Prošla su već dva mjeseca otkako je 1. srpnja Ognian Zlatev preuzeo palicu od Branka Baričevića na mjestu voditelja Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj.

Možete li nam se ukratko predstaviti?

- Hvala na prilici da se predstavim vašim čitateljima, ujedno i na prilici da malo približimo europske teme građanima cijele slavonske regije. Ja sam Ognian Zlatev, dolazim iz Bugarske, gdje sam do dolaska u Hrvatsku šest godina obnašao dužnost voditelja Predstavništva Europske komisije u Bugarskoj. Magistar sam klasične filologije sa Sveučilišta u Sofiji, a usavršavao sam se u području političke komunikacije, odnosa s medijima i razvoja medija. Posljednjih osam godina radim u Europskoj komisiji, najviše u području komunikacija, a i u svojoj 30-godišnjoj karijeri fokus mog rada bili su mediji.

Što je točno posao predstavništva Europske komisije u nekoj državi članici?

- Europska komisija je politički neovisno izvršno tijelo Europske unije, za sada jedino odgovorno za izradu prijedloga europskog zakonodavstva, institucija koja je i zaštitnica tog istog europskog prava. Komisija ima svoja predstavništva u svim državama članicama kako bi bila spona između sjedište Komisije i države članice, pa je tako zadaća našeg predstavništva u Hrvatskoj uz ostalo objasniti građanima kako politike EU-a utječu na njihov svakodnevni život, biti izvor informacija vezanih uz Europsku uniju svim dionicima u Hrvatskoj, a medijima pružati potrebne informacije kako bi mogli točno i pravovremeno izvijestiti o politikama Europske unije. Tu ulogu dijelimo i s cijelom mrežom Europskih informacijskih centara, kojih je deset u Hrvatskoj, jedan u Osijeku, koji su na raspolaganju građanima za sve informacije o europskim politikama i inicijativama.

U utorak je predsjednica Ursula von der Leyen predstavila svoju Komisiju u kojoj je Dubravka Šuica imenovana potpredsjednicom Komisije i povjerenica za demokraciju i demografiju. Znamo koliko je demografija relevantno pitanje za Hrvatsku, mladi se iseljavaju iz Slavonije... Vaš komentar?

- Imenovana predsjednica Von der Leyen u utorak je službeno predstavila svoj tim i svoje prioritete za sljedeće razdoblje. Predložena Komisija je rodno i zemljopisno uravnotežena, pa je tako predloženo 13 žena i 14 muškaraca – međutim, fokus rada nove komisije bit će na zadaćama, a ne na hijerarhiji. U srži njezina programa rada bit će politike usmjerene na klimatske, tehnološke i demografske promjene koje utječu na naša društva i naš način života. Najavila je kako će Europska unija morati preuzeti predvodničku ulogu u prijelazu na zdravi planet i novi digitalni svijet.

Svjedoci smo kako su jačanje demokratskih standarda i demografska revitalizacija jednako tako u fokusu rada nove Komisije. Naime, gubitak vjere u demokraciji je između ostalog rezultat činjenice da su neke regije zakinute za potrebnu infrastrukturu koja bi im jamčila ravnopravnu participaciju u demokratskom procesu, ljudi se iseljavaju i demografija opada. Kako bi se taj trend preokrenuo, trebat će pronalaziti nove modele i nova rješenja, izazovan zadatak povjeren gđi Dubravki Šuici. Gđa Šuica će s Komisijine strane predvoditi i rad na Konferenciji o budućnosti Europe ključan proces savjetovanja s građanima i svih dionika, na razini Europske unije o našoj zajedničkoj viziji. Europski parlament treba sada dati suglasnost na cijeli sastav Kolegija povjerenika, uključujući visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku/potpredsjednika Europske komisije. Prije toga će se održati saslušanja kandidata za povjerenike u odgovarajućim parlamentarnim odborima u skladu s Poslovnikom Parlamenta. Nakon što Europski parlament da svoju suglasnost, Europsko vijeće službeno imenuje Europsku komisiju u skladu s člankom 17. stavkom 7. UEU-a.

Posljednjeg dana listopada Jean Claude Juncker i njegova Komisija trebali bi otići, a od 1. studenoga raditi počinje nova Europska komisija na čelu s Ursulom von der Leyen. Što držite najvećim postignućima komisije na odlasku?

- Komisija na čelu s predsjednikom Junckerom napravila je izuzetno puno u svih deset prioriteta koje si je utvrdila za razdoblje 2014.-2019., kao što su poticanje ulaganja i stvaranje radnih mjesta; stvaranje jedinstvenog digitalnog tržišta; sigurna i zelena energija, a svakako moram izdvojiti uspjehe na području digitalizacije te uspjeh Plana ulaganja za Europu.

