Kada se govori o nekim od najvećih proizvodnih kapaciteta u RH koji su do sada bili od kapitalnog značaja, a godinama su u problemima, brodogradnja je na prvom mjestu. Zato je vijest da Vlada osigurava uvjete za spas 3. maja u javnosti dočekana kao još jedna mogućnost da se brodogradnji pruži nova šansa za opstanak.

‘‘Politička je odluka donesena. To je ono što je najvažnije, jer iza nje stojimo kao Vlada. Sad slijede tri faze - deblokada, priprema nastavka proizvodnje i pronalaženje financijske konstrukcije, odnosno jamstava za dovršetak brodova koji su trenutačno naručeni u 3. maju‘‘, kazao je premijer Plenković, dodavši da sve skupa neće biti na trošak poreznih obveznika.

Što se općenito, ali i konkretno, kapitalnih projekata u RH tiče, premda je Vlada na godišnjem, ministre ne zaobilaze pitanja oko tih poslova, planova, realizacije, investiranja... Primjerice, 31. srpnja navršila se godina dana od kada je kineska kompanija China Road and Bridge Corporation počela gradnju 2,08 milijardi kuna vrijednog mosta Pelješac. Prema ugovoru, za manje od dvije godine most mora biti završen. U godinu dana napredak na najvećem hrvatskom gradilištu i vodećem kapitalnom projektu u radovima je impresivan. Podsjetimo, most uvelike financira EU, a radi se o jednom od najznačajnijih objekata koji se gradi u Europi proteklog desetljeća. "Vrijedno je napomenuti da je ukupna težina mosta 80 tisuća tona čelika, što pod vodom, što iznad, a to ilustrativno znači da će težiti kao deset Eiffelovih tornjeva", istaknuo je premijer Plenković, a konstrukcijom i cijelom izvedbom impresionirani su i brojni domaći i svjetski stručnjaci. Most je zajedno s prilaznim cestama ukupne vrijednosti 520 milijuna eura, no tu također valja istači da most napreduje, ali gradnja prilaznih cesta još nije počela, što izaziva brojne kritike i nedoumice.

Vlada je početkom godine donijela odluku o financiranju prve faze projekta plutajućeg terminala za ukapljeni prirodni plin na otoku Krku, čija se vrijednost procjenjuje na 234 milijuna eura. Europska komisija za gradnju plutajućeg terminala dodijelila je nepovratna sredstva u iznosu 101,4 milijuna eura, budući da je projekt LNG terminala uvršten na listu projekata od zajedničkog interesa Europske komisije. Prema Vladinoj odluci, iz državnog će se proračuna za realizaciju prve faze gradnje LNG terminala osigurati 100 milijuna eura, odnosno 50 milijuna eura u 2019. i 50 milijuna eura u 2020. godini. Ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić podsjetio je da je projekt LNG terminala strateški investicijski projekt Republike Hrvatske važan za energetsku neovisnost i sigurnost, za što je nužno diverzificirati dobavne pravce i smanjiti ovisnost o uvozu iz samo jednog izvora. "Realizaciju projekta LNG terminala treba promatrati prije svega kroz njegovu sigurnosnu komponentu i geopolitički značaj za Republiku Hrvatsku i Europsku uniju", istaknuo je Ćorić. Na natječaju za zakup kapaciteta budućega terminala popunjeno je 520 milijuna prostornih metara, dok je za isplativost potrebno 1,5 milijardi, a ukupni kapacitet projektiran je na 2,6 milijardi prostornih metara. Unatoč tome, rekao je u nekoliko navrata Ćorić, LNG terminal ostaje dominantni Vladin energetski projekt. Napominjao je pritom da su, u vezi sa zakupom kapaciteta, došla dva pisma namjere iz Mađarske praćena upitima o mogućnosti ulaska u vlasničku strukturi budućeg terminala. Ministar je najavio nastavak razgovora s Mađarima te naglasio da je riječ o strateškom projektu, ne samo za Hrvatsku koja bi mogla biti sve više uvozno ovisna u osiguranju plina, nego i za Europu, posebno zemlje kao što su Mađarska i Ukrajina. Jednom riječju, LNG je neupitno još jedan kapitalni projekt.

Vlada je donijela i četvrti nacionalni akcijski plan energetske učinkovitosti za razdoblje do kraja 2019. godine, sukladno EU direktivi o energetskoj učinkovitosti prema kojoj članice Europskoj komisiji podnose te planove. Dokument sadrži 37 planiranih mjera, poput programa energetske obnove zgrada, financijskih poticaja za energetski učinkovita vozila i dr., s očekivanim uštedama energije od 4,53 tera džula do kraja ove godine. Za provedbu tih mjera u ovogodišnjem državnom proračunu osigurano je 357 milijuna kuna. Uz to, dionici provedbenih mjera, HEP grupa, HEP Proizvodnja, HEP Toplinarstvo, HOPS, HEP ODS i Janaf, osigurali su izvanproračunska sredstava od 735,6 milijuna kuna.

