Dan nakon svetkovine Velike Gospe spomendan je svetog Roka. Ova se svetkovina od davnina tradicionalno obilježava kao zavjetni dan grada Osijeka i posebno svečano slavi u dvjema kapelicama posvećenima tom svecu. Prva se kapela svetog Roka nalazi na Solarskom trgu i sagrađena je 1741. godine, u spomen na zavjet za zaštitu od kuge od koje su u Slavoniji stradali nekoliko godina ranije. Na glavnom je ulazu reprezentativan kameni portal iznad kojega je neobična ležeća figura svetog Roka. Na prijelazu iz 18. u 19. stoljeće kapeli je nadograđen zvonik s lukovicom na glavnom pročelju te sakristija sa stražnje strane. U kapeli se nalazi inventar klasicističkih obilježja i nekoliko grobova. U njoj su jučer služene svete mise u 8, 10 i 18 sati.

Druga kapelica svetog Roka nalazi se u Donjem gradu od 1744. godine i podignuta je također kao zavjet za spas od kuge. Ovdje su svete mise služene u 7 i 18.30 sati.

Predanje o svetom Roku kaže kako je riječ o mladiću koji je rođen 1295. u Montpellieru i potekao je iz bogate grofovske obitelji, ali je prodao sva svoja dobra i novac podijelio siromašnima, pa je kao siromašni hodočasnik krenuo prema Rimu, a putem dvoreći najteže bolesnike i sam je obolio od kuge. Zbog bolesti se sklonio u jednu šumu i ondje se hranio biljem, a neki životopisci spominju da mu je tada svaki dan dolazio jedan pas noseći mu komad kruha. Upravo je to prizor u kojem slikari najčešće prikazuju lik svetog Roka. Svetac je umro 16. kolovoza 1327., i upravo se toga dana obilježava njegov blagdan. Samo u Italiji podignuto mu je oko 3000 crkava, kapela i oratorija.

Štovanje ovoga sveca proširilo se diljem Europe, uključivši, naravno, i hrvatsko područje. Danas ga se općenito slavi kao sveca zaštitnika bolesnih i invalida, ali i sveca zaštitnika životinja od bolesti, posebice pasa. N. Z. Eberhard