Komisija nastoji potaknuti ulaganja tako što uklanja prepreke ulaganju, savjetuje o mogućim projektima i osigurava financijska sredstva. Do sada je iz Europskog fonda za strateška ulaganja iskorišteno već 424 milijarde eura, a cilj je 500 milijardi eura do kraja 2020, a krenulo se s ciljem dostići 350 milijardi eura. Od čega je Hrvatska iskoristila 284 milijuna eura i očekuje se da će ta odobrena sredstva potaknuti dodatna ulaganja u hrvatsko gospodarstvo u iznosu od 1,16 milijardi eura.

Što se uspjeha u povlačenju sredstava tiče, Hrvatska zauzima 16. mjesto među državama članicama u odnosu prema BDP-u. Plan ulaganje za Europu ide dalje i očekujemo da će mobilizirati najmanje 650 milijardi eura dodatnih ulaganja u sljedećem dugoročnom proračunu Unije. Investicije se također šire na Afriku.

Europska unija već nekoliko godina bilježi gospodarski rast…

- Upravo tako. Sve države članice, uključujući i Hrvatsku, ostvaruju gospodarski rast. Zaposlenost raste. Europska unija je u drugom kvartalu 2019. zabilježila najvišu razinu zaposlenosti, čak 241 milijun građana je u radnom odnosu. Od 2014. otvoreno je gotovo 12 milijuna radnih mjesta. Istina, nezaposlenost mladih doseže 14,3 %. Iako je taj postotak i dalje previsok, on od 2000. nikad nije bio niži.

Kao jedan od uspjeha spomenuli ste i jedinstveno digitalno tržište?

- Jedinstveno digitalno tržište jedan je od glavnih prioriteta Junckerove Komisije. Od njega se očekuje doprinos gospodarstvu Unije od 415 milijardi eura godišnje i zahvaljujući njemu mogle bi se otvoriti stotine tisuća novih radnih mjesta. Rezultati su vrlo konkretni od ukidanja naknada za roaming za sve građane koji putuju unutar EU-a do prenosivosti sadržaja kojim europski građani tijekom putovanja mogu uživati u filmovima, glazbi, videoigrama, zatim razvoj 5G tehnologija. A posljednja u nizu je i inicijativa WiFi4EU, koja općinama i gradovima diljem Europe omogućuje besplatan Wi-Fi pristup građanima na javnim prostorima. Moram spomenuti uspjeh koji je postigao Galileo, satelitski navigacijski sustav EU-a koji od neki dan opslužuje milijardu korisnika koji se služe svojim pametnim telefonima diljem svijeta i služe se Galileovim visokokvalitetnim uslugama navigacije i određivanja vremena.

Hrvatska 1. siječnja 2020., dakle za manje od tri mjeseca, od Finske preuzima predsjedanje Vijećem EU-a. Bugarska je 2018., za vrijeme vašeg mandata voditelja Predstavništva EK u Bugarskoj, predsjedala Vijećem EU-a. Dakle, imate iskustvo u tome. Možete li podijeliti svoja iskustva s nama? Kako je proteklo bugarsko predsjedanje i što možemo očekivati od Hrvatske u tom razdoblju?

- Da, dok sam bio na čelu Predstavništva EK u Bugarskoj, Bugarska je predsjedala Vijećem EU-a, imao sam prilike sudjelovati, kako u samom predsjedanju, tako i u njegovim pripremama. Drago mi je što ću to iskustvo moći prenijeti i u Hrvatskoj. Riječ je o vrlo važnoj ulozi za svaku državu članicu, jer je to kompleksan i tehnički zahtjevan zadatak, koji uključuje puno dionika, pregršt tema i vrlo složena i zahtjevna koordinacija. Moje iskustvo govori kako je koordinacija svih sudionika presudna. U Bugarskoj vlada je tada osnovala ministarstvo koje je bilo zaduženo za koordinaciju predsjedanja i s tim smo ministarstvom bili u stalnom kontaktu.

Predsjedanje Europskim vijećem državama članicama donosi višestruku dobit, zemlju stavlja u fokusu interesa ne samo europske već i svjetske javnosti. Hrvatska je u svijetu poznata po svom turizmu i nogometnoj reprezentaciji, a predsjedanje će donijeti novu dimenziju, javnost će saznati više o povijesti i identitetu hrvatskog naroda, povećat će se pozitivna percepcija zemlje i u gospodarskom i investicijskom smislu. Jednako tako, predsjedanje je prilika da hrvatski građani saznaju više o tome kako Europska unija funkcionira i jačaju svoju percepciju o svom europskom građanstvu. (D.J.)