Denis Avdagić: To je najznačajniji događaj u povijesti Hrvatske i prilika koju moramo iskoristiti
Vezani članci
TEMA TJEDNA: HRVATSKO PREDSJEDANJE UNIJOM (I.)
INTERVJU: OGNIAN ZLATEV
Europska unija je pred velikom izazovima do kraja godine. Jedan od glavnih je Brexit. Budući da je britanski premijer Boris Johnson u velikim nevoljama, kako bi se mogla rasplesti Brexit trakavica, izlaskom s dogovorom ili bez dogovora s EU-om do 31. listopada, kako najavljuje Johnson, ili s novom odgodom od tri ili više mjeseci, kako traži oporba u parlamentu, koji je Johnson uz blagoslov kraljice privremeno suspendirao, pitali smo uglednog hrvatskog geopolitičkog analitičara Denisa Avdagića.
BIT ĆEMO U ŽARIŠTU
Premda je teško prognozirati razvoj situacije, ali, ipak, što očekivati od Brexita? Hoće li taj problem dočekati RH kad započne naše predsjedanje?
- Takve prognoze temelje se na poznavanju društva, djelovanja političara i čitanju javnog mnijenja, a korelirao bih ih i s intuicijom. Sjećam se kako sam prije tri godine izrazio skepsu po pitanju izlaska Ujedinjenog Kraljevstva iz Europske unije. Pri tom stavu ostajem i dalje, bez obzira na nove okolnosti. Ne možemo isključiti ni jedan scenarij, ali bi upravo zato naglasio da ne treba isključiti ni onaj o ostanku Britanije u Uniji. To bi uostalom bio i najbolji ishod za obje strane. Međutim, treba reći kako i sporazumni izlazak nije loš i osigurava stabilnost. Tvrdi Brexit nanio bi štetu prije svega Londonu, a posljedice bi osjetili i u cijeloj EU, bez obzira na razinu suradnje i ekonomske odnose. Racionalno to je najlošija opcija koju, nažalost, bez obzira na sve ne možemo isključiti. Na kraju, nije Britanija jedina koja se tu nešto pita, i ostale članice su te koje mogu izabrati tvrdi raskid umjesto odugovlačenja i odgađanja odluke, što je mala vjerojatnost. Stoga, ako već dajem prognozu, onda prognoziram kako će hrvatsko predsjedavanje Vijećem dočekati ovu temu. Dakle, Brexit ostaje tema i u 2020. godini.
Kad smo kod hrvatskog predsjedanja Vijećem EU-a od 1. siječnja iduće godine, koliko je to ujedno i najveći (politički i svaki drugi) izazov za Hrvatsku u 28 godina njezine samostalnosti i neovisnosti?
- To je najznačajniji događaj u povijesti Hrvatske koji je nemoguće uspoređivati s bilo čime unatrag stotinama godina. I samo ovakva Europska unija može pružiti zemljama koje su u povijesti bile često "provincije" da zabljesnu i dobiju svojih, da parafraziram Warhola, 15 minuta svjetske pozornosti. Zato je to i izazov, tih 15 minuta je doista blizu, znamo da ih imamo te ih ne samo kao politika, nego i kao ukupno društvo, moramo na najbolji mogući način iskoristiti. To je prilika svih prilika, jer ne znamo kako će se Unija reformirati i hoće li predsjedanja u budućnosti biti u ovakvom obliku, a još manje je vjerojatno da će se Hrvatska naći ponovno na "čelu Unije" (ako se rotacija nastavi), u ovako europski zanimljivom trenutku.
Prema mišljenju mnogih predsjedanje RH Vijećem EU-a bit će u razdoblju ključnom za budućnost Europske unije. Koji će biti prioriteti, ali i glavni problemi tijekom predsjedanja?
- Prema svemu pitanje Britanije nameće se kao jedno od problema, jer tijekom hrvatskog predsjedanja će se, kako stvari stoje, to ipak morati rasplesti. Svakako će tema biti i proširenje EU-a, posebno zanimljivo zbog okruženja, pa i strateškog interesa Hrvatske. Nadam se da će se u skladu s novom zadaćom buduće hrvatske povjerenice u komisiji, Dubravke Šuice, budućnost Unije, i u smislu demografije, ali i komunikacije, dakle demokracije, naći na dnevnom redu. Što se proširenja tiče, susjedna Mađarska dobila je povjerenika Laszla Trocsanyia, što je dobro, jer se i tu može napraviti kvalitetna suradnja.
