Selimir Ognjenović, doajen hrvatskog turizma, iako s minhenskom adresom stanovanja, u Slavoniji i Baranji je domaćin. U protekle tri godine svojim je upornim angažmanom postao veliki zagovornik Slavonije i slavonskog turizma. Na promociji Slavonije radi u Hrvatskoj, ali i Njemačkoj, gdje je i konkretnim poslovnim potezima pokazao da se na istok Hrvatske na odmor mogu dovoditi njemački gosti.Vlasnik je njemačkog touroperatora I.D. Riva Toursa, koji u Slavoniju već treću godinu zaredom dovodi do tisuću gostiju.

Kada ste 2016. godine na Danima hrvatskog turizma u Bolu dobili nagradu za životno djelo, razgovarali smo o tome kako želite pomoći turističkom projektu Slavonija. Dovođenje Dana hrvatskog turizma u Slavoniju bila je jedna od stepenica na tom putu. DHT je evo u Slavoniji. Jeste li zadovoljni što će mnogi hrvatski turistički djelatnici vjerojatno prvi put doći u Slavoniju?

- Sretan sam što se Slavonija proteklih godina počela dovoditi u svijest ljudi u Hrvatskoj i kao turističko odredište, jer sam i sam to snažno poticao protekle tri godine. Dao sam doprinos dovođenju Dana hrvatskog turizma u Slavoniju, no moram naglasiti da je osječko-baranjski župan Ivan Anušić izuzetno zaslužan što je DHT u Slavoniji. Veseli me prije svega što će u Slavoniju na DHT doći turistički djelatnici, dakle ljudi iz struke, koji će poslije svoja iskustva i doživljaje iz Slavonije prenositi drugima u Hrvatskoj, ali i strancima s kojima mnogo kontaktiraju. Bit će to velik doprinos promidžbi Slavonije. DHT nije sam sebi svrha. Ovi Dani su posjet, pohod turističke branše u Slavoniju i prigoda da se na toj najjačoj manifestaciji turističke industrije govori o Slavoniji i na taj način popularizira i potiče sve potencijalne goste da dođu u našu najistočniju regiju. A tko jednom dođe u Slavoniju, sigurno će se vraćati, znam to iz iskustava koje mi svakodnevno prenose gosti koje smo vodili u Slavoniju.

Mislite li da DHT može biti svojevrsna prekretnica u percepciji Slavonije u drugim dijelovima Hrvatske, s obzirom na to da se istok Hrvatske nažalost često poistovjećuje s ratom, siromaštvom ili iseljavanjem?

- Svaki posjet Slavoniji, kako ljudi koji se bave turizmom, tako i običnih građana, završava osjećajem da je u Slavoniji mnogo življe i ljepše od predodžbi koje o njoj postoje u drugim dijelovima Hrvatske. Prije dvije godine doveo sam u Slavoniju privatne iznajmljivače iz Istre. Bili su oduševljeni. Jedna mi je iznajmljivačica tada rekla kako je prije polaska imala određena suosjećanja prema Slavoniji, osjećala je gotovo tugu. Međutim bila je poslije vrlo sretna, jer je vidjela da je Slavonija puna života, s mnogo mladih ljudi koji stvaraju dobre i uspješne priče. Doista su te priče iz Slavonije o siromaštvu i iseljavanju stvorile negativnu sliku o regiji, koja nije realna. Tu negativnu sliku trebamo mijenjati, jer ona nije istinita. Naravno da u Slavoniji postoje problemi, za mnoge su si krivi i sami Slavonci, a ne samo događanja na koja nisu mogli utjecati, ali ponovno tvrdim da oni koji posjete Slavoniju iz nje nose uvijek pozitivne dojmove. Mislim da se svakim posjetom turista Slavoniji, a i svakako Danima hrvatskog turizma, vraća pozitivna slika o Slavoniji.

U tom turističkom razvoju hrvatskog istoka važna je svakako institucionalna, odnosno politička potpora. Kako vi ocjenjujete s pogledom iz Njemačke odnos Ministarstva turizma i HTZ-a prema turizmu u Slavoniji, Baranji i Srijemu?

