Objavljeno 7. rujna, 2019.
Najviše jurnjava posade policijskih presretača spriječile su na autocestama, posebno na A3
OSIJEK
Posade policijskih presretača su zbog prebrzih vozača u svakodnevnom poslu. Prema policijskim statistikama, dnevno se na hrvatskim prometnicama, upravo od strane policijskih presretača, uhvati više od 20 prebrzih vozača. Oni "kapitalci" koji pojure brže od 200 kilometara na sat u pravilu se zaustavljaju na autocestama, a prema brojnosti prednjači autocesta A3 Bregana - Zagreb - Lipovac. U većini slučajeva riječ je o inozemnim vozačima.
Informaciju o jednom prebrzom vozaču poslala je Policijska uprava sisačko-moslavačka. U priopćenju se navodi kako su policajci u blizini Kutine pokušali zaustaviti osobni automobil koji je vozio brzinom od 189 km/h. Mercedes francuskih registracijskih oznaka kretao se prema Zagrebu, a kada ga je posada policijskog presretača pokušala zaustaviti pomoću davanja svjetlosnih i zvučnih znakova, vozač se nije zaustavio, nego je nastavio voziti iz jedne prometne trake u drugu. Dolaskom do odmorišta Lipovljani, polukružno se okrenuo na zaustavnom traku po kojemu je nastavio vožnju u suprotnom smjeru, nakon čega se ipak zaustavio. Posada policijskog presretača vozača je uhitila i utvrđeno je da je riječ o 42-godišnjem turskom državljaninu. Zbog počinjenih prekršaja doveden je nadležnom Općinskom sudu koji mu je izrekao novčanu kaznu u iznosu od 10.650 kuna i zaštitnu mjeru zabrane upravljanja motornim vozilom B-kategorije na području Republike Hrvatske u trajanju od šest mjeseci. Kako neslužbeno doznajemo, Turčin je rekao kako se uplašio jer je mislio da ga pokušavaju zaustaviti kriminalci, a ne policajci.
Autocesta A3 je 306 kilometara dugačka dionica na kojoj nemali broj vozača isprobava snagu i brzinu svojeg automobila. Jurnjava u pravilu počinje nakon naplatnih kućica na ulazu Zagreb istok prema Lipovcu, odnosno nakon graničnog prijelaza Bajakovo prema Zagrebu. Najviše se prebrzih vozača zaustavlja u Sisačko-moslavačkoj, a potom i u Brodsko-posavskoj te Vukovarsko-srijemskoj županiji. Vozači su uglavnom "gastarbajteri" iz Turske, Bugarske, Bosne i Hercegovine, Kosova i Srbije, koji privremeno rade u državama zapada Europe. Kazne su do kolovoza u pravilu bile 3000 kuna kazne i zabrana vožnje hrvatskim prometnicama u idućih mjesec dana, a nakon izmjena zakona o sigurnosti prometa na cestama, novčana kazna je povećana na 5000 kuna. Vozači koji počine prekršaj plaćaju kaznu na licu mjesta, a onda imaju vremena još tri sata da napuste prostor Republike Hrvatske, bilo na granici u Bajakovu ili Bregani.
Iz policije napominju kako im nije namjera isključivo naplaćivanje kazni, nego pridonijeti sigurnosti prometa na cestama i ukloniti prebrze vozače s prometnica.
Milan Bugarić
189
kilometara na sat jurio je Turčin koji se nije htio zaustaviti na znak policajaca
KAZNA U HRVATSKOJ IM JE SMIJEŠNA
Nemali broj vozača tjera svoje automobile do krajnjih granica, odnosno do elektronske blokade motora. Zanimljivo, prednjače vozači koji upravljaju automobilima švicarskih nacionalnih oznaka i koji u Švicarskoj voze prema propisima jer znaju da je kazna za istovjetan prekršaj u domicilnoj državi - prebrutalna. Za brzinu od 256 km/h tako bi umjesto 5000 kuna, koliko plate u Hrvatskoj, kazna u Švicarskoj bila višestruko veća, ali u švicarskim francima, a vrlo vjerojatna bi bila pljenidba automobila i namirivanje traženog novčanog iznosa od prodaje auta.