Iako su prognostičari najavljivali da bi se u Osijeku i Slavoniji temperatura u ponedjeljak mogla popeti i do visokih 37 Celzijevih stupnjeva, ona nije prešla 36, koliko je izmjereno poslijepodne na mjernim postajama u Čepinu i na aerodromu.

Osjet ugode pokazivao je ipak da se čini kao da je 39 stupnjeva. Ta su očitanja termometra, na sreću svih koji su se uoči Velike Gospe zatekli na kopnu, ipak daleko od rekordnih 40,5 Celzijevih stupnjeva izmjerenih u Osijeku 5. kolovoza 2012., s kojima je upravo Osijek ušao na listu deset najviših temperatura do sada izmjerenih u Hrvatskoj. Naime, najviša temperatura u ovom desetljeću izmjerena je u Gradištu kod Županje. Ondje je 6. kolovoza 2012. izmjereno 40,8 stupnjeva. Među deset najviših izmjerenih temperatura u Hrvatskoj dvije su izmjerene u Osijeku: 40,6 stupnjeva 24. srpnja 2007. i dvaput 40,3 celzija - 1950. i spomenute 2012. godine.


Međutim, mnoga su hrvatska mjesta ovo godine zabilježila temperaturne rekorde. U 15 sati najtopliji je bio Knin, gdje je izmjereno 40 °C, a u Metkoviću i Sinju bilo je 38 °C.


Inače, uz visoku temperaturu, dodatnu otegotnu okolnost u Slavoniji u ponedjeljak su činili i pad tlaka i nepovoljne biometeorološke prilike te relativna vlažnost zraka koja se penjala do čak 50 posto. U Zavodu za hitnu medicinu Osječko–baranjske županije imali su pune ruke posla, a kažu da povećan broj intervencija zbog kolapsa, srčanih i moždanih udara zapravo traje već nekoliko dana.


- To je dio posla koji mi očekujemo u kolovozu, jer s visokim temperaturama idu i zdravstvene tegobe. Redovito nas zovu zbog padova na javnim mjestima, odnosno kolapsa, ali i vrtoglavica i tlakova koji luduju. I tijekom ponedjeljka je bilo intervencija zbog kolapsa i toplinskih udara, od onih na grobljima do onih pred vlastitim zgradama. Mi i ovim putem apeliramo na građane da izbjegavaju izlaziti na otvoreno u vrijeme kada je najjače sunce i kada su najviše temperature. Zasigurno podne nije vrijeme za odlazak ni u vrt, ni na groblje. Također, postoji jedna iznimno važna stvar na koju ljudi zaboravljaju, a to je hidracija. Ljudi uzimaju jako malo tekućine i tvrde da nisu žedni. Test hidriranosti tijela može se napraviti pred ogledalom tako da sami sebi isplazite jezik, ako je bijel i suh, niste uzeli dovoljno tekućine - upozorava dr. Miroslava Kralj sa Zavoda za hitnu medicinu Osječko–baranjske županije.


Hrvatski operator prijenosnog sustava (HOPS) tijekom toplinskog vala bilježi veću potrošnju električne energije. Prema podatcima iz HOPS-a, u ponedjeljak je ostvarena dnevna potrošnja elektroenergetskog sustava od 52.197,4 MWh, uz maksimalnu satnu potrošnju na razini od 2649,4 MWh. Očekivala se dnevna potrošnja od otprilike 59.813 MWh, uz maksimalnu satnu potrošnju od 3002 MWh. No to ne bi bila najveća maksimalna ljetna satna potrošnja, s obzirom na to da je najveća zabilježena ljetna satna potrošnja 3079 MWh iz kolovoza 2017., podsjećaju iz HOPS-a.


"Raspoloživost prijenosne mreže na visokoj je razini te, za sada, nema problema s opskrbom električnom energijom", ističe se u priopćenju iz HOPS-a.


Potrebe za energijom hrvatskog elektroenergetskog sustava namiruju se iz domaćih elektrana te uvozom električne energije. Proizvodnjom u hrvatskom elektroenergetskom sustavu u ponedjeljak se planiralo namiriti oko 48 posto potrebne energije, a preostalih oko 52 posto stiglo je uvozom električne energije.
Treba reći i kako će do pada temperature doći već u utorak, kada termometar na osječkom području ne bi trebao pokazivati više od 29 Celzijevih stupnjeva, a u srijedu bi temperatura mogla i drastično pasti - na samo 17 stupnjeva, praćenih obilnijom kišom.