Novosti
SPORTSKA INFRASTRUKTURA

Potpore za investitore u sportske objekte postoje, ali ne za privatne ulagače
Objavljeno 23. kolovoza, 2019.
Sufinanciraju se gradnje nogometnih igrališta, rekonstruiraju se atletske staze, opremaju se školske sportske dvorane...

Vezani članci

POTIČE LI DRŽAVA ULAGANJA U SPORTSKU INFRASTRUKTURU

Ne samo što nema potpora, svaka četvrta kuna uložena u sportski objekt ide - državi

U programu Vlade Republike Hrvatske za razdoblje od 2016. do 2020. godine kao jedan od prioriteta prepoznato je ulaganje u manje sportske objekte, a briga o sportskoj infrastrukturi također je i jedan od šest općih ciljeva Nacionalnog programa športa 2019.-2026. godine, koji je 12. srpnja ove godine donio Hrvatski sabor kao prvi strateški dokument u području sporta u Republici Hrvatskoj, navodi Središnji državni ured za šport u odgovoru na naš upit o državnim potporama za ulaganje u sportsku infrastrukturu.


U četvrtak smo u Glasu Slavonije pisali o tome da u Hrvatskoj država ne daje nikakve potpore za gradnju sportske infrastrukture, navodeći primjere novog nogometnog stadiona u Osijeku u čiju gradnju privatni investitor ulaže više od 40 milijuna eura, kao i gimnastičke dvorane Sokolski dom, otvorene prošle godine, u koju je tvrtka Žito uložila 35 milijuna kuna.


U Središnjem državnom uredu za šport navode kako je jedna od prvih aktivnosti tog ureda u području sportske infrastrukture bio javni poziv za sufinanciranje gradnje, građevinskog zahvata i opremanja sportskih građevina, "kojim se u 2019. godini sufinancira gradnja, građevinski zahvat i opremanje 22 sportske građevine", u ukupnom iznosu od 8,75 milijuna kuna. Na taj su se poziv mogle prijaviti jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave u čijem su vlasništvu sportske građevine. Dakle ne i privatni investitori.


- Sufinancira se ugradnja umjetne stijene za penjanje u sportskim dvoranama u Donjoj Stubici i Omišu, gradnja nogometnog igrališta s umjetnom travom u Dugom Selu i Varaždinu, gradnja malonogometnog terena s umjetnom travom u Đakovu, gradnja teniskih terena u Đurđevcu, Šibeniku i Zadru, rekonstrukcija atletske staze u Križevcima i Sisku, adaptacija vanjskih sportskih terena u Kutjevu, zamjena parketa u sportskoj dvorani u Splitu i Zaprešiću, zamjena sportskog poda u sportskoj dvorani u Sv. Ivanu Zelini, opremanje skijališta u općini Čavle, opremanje školske sportske dvorane u općini Goričan, opremanje dvorane za sport i rekreaciju u općini Lekenik, uređenje vanjskog sportskog terena u općini Mrkopalj, opremanje sportskog centra u općini Novi Golubovec, uređenje i opremanje vanjskog sportskog terena u općini Podturen, rekonstrukcija nogometnog terena u općini Rovišće te opremanje školske sportske dvorane u Solinu. Središnji državni ured za šport također sufinancira rekonstrukcije atletskih staza u Kninu i Karlovcu u ukupnom iznosu od 5,06 milijuna kuna - navodi taj ured.


Iz tog ureda također kažu kako će se na temelju Nacionalnog programa športa 2019.-2026. nastaviti sustavno ulaganje u sportsku infrastrukturu. "Opći cilj 4. Nacionalnog programa športa 2019.-2026. glasi ‘Uspostaviti sustavan i racionalan pristup upravljanja održivom sportskom infrastrukturom‘ s posebnim ciljevima - ‘Uspostaviti mrežu održivih sportskih građevina‘, ‘Prilagoditi broj i opremljenost sportskih građevina stvarnim potrebama u sportu‘ i ‘Povećati broj sportskih građevina i obnoviti postojeću sportsku infrastrukturu‘. Mjerama iz ovih ciljeva želi se sustavno brinuti o sportskoj infrastrukturi u Republici Hrvatskoj počevši od uspostavljanja mreže sportskih građevina kako bi se točno znalo koliko i kojih sportskih građevina ima, i u kojim područjima te sukladno iskazanim potrebama pomagati obnovu postojeće i gradnju nove sportske infrastrukture", ističu iz Ureda.
Podsjeća se i na mogućnost korištenja sredstava iz EU fondova, unutar Programa ruralnog razvoja RH za razdoblje od 2014. do 2020., ali i kroz Operativni program Konkurentnost i Kohezija 2014. - 2020., i provođenje mjera energetske obnove i korištenje obnovljivih izvora energije u zgradama javnog sektora, uključujući i sportske djelatnosti.
Igor Mikulić
Za uključivanje djece - sto milijuna kuna
"Središnji državni ured za šport prepoznao je potrebu većeg uključivanja djece i mladih u riziku od socijalne isključenosti i/ili osoba s invaliditetom u zajednicu kroz sport te je inicirao suradnju i zajedno s Ministarstvom rada i mirovinskoga sustava, Ministarstvom za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku i Nacionalnom zakladom za razvoj civilnoga društva u 2018. pripremio (Europski socijalni fond nap.a) poziv ‘Uključivanje djece i mladih u riziku od socijalne isključenosti te osoba s invaliditetom i djece s teškoćama u razvoju u zajednicu kroz sport‘. Ukupna vrijednost poziva je sto milijuna kuna", navodi Ured.
Sport u prioritete
Središnji državni ured za šport ističe kako zagovara i uključivanje sporta kao jednog od prioriteta za financiranje u idućem programskom razdoblju 2021. - 2027., sukladno financijskom okviru 2021. - 2027. i uredbama za korištenje EU fondova koji su u tijeku donošenja.
Jedna od prvih aktivnosti Središnjeg državnog ureda za šport bio je poziv za sufinanciranje gradnje
Možda ste propustili...