Kada je riječ o kapitalnim projektima hrvatske Vlade valja podsjetiti da je i kineski premijer s 250 suradnika i gospodarstvenika u travnju posjetio Hrvatsku, pa su dvije zemlje potpisale desetak sporazuma o suradnji u infrastrukturi, poljoprivredi, digitalnim tehnologijama, turizmu, znanosti i gospodarstvu. Nakon Pelješkog mosta, idući veliki konkretan projekt mogao bi biti modernizacija nizinske pruge Zagreb - Rijeka i hrvatskih luka, istaknuto je. Hrvatska je potpisala i devet općih memoranduma s NR Kinom iz područja trgovine, ulaganja, poljoprivrede, prometa, znanosti, tehnologije i inovacija, obrazovanja, sporta i turizma, a najkonkretniji je protokol s carinskom upravom koji će omogućiti izvoz mliječnih proizvoda. Hrvatska se nada kineskim ulaganjima u prometne projekte. Tu se prije svega misli na Luku Rijeka i cjelokupni riječki prometni pravac, što uključuje nizinsku prugu na dionici od Rijeke do Karlovca, kao i projekte poput zračnih luka.

O programu građenja i održavanja javnih cesta do 2020. godine, ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković kaže: "Ukupna ulaganja planirana su u iznosu od 17 milijardi kuna, od toga se 28,05 posto odnosi na autoceste, 55,18 posto na državne ceste, a 16,76 posto na ulaganja u mrežu županijskih i lokalnih cesta. Ukupna ulaganja u mrežu autocesta predviđena su u iznosu 4,7 milijardi kuna, od čega milijarda kuna za redovno održavanje, 1,1 milijarda kuna za poboljšanje i obnovu, a za investicije u gradnju autocesta 2,5 milijardi kuna. U državne ceste uložit će se 9,4 milijarde kuna, a najviše za gradnju novih - 5,7 milijardi kuna. U najvećem dijelu ta će se gradnja sufinancirati iz sredstava EU fondova, dok će se sredstva iz trošarina za gorivo najvećim dijelom koristiti za financiranje projekata poboljšanja i obnove postojeće mreže državnih cesta", naveo je ministar. Za županijske i lokalne ceste predviđeno je ulaganje od 2,8 milijardi kuna, a najvećim dijelom ovisit će o prihodima ostvarenima prilikom registracije vozila, iz naknade za ceste.

Punom parom, ljetu unatoč, radi i Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije koje je u prva tri mjeseca, u okviru najvećeg operativnog programa Konkurentnost i kohezija, ugovorilo 491 projekt ukupne vrijednosti 2,8 milijardi kuna! Gotovo jedna milijarda kuna novih projekata iz EU fondova odnosi se na projekte u sektoru zaštite okoliša, dok je za projekte energetske učinkovitosti ugovoreno 700 milijuna kuna, za razvoj prometne infrastrukture 500 milijuna kuna te 200 milijuna kuna za nove projekte u poduzetništvu. Također, korisnicima je trenutačno kroz 82 natječaja stavljeno na raspolaganje 10,1 milijarda kuna iz europskih fondova, od čega se raspoloživa sredstva najviše odnose na projekte u sektoru prometa (2,5 milijardi kuna), korištenje informacijske i komunikacijske tehnologije i razvoj širokopojasne infrastrukture (1,4 milijarde kuna) te za projekte u sektoru zaštite okoliša (850 milijuna kuna).

Uglavnom, investicijska klima u Hrvatskoj bolja je nego prije, ali i dalje je previše prepreka ubrzavanju investicija i to ponajprije administrativnih. Inače, riječ "investicija" konačno je dobila građansko pravo, o investicijama se opet govori..., izjavio je na jednom od poduzetničkih foruma i ugledni ekonomist Mladen Vedriš s Pravnog fakulteta u Zagrebu. No, ipak je dodao da Hrvatska i dalje nema dovoljno investicija, ali i da njihova struktura često nije adekvatna - previše se ulaže u opće uvjete, kvalitetu života i sl., a premalo u proizvodnju i stvaralaštvo koji stvaraju porezne prihode, nova radna mjesta, pa se onda prema toj liniji diže i kvaliteta života. "Javni sektor, ponajprije država, preko svojih agencija i institucija mora učiniti dodatni napor na uklanjanju uskih grla. Uska grla za investicije su zakoni i propisi i njihova usklađenost, nedostatak stručne radne snage, a na trećem mjestu su kvaliteta infrastrukture, porezi i sl.", kazao je Vedriš. Dodao je da nije dovoljno ukloniti jednu prepreku nego treba sinergijski djelovati prema svima kako bi se stvorilo dobro poslovno okruženje.

Ukupno uzevši, interes za ulaganja u Hrvatsku porastao je i na temelju članstva u EU-u, ali i na temelju nedavnih pozitivnih ocjena vodećih svjetskih rejting agencija. Pozitivne trendove RH mora iskoristiti, kako za nove kapitalne projekte tako i za popravljanje poduzetničke klime. Gradnja Pelješkog mosta i LNG terminala primjeri su kvalitetnih političkih i ekonomski opravdanih odluka. Ne moramo imati neki svoj (ruzveltovski) New Deal, ali u okvirima naših mogućnosti realno je očekivati da država (vlada) osigura niz novih velikih projekata u skoroj budućnosti.