Budući da smo na prethodnim stranicama Magazina elaborirali temu vezanu uz novu ekonomsku i financijsku krizu globalnih razmjera, a time i najavu moguće nove recesije u gospodarstvu, nastaviti u slično "katastrofičnom kontekstu" nametnulo se kao logičan izbor, bez obzira na to što na ovom mjestu tema poprima drukčije, puno zlokobnije konotacije od predviđanja ekonomskih i financijskih stručnjaka.

Drugim riječima, u sveopćoj histeričnoj i kaotičnoj svakodnevici prožetoj "crnilom na kvadrat", koju mediji predstavljaju gotovo kao uvod u sveopći sudnji dan civilizacije, ljudi i prirode, priče o novoj ekonomskoj krizi doimaju se kao nevina bajka ako ih usporedimo s pričama koje se vežu uz ekološke katastrofe, klimatske anomalije, goruće šume (Sibir, Amazonija...), uragane, potrese i zlokobne vulkane. I kao "šlag na gorku tortu" sve su aktualnije i prijetnje iz orbite, zapravo iz Sunčeva sustava, i dalje, iz bespuća svemira, poput jurilica zvanih asteroidi, kometi, meteori... koji će, ako udare u Zemlju, značiti i konačni kraj čovječanstva, novo veliko umiranje slično onome iz vremena jure, kad su takvu katastrofu doživjeli (ne i preživjeli) nesretni dinosauri.

Uzimajući sve u obzir, pojam kriza može biti, a i jest, daleko šireg i dubljeg značenja, ovisno u kojem i kakvom kontekstu krizu promatramo, o njoj razmišljamo i kako ju tumačimo. Pritom se podrazumijeva da su ekonomska kriza i recesija poznati neprijatelji (u što se svijet uvjerio u nekoliko navrata tijekom posljednjih stotinu i više godina), konkretni remetilački faktori destabilizacije društava općenito, napose liberalnog kapitalističkog, pa i onog "frankenštajnskog" komunističko-kapitalističkog kakvo je kinesko. No "cikličke krize", bez obzira na posljedice, uvijek su bile anomalije koju se se podrazumijevale pa ih je svijet uz više ili manje teškoća uspijevao preživjeti i krenuti iznova u oporavak i razvoj, naravno, zahvaljujući ljudskom faktoru, a ne višim silama kaosa i mraka.

S druge pak strane, ljudski faktor kao takav, unatoč golemim postignućima u tehnologiji i tehnici 21. stoljeća, teško da može imati nekog udjela (osim teorijskog) kad se radi o krizama koje dolaze izvan našeg planeta Zemlje i koje su redom apokaliptične naravi, ili se kao takve medijski predstavljaju, nerijetko izvlačeći iz kontekste razložna i opravdana upozorenja znanstvenika. Zapravo krize bilo koje vrste, pa i one izvanzemljaskog podrijetla (asteroidi, meteori, kometi...), stvaraju i razvijaju ponajviše mediji, ne mareći puno za zdrav razum, objektivno tretiranje problema, znanstvenu i neznanstvenu utemeljenost pojedinih kriznih situacija, uključujući koliko ekonomske toliko i, primjerice, astronomske prijetnje, posljednjih tjedana iznova u prvom planu zahvaljujući jednom izvješću iz NASA-e, koje su mediji jedva dočekali da počnu galamiti o neizbježom kraju civilizacije. Senzacionalizam, naime, uvijek ima dobro prođu, uvijek je kurentna medijska roba, bez obzira na to je li riječ o krizi ekonomije ili krizi prouzročenoj (ne)mogućim udarom stranog nebeskog tijela u naš planet.

U godini kad Amerika i svijet (čak i Rusija!) slave prvo slijetnje ljudi na Mjesec, NASA je, kao da želi smanjiti preveliku euforiju, otvoreno i nemilosrdno obznanila vijest da je počela pripreme za dolazak asteroida koji bi mogao razoriti Zemlju. Radi se o asteroidu 99942 Apofis, inače poznatom i kao Bog kaosa (God of Chaos), za koji se smatra da bi mogao udariti u naš planet za deset godina, točnije, 2029., jer će tada to opasno svemirsko tijelo proći najbliže Zemlji, pa ako mu se poremeti putanja, trebamo biti spremni na najgore. Znanstvenici su asteroid nazvali prema Apofisu, starogrčkom imenu za Apepa, neprijatelja drevnog egipatskog boga Sunca Ra.

