Repriza od prošle godine - tako bi se mogao opisati ulazak u novu školsku godinu i početak frontalne provedbe kurikularne reforme, čiju su odgodu tražile tisuće učitelja i nastavnika. Pogreške učinjene na znatno manjem uzorku eksperimentalaca lani ponavljaju se i ove godine na oko 150.000 učenika koji ulaze u reformu u ponedjeljak. Nisu stigli svi udžbenici, nema tableta, kao ni laptopa za nastavnike, a serveri internetskih stranica većine škola već danima nisu u funkciji! Škola za život koja počiva na digitalizaciji tako ponovno kreće - bez glavnog početnog aduta kojim je stekla naklonost mnogih, ali i protivnike. No bar će nastave prvoga dana biti, jer odgođen je najavljeni štrajk prosvjetnih djelatnika, kao i onaj vozača autobusa, pa će školarci putnici moći doputovati do škola. A nedvojbeno je, učitelji o čijem entuzijazmu ovisi uspjeh reforme, i ove će godine, dok čekaju povećanje plaća, dobro morati zasukati rukave, i prema prošlogodišnjoj praksi - mnogo improvizirati. Da se Škola za život odgodila za jednu godinu, sve bi se stiglo na vrijeme, smatraju mnogi učitelji i ravnatelji.

Takvo mišljenje dijeli i ravnatelj daljske osnovne škole u kojoj se nastava izvodi na hrvatskom jeziku te na srpskom jeziku i ćirilićnom pismu za pripadnike srpske nacionalne manjine.


- Kompletno nam nedostaju svi udžbenici za prvi razred koji ulazi u reformu, i na hrvatskom i na srpskom jeziku, kao i udžbenici za pete razrede u reformi. Ali kašnjenje je bilo i za očekivati, budući da je izbor udžbenika izvršen tek krajem lipnja. Kažu da je problem s izdavačima koji kasne s tiskanjem udžbenika, jer ih nemaju na zalihi, nego udžbenike tiskaju prema narudžbi. Sigurno će biti nezadovoljstva i zbog kašnjenja udžbenika i tableta koji trebaju stići do kraja ove kalendarske godine. Zato bi idealno bilo da se s reformom krenulo od sljedeće školske godine, jer tada bismo mogli dobiti konkretne podatke o učenicima u eksperimentalnom i redovitom programu o razlici u uspjehu, a i sve što se tiče nabave udžbenika i tableta stiglo bi se na vrijeme odraditi - kaže ravnatelj Marko Stanić, no ipak je uvjeren da će ova reforma, za razliku od prethodne u kojoj je sudjelovao (HNOS), polučiti bolje rezultate. Ponajprije, jer više je sredstava uloženo i više nema zaustavljanja.


U iločku Osnovnu školu Julija Benašića stigli su svi udžbenici osim za geografiju, i zajedno s radnim bilježnicama koje je Grad osigurao, dočekat će učenike na klupama u ponedjeljak. Stigli su udžbenici i u eksperimentalnu osječku OŠ Grigor Vitez. No učenici, pripadnici mađarske nacionalne manjine koji ulaze u reformu ove godine, neće učiti iz udžbenika na svom materinskom jeziku. U Prosvjetni kulturni centar Mađara RH stigli su, naime, svi udžbenici, ali na hrvatskom jeziku.


- Imamo nove knjige prema novom kurikulumu, ali nisu prevedene, jer je zapelo u proceduri prevođenja. Izabrali smo knjige i radne bilježnice koje ćemo prevoditi, i nadam se da ćemo ih nagodinu na stolovima imati na mađarskom jeziku - kaže ravnatelj János Andócsi. Što se tiče pripremljenosti za Školu za život kroz virtualne edukacije u Loomenu i uživo na stručnim skupovima, uglavnom je zadovoljan, ali napominje kako već nekoliko dana ne mogu pristupiti edukacijama, jer nema interneta.


- Ne možemo čitati mailove, a ne možemo ih niti poslati. Vrlo je nezgodno jer nastava kreće u ponedjeljak - kaže Andócsi. No nisu jedini, jer mrežne stranice 1200 škola diljem Hrvatske na domeni skole.hr ne rade već danima. Dok su neke škole na vratima počele lijepiti obavijesti važne za roditelje, neki to rade na društvenim mrežama.


- Još uvijek nam ne radi mrežna stranica i to je velik problem. Zatrpani smo pozivima roditelja, jer ne mogu doći do informacija. Zato neke važne informacije dijelimo putem društvenih mreža - kaže ravnateljica osnovne škole iz Lipovljana Mirjana Faltis.


Da je zapravo krivac za preopterećnost i rušenje mrežnih stranica škola neinformiranost roditelja, uvjerena je uprava majka prvašića S. A. (podatci poznati redakciji). Jedna je od mnogih koji ne zna ni ono osnovno o budućem školskom životu svog djeteta - jer informacije ne može dobiti.


- Od reforme očekujemo mnogo, a gotovo ništa o njoj ne znamo. Ljuti me što tri dana prije početka školske godine nemam službenu informaciju ni o čemu, iako stalno zovem školu i pratim medije. Ne znam ni u koji će razred moje dijete u ponedjeljak krenuti, tko će mu biti učiteljica, koliko će ih biti u razredu. Uz to, prilikom testiranja djece za upis u školu svaka je grupa imala roditeljski. Imala sam mnogo pitanja o reformi, kao i drugi roditelji, no nitko na njih nije znao odgovoriti - pojadala nam se majka prvašića. Posebno ju je razbjesnio komentar pedagoginje o reformi.

- Na naše pitanje što možemo očekivati od Škole za život, pedagoginja je rekla: "Moram vas upozoriti da uspješnost provedbe programa ovisi o spremnosti nastavnika da se uključe u proces. Imamo u školi raznih profila nastavnika, pa i onih koji zbog svojih uvjerenja ili činjenice da su pred mirovinu neće htjeti provoditi program. I tu ne možemo ništa". Bio je to takav hladan tuš da sam umalo dijete upisala u drugu školu - ističe ova majka.

Upravo je to jedino čega se pribojava i ravnatelj osječke III. gimnazije Dražen Jakopović. Vjeruje u svoj sadašnji kolektiv, ali, kaže: "Što ako dođe novi zaposlenik koji će reći: ‘Ja tako ne želim raditi‘".


Jedna od novosti u novoj školskoj godini je i izmijenjeni Pravilnik o načinima, postupcima i elementima vrednovanja učenika u osnovnim i srednjim školama. On, između ostaloga, donosi ukidanje okvirnoga vremenika, što znači da je sada učitelj ili nastavnik obvezan najaviti pisanu provjeru znanja najmanje mjesec dana prije provjere.