Bruto inozemni dug Hrvatske, prema podacima Hrvatske narodne banke, na kraju travnja iznosio je 39,9 milijardi eura, što je 1,1 milijardu eura, ili 2,9 posto više u odnosu prema kraju 2018. godine.


“Posljedica je to uobičajenoga sezonskog pogoršanja inozemne pozicije kreditnih institucija (za 347,5 mil. eura ili 8,5 posto) te rasta inozemnog duga središnje banke za 1,4 mlrd. eura. Uz blagi rast bruto inozemnog duga države (za 0,7 posto) ostali domaći sektori smanjili su svoje brutoobveze”, kažu analitičari u RBA-u.


Podacima za travanj potvrđen je neprekinuti niz godišnjeg pada inozemnog duga koji traje od kraja 2015. godine, uz iznimke u lipnju 2018. te veljači 2019. godine. Najveći doprinos smanjenju vanjskog duga na godišnjoj razini došao je od smanjenja vanjske zaduženosti javnog sektora. Naime, na kraju travnja bruto inozemni dug sektora opće države iznosio je 13,8 milijardi eura, što je 458,8 milijuna eura ili 3,2 posto manje u odnosu prema istom mjesecu 2018. “Nastavak povoljnih fiskalnih kretanja rezultirao je smanjenjem inozemnog duga opće države te razmjerno većom usmjerenošću države k financiranju na domaćem tržištu”, komentiraju RBA-ovi analitičari. Dodaju da je godišnjem smanjenju bruto inozemnog duga pridonio i nastavak razduživanja ostalih domaćih sektora čiji se bruto inozemni dug krajem travnja spustio na 13 mlrd. eura (-3,4 posto), nastavljajući pritom trend razduživanja koji na godišnjoj razini traje od siječnja 2016. Ta kretanja najvećim su dijelom rezultat razduživanja u segmentu privatnih poduzeća čiji se bruto inozemni dug krajem travnja spustio na 9,4 mlrd. eura (2,4 posto manje u odnosu prema istom razdoblju godinu prije). Pri tome se udio bruto inozemnog duga ostalih domaćih sektora u ukupnom bruto inozemnom dugu spustio na 32,5 posto (s 34,3 posto krajem prosinca 2018.), što odražava nastavak smanjenja inozemne zaduženosti kroz supstituciju kunskim kreditima kod domaćih banaka.


U travnju je nastavljen porast zaduživanja financijskog sektora, tj. domaćih banaka. U tom segmentu bruto inozemni dug je krajem travnja iznosio 4,4 mlrd. eura (+8,2 posto u odnosu prema travnju 2018. te +8,5 posto u odnosu prema kraju 2018.). Pri tome je udio bruto inozemnog duga financijskog sektora u ukupnom bruto inozemnom dugu s 10,5 posto u prosincu 2018. povećao na 11,2 posto krajem travnja 2019. godine.
Rast zaduživanja bankarskog sektora koji je započeo krajem 2018. godine analitičari RBA-a pripisuju rastućoj potražnji za kreditima, posebno gotovinskim nenamjenskim. H