Ulazak u Schengen je, kako vidimo, važan politički cilj ove, ali i prijašnjih vlada, za koji je potrebno ispuniti niz zahtjevnih tehničkih, ali i političkih uvjeta. Kako nas Vlada uvjerava, ali i EU, Hrvatska je taj tehnički dio ispunila, dakle naše granične, službe koje kontroliraju kopnenu, morsku i zračnu granicu Hrvatske, trebale bi biti tehnički spremne - kaže dr. sc. Jadranka Polović, profesorica na kolegiju Međunarodna organizacija i Etika u međunarodnim odnosima Sveučilišta Libertas, te dodaje:

- Ostaju, naravno, politički uvjeti koji su do danas prepreka Rumunjskoj i Bugarskoj za ulazak u šengenski prostor koji funkcionira jedinstveno s kontrolama na ulasku i izlasku, ali bez unutarnjih graničnih kontrola. Što se tiče Ursule von der Leyen, ona je nedavno u Rimu najavila svoj genijalni, u novi omot upakirani, stari prijedlog "pakta za migracije i azil". Riječ je o inačici sličnih ideja koje su bezuspješno nastojale implementirati njemačka kancelarka Angela Merkel te odlazeći predsjednik EK-a, Junker. Dakle, ovu već otrcanu ideju o europskoj solidarnosti u prihvatu migranata novopečena predsjednica Europske komisije, a bivša njemačka ministrica obrane, predstavit će s plemenitim ciljem "ravnomjerne raspodjele napora u okviru EU-a" u kojima će "naše procedure biti djelotvorne, ali i humane", a u ovom, kako sam već rekla, otrcanom planu Hrvatska bi kao dio šengenskog prostora trebala dobiti zapaženu ulogu. Naime, kako migranti iz susjedne BiH već kucaju na vrata (zapravo razvaljuju ih), Hrvatska bi ulaskom u Schengen trebala preuzeti pozamašan broj ovih nesretnika koje razni filantropi i nevladine organizacije, s pomoću organiziranog kriminala, ali i UN-a i IOM-a te liberalnih europskih vlada, šetaju "od nemila do nedraga". Ulazak u Schengen je za Hrvatsku najmanje tehničko pitanje. Riječ je o vrlo ozbiljnom političkom pitanju koje zahtijeva javnu raspravu.

Govoreći konkretno, koje su zapravo prednosti priključenja RH zoni Schengena?

- Iskreno rečeno, u trenutačnim političkim okolnostima ih ne vidim. Sloboda kretanja ljudi, roba, usluga i kapitala načelno je temeljna vrijednost EU-a koja bi se trebala pozitivno odraziti na gospodarstvo, znanstvenu suradnju, itd..., da ne spominjem onaj stereotipni razlog hrvatskog pridruživanja EU-u koji ističe onu čuvenu prednost - da bez putovnice možemo putovati zemljama EU-a, zapravo zemljama bogate europske jezgre. Propagandno, politika naglašava samo te benefite, međutim, sustav šengenskih pravila pokazao se potpuno besmislen i neučinkovit tijekom migrantske krize 2015. godine, i od onda praktički ne funkcionira. Grčka i Italija bile su prve zemlje šengenskog prostora koje su migrante bile obvezne primiti, a kako vidimo, tijekom godina sustav se raspao, osobito je talijanski ministar unutarnjih poslova Salvini odlučio staviti "točku na i" na beskrajne igre briselske administracije. Schengen je bio prvi test (ne)jedinstva EU-a, pet zemalja - Njemačka, Austrija, Švedska, Norveška i Danska ponovo su uvele kontrole na svojim nacionalnim granicama, a Mađarska i Slovenija, obje članice šengenskog prostora, lijepo su, između sebe postavile žicu.

Znači li biti unutar Schengena i veću sigurnost od nelegalnih migracija?

- Hrvatska je, kako vidimo, pod nevjerojatnim pritiskom da prihvati migrante koji nezakonito prelaze granicu RH. Ilegalne, nezakonite migrante, također za nevjerovanje - štite zakoni EU-a, objasnila je to prije neki dan pučka pravobraniteljica, Lora Vidović. Dakle, svaka država ima pravo štititi vlastitu granicu, ali ne smije dovoditi u pitanje pravo na međunarodnu zaštitu, odnosno prema Zakonu o šengenskim granicama, Zakonu o međunarodnoj i privremenoj zaštiti, EU direktivi o azilnim postupcima, zabranjeno je prisilno udaljavanje (non refoultment) ili vraćanje migranata koje ovi zakoni definiraju kao "ranjive skupine". Dakle, kad migrant bez ikakvih dokumenata jednom prijeđe hrvatsku granicu, policajci bi ga valjda trebali dočekati s čuvenim welcome te nakon toga nastaviti s dugotrajnim procedurama ostvarivanja prava na azil, uz zabranu prisilnog vraćanja.

