Objavljeno 20. kolovoza, 2019.
Nova predsjednica Grupacije pčelarstva Hrvatske gospodarske komore Renata Varžak najavila je bolju suradnju tvrtki iz branše s institucijama kako bi se uredilo tržište pčelinjih proizvoda i poručila kako će nastaviti lobirati za smanjenje PDV-a na pčelinje proizvode.
- Namjera mi je da Grupacija bude prepoznata kao ravnopravan i ozbiljan partner Ministarstvu poljoprivrede i Hrvatskom pčelarskom savezu, a ne da budemo na marginama. Mi zastupamo 85 posto legalnog tržišta pčelinjih proizvoda, zapošljavamo, plaćamo poreze i doprinose, ulažemo u razvoj i inovacije i zato želimo da se naš glas čuje i uvažava - istaknula je Varžak, inače diplomirana agronomkinja i vlasnica tvrtke "Varžak med‘‘, s 15 godina iskustva u branši.
Iako su pri Ministarstvu poljoprivrede evidentirana 23 odobrena subjekta u poslovanju s medom, većina njih nije se uključila u rad Grupacije, a Varžak upravo to želi promijeniti. "Želim potaknuti tvrtke da pristupe koordinaciji i svojim aktivnim radom pridonesu rješavanju zajedničkih problema i razvoju cjelokupne branše‘‘, poručuje. Kao jedan od problema sektora ističe crno tržište i visoku stopu PDV-a koja naše tvrtke čini nekonkurentnima. - Pitanje crnog tržišta moramo rješavati u suradnji s Ministarstvom financija i poljoprivrede, carinom i Državnim inspektoratom. Taj problem nije nastao preko noći pa se preko noći neće niti riješiti, ali možemo svojom aktivnom politikom navesti institucije da poslušaju što im imamo reći i prihvate naše sugestije i prijedloge. Što se PDV-a tiče, u EU-u samo mi i Mađarska imamo osnovnu stopu PDV-a na pčelinje proizvode, a u ostalim se državama ona kreće od 5 do 10 posto. Smanjenje te stope podiglo bi konkurentnost naših tvrtki i suzbilo crno tržište - pojasnila je Varžak uz napomenu kako je to još jedno od važnijih otvorenih pitanja i revizija trenutnih odredbi Pravilnika vezanih uz obvezu registracije objekata za primarnu proizvodnju pčelinjih proizvoda.
Prema podatcima iz prijedloga nacionalnog pčelarskog programa, ukupna proizvodnja meda u 2018. procjenjuje se na 7440 tona, što je smanjenje u odnosu prema godini prije, kada je iznosila 8128 tona. Zabrinjava i trend pada izvoza, odnosno rasta uvoza meda. U 2016. hrvatski su pčelari izvezli 506 tona meda, 2017. godine izvoz je smanjen na oko 470 tona, a u prvih jedanaest mjeseci prošle godine izvezeno je 397 tona meda.
U istom razdoblju prošle godine (od 1. do 11. mjeseca) uvoz je iznosio 1883 tone, čime je već premašen ukupan uvoz iz 2017. godine, koji je iznosio oko 1589 tona.
Z.Rupčić