- U pravu ste, potrebna je ta potpora politike i države. No, ne bih želio da se to razumije onako kako sam čuo od nekih turističkih djelatnika u Slavoniji koji očekuju da za njih sve odradi Ministarstvo turizma i Hrvatska turistička zajednica. Slavoniji trebaju inicijative. Nitko vam neće doći ili dovesti goste ako sami nemate ideje i želje. Svjedok sam pokretanja projekta razvoja turizma u unutrašnjosti Istre, o čemu smo pričali i na konferenciji koju je organizirao prije godinu dana Glas Slavonije. Čitava Istra bila je ujedinjena oko tog projekta. U Slavoniji svaki grad i svaka županija imaju neki svoj plan i želju da samostalno iziđu na neko veliko turističko tržište. Ne shvaćaju da je to moguće jedino zajedničkim nastupom - kao Slavonija. Držim da je za razvoj turizma Slavoniji potrebna ukupna, zajednička pozitivna energija državnih institucija i privatne inicijative, znači više zajedništva.

Ove godine Slavonija se prvi put predstavljala na hrvatskom štandu na dva velika inozemna turistička sajma - u Münchenu i Berlinu.

- Za nastup na sajmu u Münchenu inicijativa za to zajedničko predstavljanje nije došla iz Slavonije. Radi se o odličnoj prezentaciji koja je koristila svima u Hrvatskoj. Otvaranjem Slavonije pokazali smo na turističkom tržištu širu lepezu ponude od one koja je do tada bila uvriježena u inozemstvu. Želim reći da se ujedinjena turistička Slavonija mora nametati, ne samo na sajmovima nego na svim mjestima gdje se predstavlja Hrvatska. Današnji odličan inozemni turistički imidž Hrvatske pomaže i Slavoniji da ubrzano stvara pozitivnu sliku o sebi kao posebnom i privlačnom dijelu Hrvatske. Vjerujte mi da ovoga trenutka i hrvatskoj obali ili točnije čitavom hrvatskom turizmu treba Slavonija, kao prostor koji nije previše turistički eksploatiran, koji je izvoran, s bogatom prirodom, zdravom hranom, tradicijom...

Čija je bila inicijativa da se Slavonija predstavi ove godine na sajmu u Münchenu?

- Bila je to inicijativa minhenske ekipe koju čine predstavnici HTZ-a u tom gradu, predstavnici I.D. Riva Toursa i Generalnog konzulata Hrvatske u Münchenu.

Obećali ste prije dvije i pol godine kako će vaš I.D. Riva Tours dovoditi tisuću Nijemaca godišnje u Slavoniju i zapravo svoje obećanje vrlo brzo ste i ispunili. Kakve su reakcije vaših i naših njemačkih gostiju koji su posjetili Slavoniju i Baranju?

- Sat vremena prije našeg razgovora pričao sam s grupom njemačkih turista koja se vraćala iz Slavonije. Njih 44 bilo je četiri dana u Osijeku, iz kojega su obilazili svu okolicu. Na upit kakvi su im dojmovi nakon tog turističkog obilaska, dobio sam najbolji odgovor u obliku velikog pljeska oduševljenja. I osobno sam putovao s nekoliko grupa kako bih vidio reakcije gostiju i moram reći da su bile bolje nego što sam očekivao. Bavarci smatraju da je priroda, okoliš u Slavoniji onakav kakav je u Bavarskoj bio prije tridesetak godina. Njima Slavonija daje sliku ljepote, prirode i izvornog gostoprimstva. Vrlo pozitivno reagiraju općenito na čistoću, od ulica sela i gradova, preko okućnica, do restorana. Slavonija pruža mnogo, posebice za segment ljudi za koji se očekuje porast turističkih dolazaka. Naime, svijet se snažno okreće prema prirodi i njezinoj zaštiti, zdravoj hrani... Takvi trendovi vrlo su izraženi u cijeloj Europi, a posebice u Njemačkoj. To su potencijali i proizvodi koje Slavonija može ponuditi bolje nego mnogi drugi krajevi. Posebice oni s razvijenim turizmom u kojem se sve više mora tražiti balans s mjerom u kojoj će biti zadovoljan turist i domaćin. Sve se češće u turizmu čuje jedna riječ koja je za mnoge destinacije bauk - pretrpanost ili "overturizam". Slavonija dakle nudi nešto sasvim drukčije od "overturizma", i to je njezina prednost.