Premijer Plenković najavio je kako će se usmjeriti i na pitanja gospodarskog rasta, borbe protiv nezaposlenosti kod mladih, regionalni razvoj i sigurnost. Izazova je mnogo. Teme će trebati usuglasiti i s Njemačkom koja preuzima predsjedanje od Hrvatske od srpnja 2020. No nisu bitni samo prioriteti i službeni sastanci. Trebalo bi pokušati organizirati i što je veći broj događaja i razgovora na marginama predsjedanja. Tu je iznimno važno uključiti gospodarstvo, poljoprivrednike, civilno društvo... Treba gledati široko i resorna ministarstva moraju potražiti partnere i sugovornike u tom smislu.
Kako se sada čini, Hrvatsku će dočekati i migrantska kriza. S aspekta sigurnosti granica EU-a, hoće li po tom pitanju RH predsjedanje biti izloženo većim problemima?
- Odlazeća Europska komisija nije se kvalitetno suočila s rješavanjem tog problema kako u državama koje su izvorište migracija, tako ni u međusobnim odnosima EU članica, od onih koje su protiv migracija preko onih koje su na žarištu ulaza, pa do onih koje su cilj migrantima. To je i dalje aktualan, ali ne i dramatičan problem. Što se migracije u pogledu pritiska na Hrvatsku u nadolazećim mjesecima tiče, ne mislim da će doći do značajnijih promjena. Treba naravno imati na umu da će "medijski reflektori" biti usmjereni na Hrvatsku te će svaki događaj zanimljiv Europi i šire biti i zvučniji nego je to bilo do sada.
VELIKO PRIZNANJE
Kad se sve uzme u obzir - jesmo li spremni za Dan D 1. siječnja? Prema nekim najavama zaposlit će se 400 ljudi, a obučiti čak 800... Što RH dobiva ako posao u šest mjeseci odradi kvalitetno?
- Vjerujem da će sve biti spremno. Treba ipak, kao što sam već spomenuo, iskoristiti vrijeme za organizaciju događaja i susreta na margini. Prilika je to za širenje važnosti predsjedanja i promociju koju neumorno treba koristiti. Zemlja reda veličine Hrvatske može izuzetno mnogo profitirati od predsjedanja. Naši proizvodi, turistička ponuda, pojedinci u svim područjima, tvrtke u svim mogućim područjima na ovakvom događaju mogu dobiti promociju ili stjecati visoko vrijedno iskustvo. Zato pripreme nikad dosta i zato treba maksimalizirati aktivnosti. Nadam se da će ne samo Vlada i ministarstva udvostručiti svoje aktivnosti, nego da će to pratiti prije svega Hrvatska gospodarska komora, kao i brojne druge organizacije.
Dubravka Šuica, kao potpredsjednica Europske komisije, zadužena za demokraciju i demografiju?
- Radi se o zanimljivom resoru i velikoj počasti prije svega za Dubravku Šuicu, ali i dokaz da Hrvatska, a svakako moramo reći i Vlada te premijer Plenković, imaju visoki ugled u Europi. Usmjerio bih se na onaj segment oko konferencije o "budućnosti Europe", kao jednog od zaduženja buduće povjerenice. Radi se o dvogodišnjem događaju koji već samim nazivom govori sasvim dovoljno. Svi oni koji Europi žele dobro trebaju biti na raspolaganju organizaciji i takvoj ideji. Osobno gospođi Šuici želim najveći mogući uspjeh u radu, to nam je itekako potrebno.
(D.J.)
BRANKA JURAN
ČETIRI PRIORITETA Nedavno je javnosti predstavljen opsežan dokument u kojem "Forum 2020" navodi sve ono što misle da bi trebali biti prioriteti hrvatskog predsjedanja iz perspektive civilnog društva. S obzirom na to da ste koordinatorica CROSOL-a, što nam, sažeto, o svemu tome možete reći?