Inače, spomenuti asteroid i nije neko posebno golemo svemirsko tijelo, veličina mu je samo nekih 340 metara promjera, no proći će unutar samo 30.580 kilometara od Zemljine površine, što je najbliže otkako NASA i ESA (Europska svemirska agencija) prate putanje asteroida koji ulaze u Sunčev sustav i prolaze pokraj Zemlje. Najveći je problem što bi se Apofis mogao približiti Zemlji u putanji koja je bliža Zemlji od komunikacijskih i vremenskih satelita u orbiti. Većina satelita u Zemljinoj orbiti nalazi se u geostacionarnoj orbiti, udaljenoj 36.000 kilometara od planeta. Budući da Apofis putuje brzinom od gotovo 40.233 km/h, malo bi skretanje s putanje, izazvano gravitacijskom silom Zemlje ili nekim drugim čimbenikom (koji sad NASA proučava) značilo katastrofu za život na našem planetu.

Da sve bude još dramatičnije, ili da se bar tako predstavi cijela ta asterodina prijetnja, NASA upozorava i na činjenicu da će Bog kaosa" 2029. zasvijetliti na nebu do sada nezabilježenim intenzitetom pa će ljudima na tlu nebo iznad njihovih glava izgledati kao otvaranje samoga pakla! Dežurni katastrofičari, ovodobni proroci sudnjeg dana, religijski fundamentalisti i teoretičari kraja svijeta - s dolaskom Boga kaosa dobili su još jednog "jahača apokalipse", kojim preko tiskanih i elektronskih medija plaše svijet, inače sklon podleći svakojakim senzacijama koje imaju bilo kakve veza s "konačnim krajem" Zemlje i grješnika zvanih ljudi.

Međutim, ako sve i protekne u redu, što je objektivno moguće očekivati, tvrde znanstvenici hladne glave, "Apofis će nebeskim svodom putovati toliko brzo da će u minuti prijeći širinu Mjeseca i biti jarko osvijetljen, poput zvijezda na noćnom nebu". Pritom se utješnom pokazuje činjenica kako je šansa da asteroid pogodi Zemlju 1 prema 100.000! Zapravo je obznana iz NASA-e utemeljena na znanstvenoj (astronomskoj) podlozi, a ne na senzacionalizmu tipa "kraj svijeta", premda su mediji priču u Bogu kaosa odmah iskoristili u kontekstu još jedne u nizu crnih vijesti kojima se, uz ekonomsku krizu, klimu, terorizam, migracije, ratove i nuklearne katastrofe, stvara dojam da kaos sa svakim danom postaje sve veći, pa i sudnji dan sve izvjesniji. To pak što NASA na Apofis gleda kao na priliku da takvo jedno svemirsko tijelo pomnije prouči, teorijski ne odbacujući ni mogućnost katastrofe, u svijetu medijskog senzacionalizmna nikog previše ne zanima. Doduše, nije u svemu tom ni NASA posve nevina. A i kako bi bila, kad ulje na vatru dolijeva, primjerice, i njihov astronom Davide Farnocchia, koji pomalo u maglovitom tonu izjavljuje kako "već znamo da će bliski susret sa Zemljom promijeniti Apofisovu orbitu" te dodaje: "Ali naši modeli također pokazuju kako bliski pristup može promijeniti način na koji se ovaj asteroid vrti i moguće je da će doći do nekih promjena na površini, poput malih odrona".

Bilo kako god, NASA-ini znanstvenici ne spavaju mirno. Imaju posla napretek, a i odgovornosti prema civilizaciji. Zato su glede Boga kaosa već izračunali sve mogućnosti i simulirali sve opcije, pa i one krajnje dramatične. Procijenili su putanju asteroida dok bude prolazio pokraj Zemlje, obznanili kad će prvi put biti vidljiv golim okom na noćnom nebu nad južnom hemisferom te kad će preletjeti preko istočne obale do zapadne obale Australije. Prema NASA-inim simulacijama, Apofis će, kad se 2029. pojavi iznad Zemlje, nastaviti putovati svijetom i prijeći Indijski ocean na putu do SAD-a. S dolaskom večeri u SAD-u bit će nad Atlantskim oceanom. Zbog ogromne brzine asteroid će prijeći ocean za jedan sat te nastaviti letjeti dalje u svemir.

Paul Chodas, direktor NASA-ina CNEOS-a (Center for Near Earth Object Studies), kaže: "Apofis je predstavnik otprilike 2000 potencijalno opasnih asteroida koji su trenutno poznati. Promatranjem Apofisa tijekom njegova leta 2029. doći ćemo do važnih znanstvenih spoznaja koje bi se jednog dana mogle iskoristiti za obranu planeta." Chodasove riječi mogu zvučati optimistično, no činjenica da osim Apofisa iz dubina svemira vreba još 2000 potencijalno opasnih neprijatelja, ne ulijeva baš puno nade za dugoročnu budućnost našeg planeta. Zapravo je sve kocka, pa i život u svemiru, opstanak planeta i civilizacije, s tim se treba pomiriti i ne razmišljeti o tome previše. Jer kako krize dolaze i odlaze, tako će se vjerojatno dogoditi i u slučaju svemirske krize koju je sad prouzročio Bog kaosa". Uostalom, pričekajmo 2029. godinu, tko živ, tko mrtav!