspjeli maturu položiti, istog su dana nakon objava rezultata mature u utorak mogli vidjeti i na koji su fakultet upali. Agencija za znanost i visoko obrazovanje tada je objavila i rang-liste za upise na visoka učilišta u jesenskom roku. Podsjetimo, nakon katastrofalnih rezultata prvog roka mature fakulteti su teško uspjeli upisati brucoše u ljetnom roku, pa je za jesen ostalo više od šest i pol tisuća mjesta na studijima diljem Hrvatske - 20 posto više u odnosu na godinu ranije. Prijavilo se 7924 kandidata, a pravo upisa ostvarilo je 5211 kandidata.
- Prema omjeru broja prijava prvog prioriteta i kvote, među preostalim studijskim programima, najpoželjniji su bili: Radiološka tehnologija (Zdravstveno veleučilište u Zagrebu), Medicina (Medicinski fakultet Sveučilišta u Osijeku), Rani i predškolski odgoj i obrazovanje (Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu). A prema broju prvih izbora to je Pravo (Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu), Gluma (Akademija dramske umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu) te Poslovna ekonomija (Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu) - ističe AZVO. Podsjećaju, prema podatcima Središnjeg prijavnog ureda Agencije u ljetnom upisnom roku za ulazak u svijet visokog obrazovanja natjecalo se 33.257 kandidata, a pravo upisa ostvarilo je njih 24.048. Konačne rang-liste dostupne su na mrežnim stranicama postani-student.
Jasenka Pejaković
Četiri učenika pokušala su varati na maturi, ali su uhvaćeni, pa su im svi ispiti poništeni
OSJEČKA MEDICINA APSOLUTNI REKORDER
Tablice Agencije za znanost i visoko obrazovanje donose i podatke o atraktivnosti svih studijskih programa u jesenskom roku među hrvatskim maturantima. Kada je riječ o Sveučilištu u Osijeku, apsolutni je rekorder i hit bila Medicina - na samo dva slobodna mjesta prijavila su se 122 maturanta! A zatim i Kultura, mediji i menadžment, gdje se na jedno mjesto prijavilo 68 kandidata. Samo su dva mjesta bila preostala na studiju Građevinarstva - a prijavilo se čak 88 maturanta. No četiri sveučilišna odjela ni u jesenskom roku nisu se proslavila što se tiče upisa. Tako su na Fizici nakon ljeta ostala 43 mjesta - prijavilo se samo 15 kandidata, a pravo upisa dobilo je samo sedmero. Na Kemiji je bilo 34 mjesta, 16 prijava - i također samo sedam ostvarenih prava na upis. Na studiju Matematike na osam slobodnih mjesta zabilježeno je 11 prijava - šestero je ostvarilo upis. Na studiju Matematike i računarstva bio je veći interes - za slobodnih 25 mjesta bilo je 18 prijava, no samo su dva kandidata ostvarila pravo upisa. Za 40 mjesta na Prehrambenoj tehnologiji bilo je 110 prijava, solidan su broj prijava imali i poljoprivredni smjerovi koji su zakazali u ljetnom roku, ali ostalo im je dosta upražnjenih mjesta...
TISUĆE MJESTA
Prema podatcima iz Nacionalnog informacijskog sustava prijave na visoka učilišta, za jesenski rok, ostalo je slobodno čak 6664 mjesta na redovnim studijima javnih sveučilišta diljem Hrvatske. Najviše od toga na Sveučilištu u Zagrebu (2584), zatim na Sveučilištu u Splitu (823), Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku (784), Sveučilištu Jurja Dobrile u Puli (744), Sveučilištu u Rijeci (619), Sveučilištu u Zadru (482), Sveučilištu u Dubrovniku (260) te na Sveučilištu Sjever (78). Podsjetimo, u ljetnom roku, kao i prijašnjih godina, najviše maturanata željelo je upisati logopediju na zagrebačkom Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu, fizioterapiju (u Splitu i Zagrebu), a zatim i izobrazbu trenera na Kineziološkom fakultetu u Zagrebu te radiološku tehnologiju zagrebačkog Zdravstvenog veleučilišta.