Zdravlje
TJELESNA AKTIVNOST ODAVNO JE POVEZANA S NIŽIM RIZIKOM ZA KARDIOVASKULARNE BOLESTI

Minimalno vježbanje u srednjim godinama povezano je s mnogo kvalitetnijim životom
Objavljeno 12. kolovoza, 2019.

Čak i ako su u mlađim godinama bile neaktivne, sredovječne i starije osobe koje tjedno vježbaju minimalno preporučeno vrijeme mogu živjeti dulje od vršnjaka koji život provode sjedeći, pokazuje novo britansko istraživanje.

Tjelesna aktivnost odavno je povezana s nižim rizikom za kardiovaskularne bolesti i određene vrste karcinoma.

Većina dosadašnjih istraživanja bavila se navikama vježbanja u određenom razdoblju života, a ne obrascima ponašanja kroz dulje razdoblje, navode znanstvenici u radu objavljenom u časopisu BMJ.

Za potrebe sadašnje studije znanstvenici su ocijenili razinu aktivnosti u nekoliko navrata tijekom osmogodišnjeg razdoblja u skupini od 14.599 muškaraca i žena koji su na početku istraživanja bili u dobi od 40 do 80 godina.

Nakon prvih osam godina znanstvenici su počeli pratiti smrtnost daljnjih 12,5 godina.

U tom razdoblju umrlo je 3148 ispitanika od kojih je 950 podleglo kardiovaskularnim bolestima, a 1091 je umro zbog raka.

Znanstvenici su mjerili tjelesne aktivnosti tijekom posla i slobodnog vremena mjereći potrošnju energije po kilogramu tjelesne težine.

Umjereno
Porast aktivnosti koji znači prelazak iz sjedilačkog načina života u aktivni (to je prema preporukama Svjetske zdravstvene organizacije najmanje 150 minuta tjedno umjerene tjelesne aktivnosti) bio je povezan s 24 posto manjim rizikom smrti od bilo kojeg uzroka, 29 posto manjim rizikom od kardiovaskularnih smrti i 11 posto manjim rizikom od smrti od raka u usporedbi s onima koji su nastavili živjeti neaktivno.

"To šalje snažnu poruku svima nama, bez obzira na to kakve su sada naše životne okolnosti, da nikad nije kasno ugraditi tjelesne aktivnosti u dnevni ritam kako bi se uživalo u duljem zdravijem životu", kaže Soren Brage, voditelj studije i znanstvenik sa sveučilišta Cambridge u Velikoj Britaniji.

"Svakome je aktivniji život koristio", kaže Brage. "To se odnosi i na podgrupe ljudi koje su već patile od nekog ozbiljnog kroničnog stanja poput srčane bolesti ili raka na početku istraživanja."

Smanjeni rizik od smrti povezan s povećanim aktivnostima postojao je bez obzira na to koliko se u prošlosti vježbalo i bez obzira na poboljšanja pa čak i pogoršanja drugih faktora rizika poput prehrane, tjelesne težine, povijesti bolesti, krvnog tlaka i razina kolesterola tijekom niza prethodnih godina.

U usporedbi s dosljedno neaktivnim osobama odrasle osobe koje su prešle iz sjedilačke skupine u onu s nižom razinom tjelesnih aktivnosti imale su rizik od smrti bilo kojeg uzroka 24 posto manji, a kod ljudi koji su dosegnuli srednju razinu aktivnosti rizik je bio 38 posto manji. Kod odraslih u skupini visoko aktivnih osoba rizik smrti bio je 42 posto manji.

Promjene
Znanstvenici su izračunali da to na razini stanovništva znači da bi se s najmanje 150 minuta umjerene aktivnosti tjedno moglo spriječiti 46 posto smrti povezanih s tjelesnom neaktivnosti.Rezultati studije osnažuju dokaze koji sugeriraju da promjene navika vježbanja kasnije u životu mogu rezultirati promjenama, kaže dr. Min Lee, znanstvenik s harvardske škole javnog zdravlja T. H. Chan i Brigham ženske bolnice u Bostonu koji nije bio uključen u istraživanje.

Druge studije koje su nasumično raspoređivale neaktivne osobe u skupine koje su počele vježbati ili nastavile živjeti sjedilački utvrdile su, među ostalim, da početak vježbanja može poboljšati krvni tlak, razine šećera u krvi, razine kolesterola i upalne promjene te smanjiti abdominalno masno tkivo, rekao je Lee.

“Uvođenje tjelesnih aktivnosti u srednjim godinama može produljiti životni vijek”, ističe on.

Hina
Možda ste propustili...

POSTOJI NEKOLIKO PROVJERENIH NAČINA DA PREHLADU “SASIJEČETE U KORIJENU”

Prehlada u prosjeku “obori” odrasle triput godišnje

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

POSTOJI NEKOLIKO PROVJERENIH NAČINA DA PREHLADU “SASIJEČETE U KORIJENU”

Prehlada u prosjeku “obori” odrasle triput godišnje

2

NAŠ BIOLOŠKI SAT ODREĐUJE NA KOJI ĆEMO NAČIN REAGIRATI NA LIJEKOVE

Lijekovi za snižavanje krvnog tlaka imaju mnogo bolji učinak uzimaju li se prije spavanja

3

STUDIJA BOLESTI SRCA

Perite zube često kako biste imali što zdravije srce