- Prioriteti su definirani kroz višemjesečni proces konzultacija koje su se provodile online i uživo diljem Hrvatske, a u suradnji s organizacijama civilnog društva okupljenih u neformalnu mrežu Forum 2020 i svim zainteresiranim građanima. Naši prioriteti polaze iz trenutačnih potreba EU-a da redefinira i ojača svoje javne politike u smjeru odgovora na realne potrebe građana/ki EU-a. Ujedno, prioriteti su i jasan odraz onoga što vidimo kao zajednički interes i EU-a i RH kao punopravne članice Unije. Oni su nastali vođeni idejom stavljanja naglaska na neke od kritičnih točaka politika EU-a koje su u prethodnom razdoblju ili zakazale, ili nisu bile artikulirane na način da rade za dobrobit većine građana EU-a. Definirali smo četiri tematska prioriteta:
ZAHTJEVAN POSAO
1. Demokratska Europa slobodnih i odgovornih ljudi, vladavine prava i ljudskih prava te slobodnog, nezavisnog i kritičnog civilnog društva, nezavisnih institucija i nezavisnih medija. Ova skupina prioriteta ima za cilj zagovarati osnaživanje demokratskih institucija Europske unije i država članica, zaštitu vladavine prava i ljudskih prava te osiguranje prostora za slobodno djelovanje građana. Nekada se podrazumijevalo da su zaštita ljudskih prava i vladavina prava srce EU-a. Danas to više nije tako i zato želimo da EU pojača tu komponentu.
2. Europska unija i dalje ima potencijal širenja i stabilizira zapadni Balkan. Drugi prioritet, za koji vjerujemo da će biti i prioritet Vlade, odnosi se na politiku proširenja EU-a, posebice prema državama zapadnog Balkana za koje smatramo da je ključno da im EU pošalje jasan znak da na njih računa i vidi ih kao dio svoje budućnosti.
3. Europa koja je predana ciljevima održivog razvoja unutar i izvan svojih granica. Zalažemo se za Uniju koja je globalni lider u području održivog razvoja te koja svojim politikama služi kao primjer drugim regijama i državama. Pitanja održivosti, zaštite okoliša, klimatskih promjena i jednakosti ključna su politička pitanja 21. stoljeća, i nužno je hitno djelovanje kako ne bismo budućim generacijama ostavili u naslijeđe iscrpljen i devastiran planet.
4. Europska unija kao globalni akter izgradnje mira. Želimo podsjetiti da je Unija nastala kao mirovni projekt te njezina znanja i iskustva u pogledu izgradnje mira treba prenijeti drugim regijama svijeta, posebice onima u kojima i danas postoje oružani sukobi. Također da se zaustavi trenutačan trend militarizacije EU-a. Mislimo da je ovo nešto specifično u čemu bi RH, kao zemlja s nedavnim iskustvom rata trebala imati što reći ostalim članicama. Detaljniji prioriteti dostupni su na web-stranici https://crosol.hr/eupresidency/hr/prioriteti-predsjedanja/
- Točno je da predsjedanje predstavlja jedan od najvećih izazova za Hrvatsku od njezine samostalnosti te ujedno i ispit zrelosti za Hrvatsku kao članicu Europske unije. Često se kaže da je država postala prava članica EU-a tek nakon što završi svoje prvo predsjedanje. Uloga je predsjedavajuće države definirati dnevni red i na neki način moderirati, usmjeravati raspravu te usklađivati interese svih država članica. To je zahtjevan posao i u političkom, logističkom i administrativnom smislu. Potrebno je pronaći ravnotežu između zagovaranja vlastitih prioriteta i interesa te interesa EU-a u cjelini. Pozdravljamo izjavu premijera Plenkovića i nastojanje da se EU suprotstavi antieuropskim snagama, jer želimo vidjeti snažnu i demokratsku Europsku uniju u kojoj je Hrvatska ravnopravna članica koja dijeli temeljne vrijednosti EU-a. Od hrvatske Vlade očekujemo da zauzme jasan i beskompromisan stav u zaštiti europskih vrijednosti, vladavine prava i aktivnu ulogu u promoviranju i približavanju tih vrijednosti građanima Hrvatske i cijele Europske unije.