Što su nedostaci Slavonije kada govorimo o turizmu?

- Ljudi, kada odlaze iz Slavonije, odlaze s misli: Bože, tu je mnogo bolje nego što sam očekivao. Povratne informacije su odlične. Od gostiju koje Riva dovodi u Slavoniju nemam reklamacija, a primjerice na tisuću gostiju sasvim je normalno da postoji dvadesetak reklamacija. To pokazuje da gosti koji dolaze u Slavoniju dobivaju više nego što su očekivali. S jedne strane to veseli, međutim to je i golem problem jer upozorava na nesigurnost i neizvjesnost u kojima su ti gosti, jer odlaze gotovo u nepoznato i ne znaju što Slavonija nudi. Takve barijere i određene predrasude treba rušiti, prelaziti preko zida nepoznatosti. S tim zidom gosta je teško pridobiti da krene prema Slavoniji. Držim stoga da Slavoniji ponajprije treba snažan promidžbeni stimulans. On treba doći od čitavog hrvatskog turizma, koji će prema Slavoniji pokrenuti ponajprije domaće ljude iz drugih dijelova zemlje, a onda i strance. Za takvu aktivnu promociju potrebna je smišljena koncepcija, a ne neke samostalne "Rambo akcije" pojedinih turističkih zajednica gradova ili županija, s ograničenim budžetima. Dobro osmišljena promocija mnogo košta. Može se to vidjeti na primjeru Istre koja danas ima izvrstan imidž u zemlji i inozemstvu. Kada sam rekao kako mislim da promidžbeni stimulans treba doći od ukupnog hrvatskog turizma, onda sam mislio na figurativno rečeno pomoć "velike sestre" - hrvatske obale. "Velika sestra" odlazi na ugledne svjetske revije, modne sajmove i ona treba samo u trenutku kada ju slave pokazati i reći - imam ja vrlo lijepu i "mlađu sestru". Osim prekrasne jadranske obale, čistoga mora i brojnih otoka, za koje svijet zna, možemo tom turističkom svijetu reći - imamo i golem, prelijep vrt. Slavonija dakle treba Hrvatskoj. Zato i očekujem da će turistički djelatnici na DHT-u ne samo doći na manifestaciju nego i ostati, a poslije poslati i svoje djelatnike na odmor nakon sezone. Očekujem da će se mnogo toga pokrenuti, a potom je sve na domaćinima...

Vi ste u turizmu praktično najveći dio svoga života. Ima li kraja u turističkom razvoju? Može li si netko poput vas priuštiti luksuz i reći kako je ovladao znanjem o turizmu?

- Imam u životu mnogo tih prolaznih vremena u kojima sam mnogo učio i mijenjao pristupe na način kako se mijenjalo i tržište. Živimo na tržištu i ono se kao i život mijenja. Milijuni primjera pokazuju da čovjek koji misli da je sve naučio - zaostaje. Kada prestaneš učiti, prestaješ se kretati za životom, a turizam je jedan od najboljih primjera nositelja života. Nitko za sebe ne može reći da je ovladao znanjem u turizmu, postoji samo znanje da je potrebno svakodnevno učiti, pratiti, analizirati i biti prisutan na tržištu. Spominjao sam da se svijet okreće prema ekologiji i vjerujem da će jednoga dana primjerice velike jahte biti prezirane kao danas krznene bunde koje su nekada bile poželjne.

Dolazite na DHT. Koliko ćete dana provesti ovdje u Slavoniji, odnosno Osijeku?

- Sretan sam i što ću tu biti s grupom prijatelja koji su, da tako kažem, vrlo utjecajni u hrvatskom turizmu. Nas dvadesetak najprije ćemo posjetiti Požegu, koja je vrlo aktivna u promociji i pokazala se kao kraj koji moram pohvaliti zbog onog što čini u turističkom smislu. Bit ćemo s bazom u Osijeku, ali u obilascima čitave šire okolice. Naglasit ću kako ostajemo četiri dana. Pozvao sam sve kolege iz turističkog sektora da produže boravak u Slavoniji, a osobno ću s ovom grupom to pokazati i na vlastitom primjeru.