Objavljeno 20. kolovoza, 2019.
Klimatski pametna proizvodnja jedina može ponuditi rješenje za ekološke probleme, ističu stručnjaci
Čovječanstvo će u idućem desetljeću morati činiti bolne kompromise između proizvodnje hrane i rasta temperatura ako ne smanji emisije stakleničkih plinova i ne zaustavi neodrživu poljoprivredu i krčenje šuma, upozorio je nedavno Međuvladin panel UN-a za klimatske promjene (IPCC) naglašavajući kako bi pokušaji ograničavanja rasta globalnog zatopljenja uz sve veći rast stanovništva mogli biti uzaludni bez brzih i sveobuhvatnih promjena u načinima korištenja zemlje za uzgoj hrane. Ograničene količine obradivih površina, rast ljudske populacije i klimatske katastrofe recept su za najgori mogući scenarij.
Problem je očito u tome što poljoprivreda, odnosno proizvodnja hrane, osim što je pogođena klimatskim promjenama, i sama prouzročava klimatske promjene. Poljoprivreda i globalni sustav proizvodnje hrane izazivaju gotovo 37 posto svih emisija ugljikova dioksida proizvedenih ljudskim djelovanjem. Intenzivna eksploatacija resursa proizvodi i velike količine metana i dušikova oksida, a na poljoprivredu se troši oko 70 posto zaliha svježe vode na svijetu. Dio znanstvenika tvrdi i kako su obrada tla i plug krivi za veći dio onoga što se događa s klimom. Međutim, zahvaljujući agronomiji i agrotehničkim mjerama danas imamo veće prinose, proizvodi se više hrane, nastoji se smanjiti glad u svjetskim razmjerima. Kako postići kompromis?
Osječki institut uspješan
Čini se kako je jedini odgovor i ovaj put - uz pomoć znanosti. Klimatski pametna proizvodnja ili CSA (Climate Smart Agriculture) sve više se promovira kao jedna od mogućnosti za prevladavanje problema sigurnosti hrane i degradacije okoliša. Riječ je, primjerice, o proizvodnji novih sorti, novoj metodi obrade tla te općenito boljem gospodarenju resursima.
Kako su u domaćim razmjerima Osječko-baranjska i Vukovarsko-srijemska županija srce poljoprivredne proizvodnje, ovdje je 80 posto od ukupnih ratarski obradivih površina u Hrvatskoj, a najzastupljenija je i stočarska proizvodnja, naravno da se ne sjedi prekriženih ruku. Domaća znanost već je odreagirala.
Govoreći nedavno za naš list, dr. sc. Zvonimir Zdunić, ravnatelj Poljoprivrednog instituta Osijek, rekao je kako su vremenski ekscesi (previše oborina u kratkom razdoblju, suša, visoke temperature) oplemenjivačima i sjemenarima izazov u stvaranju novih sorti.
- Naši oplemenjivači i njihovi oplemenjivački programi moraju odgovoriti na te promjene, kao i na dodatne biotske i abiotske stresove na način da stvaraju novi, ranozreliji sortiment kraće vegetacije, a da pri tome ne samo zadrže prinose i kvalitetu nego da ih i znatno povećaju. Moramo pomaknuti cvatnju kao kritičnu fazu vegetacije prema naprijed. Primjerice, kod kukuruza moramo cvatnju pomaknuti (prema ranijim FAO grupama) kako bi se izbjeglo razdoblje tih strahovitih srpanjskih temperatura, ali bez gubitka na prinosu i kvaliteti - rekao je Zdunić. Osječki institut u tome uspijeva, najveći su domaći izvoznik ratarskog sjemena.
I za prof. dr. sc. Bojana Stipeševića s osječkog Fakulteta agrobiotehničkih znanosti jedno od rješenja je upravo revitalizacija domaćih kultivara jer se pokazalo kako su domaće sorte najotpornije, odnosno najprilagodljivije na lokalne klimatske primjene. No zalaže se za još jednu metodu očuvanja kvalitete tla - svojevrsno ozelenjivanje njiva koje nisu pod usjevom, odnosna na ugaru su.