OTVORENI PROCES
- Teško je izvana donositi sudove o tome koliko su Vlada i pojedine institucije zaista spremne za taj zahtjevan posao. Sva tijela državne uprave i javne vlasti koja su uključena u predsjedanje zasigurno rade na pripremama već dulje vrijeme te se nadamo da će sve proći prema planovima. Izgledno je da nisu sve institucije i ministarstva u jednakoj mjeri spremna, no vjerujemo i nadamo se da rade na tome. Kao organizacija civilnog društva koja se bavi predsjedanjem, zalažemo se za što otvoreniji i transparentniji proces kako priprema, tako i samog predsjedanja kako bi građani bili što bolje informirani o njima te kako bismo se u što većoj mjeri mogli uključiti u te procese svojim djelovanjem. Smatramo da u tom pogledu postoji dosta prostora za napredak. To je važno i zbog približavanja europskih tema građanima i jačanja osjećaja pripadnosti Hrvatske Europskoj uniji, kao i osjećaja hrvatskih građana da su građani EU-a. S druge strane, iz perspektive civilnog društva, pripreme teku dobro i u idućem razdoblju planiramo niz aktivnosti kojima ćemo najaviti predsjedanje, a i tijekom tih šest mjeseci planiramo održavati razne aktivnosti paralelno s Vladinima.
DOBRA PRIPREMA
- Najveća pobjeda hrvatskog predsjedanja bila bi promjena percepcije drugih država članica o Hrvatskoj. Hrvatska je trenutačno pri dnu EU-a prema svom koalicijskom potencijalu, odnosno prema tome u kolikoj ju mjeri druge države članice doživljavaju kao pouzdanog, snažnog i ozbiljnog partnera s kojim se mogu sklapati dogovori, koalicije, zajedničke aktivnosti, zagovaranja i projekti. Predsjedanje je izvrsna prilika da se Hrvatska prikaže u dobrom svjetlu ako uspije dobro moderirati rasprave i balansirati između različitih strana u pregovorima te pritom pokazati svijest o zajedničkim interesima EU-a i njezinoj budućnosti. Za to su potrebni dobra priprema i kvalitetni ljudski resursi, pregovaračke vještine, razumijevanje vrijednosti EU-a i stavova pojedinih država članica o različitim temama te jasno definirani ciljevi i prioriteti unutar pojedinih resora.
Piše: Branka JURAN
GORDAN AKRAP
SIGURNOSNE PRIPREME
Međunarodna konferencija hrvatske industrije sigurnosti "Hrvatska 2020 - 1# EU", održana 4. travnja 2019. godine u Zagrebu, u određenoj se mjeri vezala i uz kontekst priprema Republike Hrvatske za predsjedanje Vijećem Europske unije u prvoj polovini 2020. godine.
UNIJA NAM TREBA
Što nam o tome može reći, pitali smo dr. sc. Gordana Akrapa, jednog od sudionika spomenute konferencije?
- Raspored predsjedanja Vijećem EU-a unaprijed je određen tako da se već dugo vremena zna da će prvih šest mjeseci sljedeće godine Hrvatska preuzeti tu važnu i odgovornu dužnost. Predsjedanje je velika obveza koja stoji ne samo pred državom, nego i cjelokupnim društvom. U tom kontekstu treba gledati inicijativu Hrvatskog ceha zaštitara - strukovne zaštitarske komore, o organiziranju međunarodne konferencije stručnjaka iz domene sigurnosti. Sigurnost je danas jedna od temeljnih sastavnica društva. Bila je i prije. Međutim, nikad se toliko pozornosti u vremenu mira nije pridavalo sigurnosti kao danas.
Brojni su razlozi takvog razvoja situacije. Na neke od njih pokušalo se ukazati te ponuditi odgovore, na navedenoj konferenciji. Zaključci s navedene konferencije su vrlo jasni: opća odgovornost za sigurnost pojedinaca, tvrtki kao i cjelokupnog društva jest u nadležnosti države i državnih institucija. Sigurnost više nije samo stanje, nego i proces koji ovisi o velikom broju čimbenika. U tom procesu bitnu ulogu mogu i trebaju dati pojedinci, tvrtke, akademska zajednica. Posebice tvrtke koje se bave pitanjima cyber, fizičke i tehničke sigurnosti, odnosno industrije privatne sigurnosti.
Kad smo kod hrvatskog predsjedanja Vijećem EU-a, od 1. siječnja iduće godine, koliko je to ujedno i najveći (politički i svaki drugi) izazov za Hrvatsku u 28 godina njezine samostalnosti i neovisnosti?
