U Osijeku je trenutno zaposleno, prema mjestu rada, gotovo 49 tisuća građana, uz manje od četiri tisuće petsto nezaposlenih. Porez na dohodak najvažniji je i najizdašniji izvorni prihod Grada Osijeka. Od 570 milijuna ukupnih prihoda, 250 milijuna čini prihod od poreza, a 228 milijuna kuna upravo od poreza i prireza na dohodak.

Prijedlogom porezne reforme Vlade RH, s početkom primjene od 1. siječnja iduće godine, zaposleni a mlađi od 25 godina bit će potpuno oslobođeni tog poreza na plaću, a oni u dobi od 26 do 30 godina plaćat će upola manji porez na plaće nego što to trenutačno čine.

Kako će to utjecati na prihodovnu stranu četvrtog po veličini grada u Hrvatskoj, pa stoga i jednog s brojčano najvećom vojskom zaposlenih u Hrvatskoj?

U gradskoj upravi za sada, kaže nam naš sugovornik, nisu proveli analizu. Prvo, zato što je riječ o još uvijek samo prijedlogu reformi, a drugo jer gradska administracija, jednostavno, ne raspolaže podatkom o kojem broju, odnosno postotku mladih je riječ među ukupno zaposlenim Osječanima.

- To je ono što nas malo ljuti, jer mi kao institucija čiji se proračun puni i na taj način nemamo pristup bazi koja se može povezati s pojedincem - kaže nam naš sugovornik. No potom skreće pozornost na sljedeće. Koliko mladih do 25 godina ima plaću višu od 4000 tisuća kuna pa da osjeti dobrobit reforme? Jer da bi im u korist išla činjenica da su oslobođeni od poreza na dohodak, morali bi imati plaću veću od 3800 kuna u netoiznosu. Toliki je, naime, neoporezivi iznos.

Odnosno, ako su u dobi do 30 godina, u iznosu od 5700 kuna, ako koriste uvećanje osobnog odbitka na uzdržavanog člana - a za očekivati je da imaju dijete. Takvi, naime, danas ne plaćaju ništa.

Ipak, iz Grada Osijeka zatražili su od nadležnog poreznog ureda informaciju koliki je iznos poreza do sada dolazio od obveznika te dobne skupine.

Prema podatcima kojima raspolaže središnjica Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, u Osijeku je mladih u dobi do 30 godina zaposleno četiri tisuće. Odnosno, za 4066 osiguranika do 30 godina poslodavci koriste poticajnu mjeru prema kojoj su, od 2015. godine, oslobođeni plaćanja doprinosa (na zdravstveno osiguranje 15 %, za zaštitu zdravlja na radu 0,5 % te doprinosa za zapošljavanje 1,7 %), i to u trajanju do pet godina. I to je za sada jedini relevantan parametar koji se može dobiti o zaposlenima prema dobi.

Što će to značiti za osječki proračun? Ako se uzme u obzir da nisu svi mladi zaposleni obuhvaćeni ovom mjerom, i uz pretpostavku da ih ima pet tisuća, govorimo o deset posto od ukupnog broja zaposlenih Osječana. Prema proračuna Grada Osijeka za ovu godinu, planirani su prihodi od poreza na dohodak u visini 228 milijuna kuna - deset posto je 22,8 milijuna kuna. No uvažavajući navedeno, dakle da dio mladih zbog visine plaće do neoporezivog iznosa ne plaća porez (dakle ništa se ne slijeva u osječku blagajnu), gruba je procjena da bi proračun Grada Osijeka zbog budućeg poreznog rasterećenja mogao biti tanji od sedam do deset milijuna kuna.

Prema objavljenim podatcima s kojima je u medije izišla Udruga gradova, procjena je da bi ukupni “gubitak” svih gradova i općina mogao biti između 800 i 900 milijuna kuna. Ukupan broj mladih do 30 godina koji radi u Hrvatskoj je oko 370 tisuća, a procjena je da će njih 250 tisuća biti obuhvaćeno poreznom reformom.