Objavljeno 24. kolovoza, 2019.
"Akademik Lomonosov" grdosija je duga 144 metra i ima dva reaktora kapaciteta 35 megavata
Rusija je u petak pokrenula prvi plutajući nuklearni reaktor u svijetu i poslala ga na Arktik, usprkos upozorenjima aktivista za zaštitu okoliša da se radi o "Černobilu na ledu".
Napunjen nuklearnim gorivom, brod "Akademik Lomonosov" krenuo je iz arktičke luke Murmansk na put dug 5000 kilometara, do sjeveroistočnog Sibira. Nuklearna agencija Rosatom priopćila je da je reaktor jednostavnija alternativa gradnji konvencionalne nuklearne elektrane na tlu koje je cijele godine zamrznuto. Skupine za zaštitu okoliša dugo su upozoravale na opasnosti od tog projekta, nazvavši ga potencijalnim "Černobilom na ledu" i "nuklearnim Titanicom". Smrtonosna eksplozija ovoga mjeseca na lokaciji za vojne pokuse na dalekom sjeveru Rusije, koja je prouzročila radioaktivni val, izazvala je dodatnu zabrinutost. Putovanje "Akademika Lomonosova" trebalo bi trajati između četiri i šest tjedana, ovisno o vremenskim uvjetima i količini leda putem. Rad na 144 metra dugom "Akademiku Lomonosovu" počeo je 2006. u Sankt-Peterburgu.
Kada stigne u Pevek, gradić od 5000 ljudi u sibirskoj regiji Čukotki, zamijenit će lokalnu nuklearnu elektranu koja se zatvara i termoelektranu koja je već zatvorena. Trebao bi biti pušten u pogon do kraja godine i uglavnom služiti za opskrbu energijom naftnih platformi u regiji.
Radioaktivni otpad
Rašid Alimov, šef sektora energetike u Greenpeaceu Rusija, rekao je da skupine za zaštitu okoliša kritiziraju ideju plutajućeg reaktora još od 90-ih godina. "Bilo kakva nuklearna elektrana proizvodi radioaktivni otpad i može imati havariju, a ‘Akademik Lomonosov‘ dodatno je osjetljiv na oluje", rekao je za AFP. Vuku ga druga plovila i to čini sudar tijekom oluje vjerojatnijim, kazao je. Budući da Rosatom planira skladištiti otpad na brodu, Alimov kaže da bi "bilo kakva nesreća mogla imati ozbiljan utjecaj na krhki okoliš Arktika". Dodao je da tamo "nema infrastrukture za saniranje nuklearnog onečišćenja".
"Akademik Lomonosov" težak je 21.000 tona i ima dva reaktora kapaciteta 35 megavata. U posadi je 69 ljudi, a brod plovi brzinom od 3,5 do 4,5 čvorova. Elektrana može pokrivati potrebe za energijom gotovo 200.000 ljudi.
Alimov smatra da je tim projektom propuštena velika prilika, jer Čukotka, regija veća od Teksasa, u kojoj živi samo 50.000 ljudi, "ima golemi potencijal za razvoj energije vjetra". "Plutajuća nuklearna elektrana nosi previše rizika i to je preskup način za proizvodnju struje", izjavio je. Nuklearna industrija razvija manje i jeftinije reaktore kako bi privukla nove kupce.
Oni slijede primjer podmornica, ledolomaca i nosača zrakoplova, koji se koriste nuklearnom energijom i namijenjeni su izoliranim područjima sa slabom infrastrukturom.
Borba za prevlast
Ruski potez je i nastavak strateške borbe za krajnji sjever planeta, gdje brojne države pokušavaju osigurati što snažniji utjecaj.
Najagresivniji u tom nastojanju za sada su bili baš Rusi, kojima je regija koja se može nazvati arktičkom jedan od glavnih resursa u zaradi. Prema procjenama, u ovom trenutku više od 20 posto ruskog BDP stvara se sjeverno od polarnice, što se geografski smatra arktičkim područjem. Većina nafte i plina koju Rusija vadi iz tih je krajeva, a radi se ujedno i o jednom od mineralima najbogatijih područja na svijetu uopće. Ukratko, za Rusiju je krajnji sjever ekonomski bitan.
Hina/V.T.
Trump pokušao kupiti Grenland
Borba za prevlast na Arktiku odigrava se već jako dugo i na tom tragu treba promatrati i nedavnu ponudu predsjednika SAD-a Donalda Trumpa da od Danske kupi Grenland. Iako Danci ne žele razmatrati tu ponudu, očito je da polarni krajevi postaju bitni u novoj geopolitičkoj raspodjeli na Zemlji kao novi resursi bogati mineralima, naftom i plinom.