Prekjučerašnja kiša na trenutak je zaustavila radove na poljoprivrednim površinama, na kojima je u punom jeku žetva suncokreta te, ponegdje, berba kukuruza. Ovih dana kreće i žetva soje, a procjene kažu da će vađenje šećerne repe započeti sredinom rujna, ako vrijeme ne pobrka planove slavonsko-baranjskih ratara. Većina poljoprivrednika pri kraju je sa žetvom suncokreta. Suncokret smo skinuli sa 110 ha od čega su 60 ha vlastite površine, a ostatak je u vlasništvu naših kooperanata - priča Ivo Matijačić, vlasnik tvrtke Anabela, dodajući kako se prinos kreće između 3,5 i 4,5 t/ha. Naglašava kako je kod nekih kooperanata prinos dosta manji. Kukuruzi su, nastavlja, obećavajući, a kao razlog, među ostalim, navodi sustav za navodnjavanje.
- Čekamo da vlaga padne kako bismo uštedjeli na troškovima sušenja. S berbom bismo trebali krenuti ovog tjedna, premda bismo mogli još malo pričekati. Razlog bržem početku je divljač. Štete koje čini jelenska divljač su enormne. Ni jedna osiguravajuća kuća neće osigurati usjeve protiv štete koju prouzroči divljač, pa se snalazimo - kaže Matijačić dodajući kako u pravilu štetu snosi lovačko društvo koje gospodari određenim površinama, ali ni to nije uvijek slučaj. Navodi kako upravo zbog neisplate štete od divljači vodi sudski spor težak 100.000 kuna s jednim baranjskim lovačkim društvom. Drži kako bi se Ministarstvo poljoprivrede i Hrvatski lovački savez trebali dogovoriti oko osiguranja, slično kao u prometu. U posljednjoj trećini rujna njegova tvrtka kreće s vađenjem šećerne repe, a ovu godinu, što se ove poljoprivredne kulture tiče, neće pamtiti po dobrome.
- Šećernu repu posijali smo na 80-ak hektara, za sada je solidna, ali je godina bila teška. Vlaga i visoke temperature učinile su svoje. To su idealni uvjeti za cercosporu - tvrdi objašnjavajući kako se vidi da su na nekim područjima repe ‘‘izgorjele‘‘. Potrošili smo dosta sredstava (približno 3000 kn/ha) za tretiranje pa će zarada od šećerne repe biti manja. Manje nego prije šećerne je repe posijao Petar Pranjić, poljoprivrednik iz Novog Čeminca. Na njegovim obradivim površinama u punom je jeku žetva suncokreta.
- Skinuto je 30-ak posto površina, a prinos je 3 t/ha - kaže ističući da nije zadovoljan uljnošću i cijenom. Obećavajućim naziva kukuruze, kod kojih će prinos biti odličan. No, nastavlja, ima ga puno pa će ga teško prodati. Misli da je tržište prezasićeno, pa će što više kukuruza pokušati izvesti. Obećava i soja, izgledom, ali ne i cijenom.
- Mnogi će od uljarica odustajati. Prije nekoliko godina većina seljaka povećala je površine pod uljaricama, ali ćemo sada tražiti nešto drugo - kaže dodajući da je kod nas običaj da kultura koja se seljaku isplati brzo postane neisplativa.
Dmitar Šormaz iz Klise od 16 ha zasijao je 2 ha suncokreta i iako godina nije odgovarala toj kulturi zbog kiše tijekom vegetacije, ima zavidne prinose od 4 do 5,2 t/ha. Tajna je, kaže, u gnojidbi stajnjakom. Suncokret plasira u Protein d.o.o. Bobota za 1,76 kn/kg s primjesama do tri posto i vlagom do devet posto.
- Cijena suncokreta trebala bi biti 2 kn/kg. Očekujem i dobar kukuruz između 12 i 13 t/ha. Čujem sada da se govori da ćemo dobiti 70 posto poticaja u listopadu. Iznenađen sam jer to do sada nikad nisu dali, dobro će doći - zadovoljno će Šormaz.
Jozo Kovačić iz Tomašanaca zadovoljno obilazi svoj kukuruz i soju koje je pokusno sijao za osječki Poljoprivredni institut i, kaže, kukuruz mu prosječno u posljednjih 10 godina nikad nije bio ispod 10 t/ha, a na soji i u najlošijim godinama nikad nije bilo ispod 3 t, obično je 4,5-4,7 t.
- Kakva će biti ova godina, teško je reći. Očekujem ne lošiju nego lani. Prošlog proljeća nije bilo kiše pa mi se to odrazilo na nejednoliko nicanje i na urod - komentira Kovačić koji se, kaže, s tržištem bori kao i svi ostali.
- Kad se politika počela brinuti za seljaka, onda nas je vrag odnio. Ne mogu shvatiti da se potiče proizvodnja koja propada. Ja sam protiv poticaja, treba nam ekonomska cijena - kaže Kovačić koji obrađuje 70-ak ha i vodi borbu da ostane u posjedu jer mu je istekao 10-godišnji zakup.
- Ja uložim na kukuruz tonu gnojiva, ali onda imam pravo i očekivati nešto. Trošak se vrti oko 1000 eura/ha i onda ako dobijete 9000, što imamo pričati - zaključuje. Dr. Antun Jambrović, predstojnik Odjela za oplemenjivanje i genetiku kukuruza, procjenjuje da bi berba kukuruza, jer su vlage zrna još relativno visoke, mogla početi za 15-20 dana i trajati oko mjesec dana. Renata Prusina/Ivica Getto