- Nesumnjivo da je to najveći izazov koji stoji pred cijelim društvom: politički, organizacijski, programski, projektni, tematski, sigurnosni. Hrvatska je, kako se to vidi po javno dostupnim primarnim i sekundarnim tematskim podacima, svjesna svih obveza, ali i prava i mogućnosti zemlje predsjedateljice. S obzirom na brojna iskustva i izazove s kojima se država dosad suočavala te prateći proces priprema predsjedanja s pozicije zainteresiranog građanina, mišljenja sam da ćemo uspješno završiti ovu fazu našeg predsjedanja. Ovo je ujedno i prilika da Hrvatska ukaže na teme koje držimo bitnima za EU, uključujući i ulazak RH u šengenski prostor.
S aspekta sigurnosti granica EU-a, hoće li po tom pitanju RH predsjedanje biti izloženo većim problemima?
- Sigurnost EU-a svakako će biti jedna od važnih tema našeg predsjedanja, jer nas svakodnevni primjeri sigurnosnih ugroza na to upućuju. Hrvatska će morati pojačati svoje diplomatske aktivnosti kako bi EU, što samostalno, a što u suradnji s NATO savezom, mogao učinkovito, na preventivnoj razini, ponuditi odgovore na cijeli niz novih sigurnosnih ugroza s kojima smo već sad suočeni. U tom smislu Hrvatska bi trebala poticati, zajedno s NATO savezom, stvaranje EU institucija koje će se tim izazovima moći učinkovito suprotstavljati na preventivnoj razini. Tu će se sigurno postaviti pitanje koliko nam Unija treba i kakvu Uniju želimo. Sklon sam stvaranju EU institucija, kao i transformaciji sadašnjih centara izvrsnosti NATO saveza (primjerice za energetsku sigurnost, za strateško komuniciranje…), u službene institucije EU-a i NATO saveza, jer su brojne od njih svojim rezultatima pokazale nužnost svoga postojanja.
PROBLEM MIGRACIJA
Tijekom RH predsjedanja problem migranata neće se riješiti, ili hoće, o čemu to sve ovisi?
- Čovjek migrira od svojega postanka. Mijenja svoja staništa, prebivališta, traži mjesto gdje će moći bolje zadovoljiti svoje potrebe, kao i potrebe svoje obitelji, zajednice. Tako je i danas s ekonomskim migrantima. Uzroci (može ih biti više) politički pokrenutih migracija su drugačiji. Snažni migracijski val koji je 2015. zahvatio Europu bio je ponajprije politički proces, motiviran željama onih koji su taj val pokrenuli i usmjeravali s ciljem pokretanja političkih promjena i odnosa unutar EU-a. Naravno da su u tom valu svoj financijski interes pronašle brojne manje ili više uvezane kriminalne grupacije, kao i pojedinci, grupe i organizacije koji su taj proces htjeli iskoristiti za intenziviranje radikalizacijskih procesa u EU-u. Stvarna priroda tog migracijskog vala jasno je vidljiva i danas kad Turska javno upozorava da više ne može održavati sigurnost, niti ima sredstava za zadržavanje brojnih migranata koji se nalaze u Turskoj. Drugim riječima, Turska traži sredstva i političku podršku u nekim svojim drugim aktivnostima, a za uzvrat nude zadržavanje izbjeglica u Turskoj, kao i njihovo vraćanje u druge zemlje, posebno Siriju. To je jedan od nekoliko modernih sigurnosnih ugroza o kojoj će Hrvatska morati voditi računa tijekom predsjedanja.
Kad se sve uzme u obzir - jesmo li spremni za predsjedanje od 1. siječnja, uključujući i važan aspekt sigurnosti?
- Javno dostupni podaci ukazuju da je Hrvatska svjesna svoje odgovornosti te da ozbiljno radi na programskim, organizacijskim, logističkim pitanjima, kao i svim drugim pitanjima u vezi s procesom predsjedanja.
Uključujući i nužne sigurnosne pripreme. Naš sustav ima bogata i kvalitetna iskustva koja će, uvjeren sam, znati primijeniti. Međutim, treba stalno ponavljati da bez pune suradnje stanovništva s institucijama svoje države, bit će teže provesti sve isplanirane mjere i aktivnosti te će brojna ograničenja, primjerice prometa, biti izazovnija za provođenje.
(D.J.)