- Primjerice, nakon skidanja strnih kultura na našem fakultetskom pokušališta zasijali smo heljdu, uz minimalan zahvat poljotehnike. Umjesto prazne zemlje imamo cvjetnu livadu, pčelama smo dali dodatni izvor hrane, u tlu potisnuli korov i zadržali ga rastresitijim i pogodnijim za daljnju obradu. U konačnici, nakon skidanja (n)ove kulture može se očekivati i dodatni prihod - kaže Stipešević. On je jedan od onih znanstvenika koji ne prihvaća tezu da je poljoprivreda glavni emiter stakleničkih plinova.
A na ovim prostorima konačno se odlučilo dati odgovor i na "lutriju" količine oborina u ciklusu proizvodnje. Hrvatske vode u suradnji s Osječko-baranjskom županijom upravo pripremaju devet projekata sustava navodnjavanja ukupne vrijednosti pola milijarde kuna, čime će ovo područje dobiti novih 5000 hektara pod navodnjavanjem. To je itekako velik broj jer se u Hrvatskoj trenutno navodnjava samo 22 tisuće hektara ili manje od dva posto poljoprivrednih površina.
Seljak pomaže planetu
Naravno da se o suodnosu klime i poljoprivrede na ovim prostorima govori i promišlja već cijeli niz godina.
Stručni skup što ga svake godine organizira "Agroglas", Glasov magazin za poljoprivredu, progovara upravo o poljoprivredi u zaštiti prirode i okoliša. Ovogodišnji skup otvoren je okruglim stolom na kojemu se govorilo o izazovima biljne proizvodnje u okviru klimatskih promjena. Akademik Ferdo Bašić pojasnio je da dio znanstvenika smatra da utjecaj čovjeka na emisiju ugljikova dioksida nije tako velik kao što se često govori.
- Ne smijemo zaboraviti da obrada tla daje više zelene mase nego što je ima bez obrade - istaknuo je akademik Bašić.
Dario Kuštro
klima
ČOVJEK IMA NAČINA DA POMOGNE PLANETU
ALTERNATIVA U GRADSKOJ POLJOPRIVREDI
Sve više stanovnika suvremenog svijeta živi u gradovima. Tako je, primjerice, prije 360 godina samo dva posto ljudi živjelo u gradovima, a procjenjuje se da će 2050. biti čak 80 posto gradskog stanovništva. Vezano uz to, na Agroglasovu skupu je dr. sc. Ivica Kisić s Agronomskog fakulteta u Zagrebu govorio o još jednom potencijalnom rješenju - gradskoj poljoprivredi. "Ona podrazumijeva gradske vrtove, zelenilo na zgradama, farme i vrtove u gradu. Primjerice, središte grada Stuttgarta nalazi se u plodnoj dolini, ugniježđeno između vinograda, a Singapur i Tokio primjeri su vertikalnog uzgoja biljaka. Uzgoj biljaka na krovovima zgrada jedan je od načina kako ublažiti visoke temperature. Tako gradska poljoprivreda dovodi do neovisnosti o klimatskim prilikama i poticanja lokalne proizvodnje", istaknuo je Kisić.
dr. sc. Višnjica Vučević
voditeljica službe za agrometeorologiju u DHMZ-u
Čovjek je postao u najmanju ruku - bahat
Sudjelujući na skupu Agroglasa, dr. sc. Višnjica Vučević, voditeljica službe za agrometeorologiju u Državnom hidrometeorološkom zavodu, slaže se da postoje različita mišljenja o klimatskim promjenama i utjecaju čovjeka na njih.
- No ako čovjek i nije glavni koji utječe na klimu, iako je više mišljenja da jest, činjenica je da je čovjek u najmanju ruku postao bahat - rekla je Vučević.
S druge strane, najveći problem u poljoprivrednoj proizvodnji, lokalnoj i globalnoj, ostaje ustrajavanje na tradiciji i činjenica da se znanost i nove tehnologije ne primjenjuju. Naposljetku, dio rješenja ovog pitanja i u rukama je svakoga od nas. Kada kupljenu hranu potrošimo i ne bacimo je, učinit ćemo mali, ali bitan korak.