Jedna od najcjenjenijih i najnagrađivanijih hrvatskih književnica Ivana Šojat u svome posljednjem romanu Ezan odlazi u daleku povijest u naše krajeve pod osmanskom vlašću u šesnaestom stoljeću, kada je danak u krvi uobičajen i kada je to bila prilika da djeca postignu velike uspjehe i odvoje se od siromaštva - tako je najavljeno gostovanje Ivane Šojat u sklopu Festivala svjetske književnosti. U sklopu projekta Read Me I am Yours, u splitskoj ju je Gradskoj knjižnici Marka Marulića ugostio Jasen Boko. Poznavajući osječku autoricu, publika je mogla računati na zanimljivu i živu promociju i razgovor

- Mnogobrojna splitska publika sjajno je reagirala, postavljala brojna pitanja, aktivno sudjelovala u programu koji je Jasen Boko sjajno vodio. Uz Ezan koji je privukao doista veliku pozornost, razgovarali smo i o mom dosadašnjem radu, no publiku je zanimalo i što pripremam sljedeće. S oduševljenjem su dočekali vijest da sam počela prikupljati građu za roman koji ću pisati nakon ovog što ga trenutno pišem, jer tema je i više nego intrigantna: posljednja "vještica" spaljena u Osijeku kojoj znam i ime i prezime i vrijeme smaknuća. Mislim, naime, da je vrijeme da otvoreno promislimo o tom fenomenu koji je trajao do sredine 18. stoljeća, a kojemu je na kraj stala mudra carica Marija Terezija. Suprotno uvriježenom mišljenju, Crkva nije izravno sudjelovala u mučenjima i pogubljenjima. Više je sa strane promatrala i tiho dopuštala, odobravala tu zabavu za plemstvo koje se iživljavalo nad siromašnima - kaže popularna osječka književnica.


Odmah nakon Splita jurila je na festival u Ljubljani. Dva vrlo različita iskustva, jer ni njezina uloga nije na oba bila ista:


- U Ljubljani sam također predstavljala roman Ezan koji je tamošnju publiku izuzetno zaintrigirao. Uz mene, ondje je bilo pisaca iz 16 zemalja, a ja sam bila jedina predstavnica iz Hrvatske. Uz predstavljanje svog romana, ondje smo imali i javne panel-diskusije o temi "Ego in fabula", odnosno okrugle stolove o prisutnosti autobiografije u fikciji.


Iza Ivane su godine pisanja, brojni festivali.


- Što me motivira? Pa doticaj s publikom, ali i širenje vidnoga polja. Čovjek zatvoren u uvijek iste okvire nužno ostaje skučen duhom. To ne samo da ne želim postati, nego si kao književnica to ne smijem dopustiti - kaže Ivana Šojat.


Pitali smo ju i što danas, a i što su prije autori imali od sudjelovanja na književnim festivalima, koji su benefiti za njih. Stječe se dojam da tu jedino nakladnici profitiraju.
- Sudjelovanjem na međunarodnim književnim festivalima autorima se pruža mogućnost prezentacije na drugim jezicima, mogućnost prijevoda djela, mogućnost daleko šire komunikacije. A što se profitiranja tiče, pa svi ionako profitiraju na autorima. Književnici su na dnu hranidbenog lanca. Na to upućuje činjenica da se od pisanja u nas ne može živjeti. Ili može, ali po pučkim kuhinjama.