Ukidanje mogućnosti anonimnog prijavljivanja učitelja i nastavnika u hrvatskim školama - cilj je peticije koja je od sredine svibnja prikupila 8123 potpisa - prosvjetara i građana. Nastavnici i učitelji koji su uz potporu nastavničkih grupa i sindikata Prepord peticiju pokrenuli, u utorak će potpise uručiti ministrici znanosti i obrazovanja Blaženki Divjak. Izmjenama i dopunama Zakona o prosvjetnoj inspekciji traže otkrivanje identiteta podnositelja zahtjeva prijavljenoj osobi, ali i novčane kazne za neutemeljene prijave te za propuste čelnika prosvjetne inspekcije u incijalnoj procjeni.

- Zahtijevamo da se zaštiti funkcioniranje sustava onemogućavanjem anonimnih podnesaka prosvjetnoj inspekciji. Nadalje, tražimo da se ne uvaže podnesci iz kojih se vidi da podnositelj podneska nije poštovao uobičajeni protokol i hijerarhiju institucija - žalba nastavniku-razredniku, učiteljskom-nastavničkom vijeću, ravnatelju, školskom odboru - stoji u peticiji koju potpisuje njezina pokretačica Tamara Šoić.

Anonimnost prijava možda na prvi pogled štiti učenika od potencijalne kasnije "osvete" učitelja, ali napominju, ovdje je zapravo riječ o mogućnosti zlouporabe zbog eventualnog prekršaja koji se ne mora ni dogoditi, a dogodi li se, sankcionirat će se.

- Drugim riječima, zbog presumpcije krivnje uveden je instrument koji u nekim situacijama koči, pa čak i onemogućuje odgojno-obrazovni proces. Također, recipročno kaznenim odredbama ustanovi, odnosno ravnatelju i nadziranom osobama u slučaju dokazanih propusta, tražimo i kaznene odredbe za čelnike prosvjetne inspekcije odnosno podnositelja podneska prosvjetnoj inspekciji ako se propusti ne utvrde - ističu potpisnici peticije.

Ministarstvo obrazovanja u školskoj godini 2017./2018. zaprimilo je čak 1831 prijavu po kojoj je pokrenuto 947 inspekcijskih postupaka. U dovršenim postupcima izdano je 420 rješenja - što znači da je opravdan bio tek svaki četvrti podnesak. Među upućenim i procesuiranim podnescima svaki je treći anoniman.
J.Pejaković