Ekonomija
U PUNOM SU JEKU JESENSKI RADOVI

S berbom krenuli ranije jer jelenska divljač čini štete
Objavljeno 9. rujna, 2019.
Ni jedna osiguravajuća kuća neće osigurati protiv štete koju prouzroči divljač, kaže Matijačić

Prekjučerašnja kiša na trenutak je zaustavila radove na poljoprivrednim površinama, na kojima je u punom jeku žetva suncokreta te, ponegdje, berba kukuruza. Ovih dana kreće i žetva soje, a procjene kažu da će vađenje šećerne repe započeti sredinom rujna, ako vrijeme ne pobrka planove slavonsko-baranjskih ratara. Većina poljoprivrednika pri kraju je sa žetvom suncokreta. Suncokret smo skinuli sa 110 ha od čega su 60 ha vlastite površine, a ostatak je u vlasništvu naših kooperanata - priča Ivo Matijačić, vlasnik tvrtke Anabela, dodajući kako se prinos kreće između 3,5 i 4,5 t/ha. Naglašava kako je kod nekih kooperanata prinos dosta manji. Kukuruzi su, nastavlja, obećavajući, a kao razlog, među ostalim, navodi sustav za navodnjavanje.
- Čekamo da vlaga padne kako bismo uštedjeli na troškovima sušenja. S berbom bismo trebali krenuti ovog tjedna, premda bismo mogli još malo pričekati. Razlog bržem početku je divljač. Štete koje čini jelenska divljač su enormne. Ni jedna osiguravajuća kuća neće osigurati usjeve protiv štete koju prouzroči divljač, pa se snalazimo - kaže Matijačić dodajući kako u pravilu štetu snosi lovačko društvo koje gospodari određenim površinama, ali ni to nije uvijek slučaj. Navodi kako upravo zbog neisplate štete od divljači vodi sudski spor težak 100.000 kuna s jednim baranjskim lovačkim društvom. Drži kako bi se Ministarstvo poljoprivrede i Hrvatski lovački savez trebali dogovoriti oko osiguranja, slično kao u prometu. U posljednjoj trećini rujna njegova tvrtka kreće s vađenjem šećerne repe, a ovu godinu, što se ove poljoprivredne kulture tiče, neće pamtiti po dobrome.
- Šećernu repu posijali smo na 80-ak hektara, za sada je solidna, ali je godina bila teška. Vlaga i visoke temperature učinile su svoje. To su idealni uvjeti za cercosporu - tvrdi objašnjavajući kako se vidi da su na nekim područjima repe ‘‘izgorjele‘‘. Potrošili smo dosta sredstava (približno 3000 kn/ha) za tretiranje pa će zarada od šećerne repe biti manja. Manje nego prije šećerne je repe posijao Petar Pranjić, poljoprivrednik iz Novog Čeminca. Na njegovim obradivim površinama u punom je jeku žetva suncokreta.
- Skinuto je 30-ak posto površina, a prinos je 3 t/ha - kaže ističući da nije zadovoljan uljnošću i cijenom. Obećavajućim naziva kukuruze, kod kojih će prinos biti odličan. No, nastavlja, ima ga puno pa će ga teško prodati. Misli da je tržište prezasićeno, pa će što više kukuruza pokušati izvesti. Obećava i soja, izgledom, ali ne i cijenom.
- Mnogi će od uljarica odustajati. Prije nekoliko godina većina seljaka povećala je površine pod uljaricama, ali ćemo sada tražiti nešto drugo - kaže dodajući da je kod nas običaj da kultura koja se seljaku isplati brzo postane neisplativa.
Dmitar Šormaz iz Klise od 16 ha zasijao je 2 ha suncokreta i iako godina nije odgovarala toj kulturi zbog kiše tijekom vegetacije, ima zavidne prinose od 4 do 5,2 t/ha. Tajna je, kaže, u gnojidbi stajnjakom. Suncokret plasira u Protein d.o.o. Bobota za 1,76 kn/kg s primjesama do tri posto i vlagom do devet posto.
- Cijena suncokreta trebala bi biti 2 kn/kg. Očekujem i dobar kukuruz između 12 i 13 t/ha. Čujem sada da se govori da ćemo dobiti 70 posto poticaja u listopadu. Iznenađen sam jer to do sada nikad nisu dali, dobro će doći - zadovoljno će Šormaz.
Jozo Kovačić iz Tomašanaca zadovoljno obilazi svoj kukuruz i soju koje je pokusno sijao za osječki Poljoprivredni institut i, kaže, kukuruz mu prosječno u posljednjih 10 godina nikad nije bio ispod 10 t/ha, a na soji i u najlošijim godinama nikad nije bilo ispod 3 t, obično je 4,5-4,7 t.
- Kakva će biti ova godina, teško je reći. Očekujem ne lošiju nego lani. Prošlog proljeća nije bilo kiše pa mi se to odrazilo na nejednoliko nicanje i na urod - komentira Kovačić koji se, kaže, s tržištem bori kao i svi ostali.
- Kad se politika počela brinuti za seljaka, onda nas je vrag odnio. Ne mogu shvatiti da se potiče proizvodnja koja propada. Ja sam protiv poticaja, treba nam ekonomska cijena - kaže Kovačić koji obrađuje 70-ak ha i vodi borbu da ostane u posjedu jer mu je istekao 10-godišnji zakup.
- Ja uložim na kukuruz tonu gnojiva, ali onda imam pravo i očekivati nešto. Trošak se vrti oko 1000 eura/ha i onda ako dobijete 9000, što imamo pričati - zaključuje. Dr. Antun Jambrović, predstojnik Odjela za oplemenjivanje i genetiku kukuruza, procjenjuje da bi berba kukuruza, jer su vlage zrna još relativno visoke, mogla početi za 15-20 dana i trajati oko mjesec dana. Renata Prusina/Ivica Getto

Krešimir Grgić

direktor Ratarstva Belja plus

VLASTITE SIROVINE KONTROLIRANOG PODRIJETLA

VAŽNE SU ZA KVALITETU HRANE ZA ŽIVOTINJE

"U tijeku je siliranje kukuruza, a krenula je i berba visoko vlažnog kukuruza. Žetva soje krenut će sljedeći tjedan, a procjene su da će vađenje šećerne repe započeti sredinom rujna. Kukuruz je na našim oranicama zastupljen na ukupno 6000 hektara, šećerna repa zasijana je na 1800 hektara, a soja na 1000 hektara. Belje plus šećernu repu plasirat će u obje hrvatske šećerane, u Osijeku i Virovitici, dok će se kukuruz i soja s vlastitih oranica koristiti u proizvodnji hrane za životinje koju proizvode u svoje dvije tvornice u Dardi i Ivanić-Gradu. Valja naglasiti da su upravo vlastite sirovine kontroliranog podrijetla važne za kvalitetu hrane za životinje proizvedene u Belju plus. Budući da još nije započelo vađenje šećerne repe, za sada možemo samo govoriti o planiranim prinosima za ovu godinu koji će se kretati oko 85 tona po hektaru. U ovoj godini nismo imali problema sa štetnicima i bolestima, pa očekujemo ukupne rezultate koji su na razini planova."
Jambrović: Tržište za kukuruz postoji
Dr. Antun Jambrović, predstojnik Odjela za oplemenjivanje i genetiku kukuruza, procjenjuje da bi berba kukuruza, jer su vlage zrna još relativno visoke, mogla početi za 15-20 dana i trajati oko mjesec dana. Specifičnost ove godine je, navodi dr. Jambrović, da se kukuruz sijao duže od mjesec dana, zbog kišnog travnja se sjetva produžila čak do sredine svibnja ocjenjujući da će prosječnim urodom ukupna količina zrna biti slična kao i lani jer je ove godine površina sjetve bila nešto povećana. - Lani smo imali 250.000, a ove godine 270.000 ha površina pod kukuruzom i uz prosječne prinose 8 - 12 t/ha doći ćemo na istu proizvodnju. Kukuruz nije problem. Nekad je uzgajan na 350.000 hektara i imao je niže prinose, a imali smo veći stočni fond. Sad imamo manji stočni fond, manje površine, prinosi su nešto veći, ali tržište za kukuruz postoji. I lani, kad je bila enormno visoka proizvodnja, nitko se nije žalio da mu je kukuruz ostao - kaže dr. Jambrović.
270

tisuća hektara površina je pod kukuruzom ove godine
Možda ste propustili...

U FOKUSU OVOTJEDNA SJEDNICA ECB-A

Euro skliznuo prema dolaru

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

NAKON PROŠLOTJEDNOG PADA

Najveći skok cijene nafte u jednom danu od 1988.

2

ISTRAŽIVANJE

Američke banke profitabilnije od europskih

3

“ŽENSKA PERSPEKTIVA 2019.” ZA ŽENE NA NERAZVIJENIM PODRUČJIMA HRVATSKE

Nastavljamo s edukacijama jer više ne želimo proizvoditi sirovinu već krajnji proizvod