Na Hrvatskoj se tako prelama dualizam politika EU-a prema migracijama - dok se s jedne strane hrvatska policija proziva zbog kršenja ljudskih prava migranata (nema veze s istinom), s druge se strane od Hrvatske zahtijeva da štiti vanjsku granicu EU-a. Međutim, što to, u kontekstu "novih vrijednosti" i "zaštite ljudskih prava", znači za Hrvatsku? Poruka je primite migrante koje mi dovlačimo u ionako politički, ekonomski i socijalno destabiliziranu BiH, pa se tijekom razdoblja ovih kompliciranih procedura bavite njima. Hrvatska je ionako potpisala Marakešku deklaraciju ili tzv. Globalni kompakt o sigurnim, uređenim i zakonitim migracijama. No Marakeška deklaracija pravo na migracije prvi put definira kao temeljno ljudsko pravo, a vrlo različite kategorije migranata kao ranjive skupine. Kako su izbjeglice (iz ratnih područja) već zaštićene Ženevskom konvencijom, novi set mjera odnosi se na "ekonomske migrante" koji ovih dana čekaju pred vratima RH (Alžirce, Marokance, Pakistance i Afganistance), jer još uvijek nema onih "klimatskih". Regija očito postaje "hot spot", zbog čega je RH već sada izložena brojnim sigurnosnim ugrozama zbog ilegalnih migracija. I bez pristupanja ovom "Globalnom kompaktu", a osobito s njim, Hrvatska se nalazi u nezavidnoj situaciji u kojoj se kontekst migrantske krize nametnuo kao humanitarno pitanje zaštite ranjivih skupina koji Marakeška deklaracija zahtijeva od vlada pristupnica. Gradnja kapaciteta, ili "capacity-building activities", naglašava snažnu ulogu nevladinih organizacija i privatnog sektora te uklanjanje "strukturalnih čimbenika" koji sprječavaju neometan ulazak ovih kategorija migranata. Svako zatvaranje granica ili loše postupanje s migrantima suočava hrvatsku Vladu s optužbama za kršenje ljudskih prava. Sporazum briše jasnu granicu između legalnih i ilegalnih useljenika, dakle onih koji u zemlju ulaze poštujući često zahtjevnu, pa i kompliciranu proceduru useljavanja, i onih koji pristižu bez ikakvih dokumenata. Dakle, potpuno je out provjeravati je li riječ o teroristima, pripadnicima ISIL-a ili kriminalnih skupina. Hrvatska je vlada već donijela paket mjera i poticaja za zapošljavanje i integraciju migranata u hrvatsko društvo, nakon čega je Hrvatski zavod za zapošljavanje započeo s uključivanjem migranata na tržište rada (za sada sukladno Zakonu o međunarodnoj i privremenoj zaštiti, dakle, zaposliti se mogu oni kojima je odobren azil ili privremena zaštita ili je u postupku). Pristupanje Deklaraciji upućuje Vladu na potrebu mijenjanja radnog zakonodavstva (migrant treba imati isti ugovor kao i zaposlenik u zemlji u koju dolazi), migranti trebaju biti uključeni u obrazovni, zdravstveni i mirovinski sustav te postati korisnici socijalne pomoći. I na kraju, Hrvatska bi slijedom već postojećih zakona trebala osigurati neizostavnu zaštitu migranata izloženih "ksenofobiji, rasizmu i diskriminaciji", odnosno primijeniti kazneni progon na sve državljane (znači li to i političke stranke?) koji se protive masovnoj migraciji.

Što Schengen znači za EU, a time i za RH, pa i susjede u regiji, u geostrateškom smislu?

- Uvođenjem šengenskog režima sigurnosti, granica između unutarnje i vanjske sigurnosti doživjela je neviđene konceptualne promjene. Ona je bitno promijenila ulogu europskih država te značenje državnih granica. Naime, nekad smo se brinuli hoće li nas napasti SSSR, Italija ili možda Srbija, danas je takva vrsta sigurnosne prijetnje potpuno out. Sigurnosni izazovi za države članice proizilaze iz djelovanja mafije i organiziranog kriminala, koji su razvili sasvim solidan business - trgovinu drogama, ljudima, oružjem, ali i neke vrlo "intelektualne poslove", poput disperzije pornografije. Obavještajne službe, kao i "organi reda", imaju pune ruke posla i oko onih koji demonstriraju političko ili socijalno nezadovoljstvo, a koje se može preliti preko državnih granica, ili npr. nogometnih navijača. Međutim, svakako najveći problem kod nadzora državnih granica danas predstavlja izbjeglička kriza i pojava terorističke prijetnje. Ukidanje nadzora unutarnjih granica država članica šengenskog sustava u praksi je prouzročilo ozbiljan "sigurnosni deficit", pa se niz država članica EU, zbog povećanog protoka migranata i tražitelja azila nakon 2015., te niza terorističkih napada koji ne prestaju, odlučilo na uvođenje unutarnjih kontrola. Dok samim činom pristupanja EU-u nova članica postaje i dio unutarnjeg (prvenstveno ekonomskog) tržišta, vanjskom šengenskom granicom nastoji se uokviriti jedan teritorij u okviru kojega nema unutarnjih granica i gdje je slobodno kretanje formalno zajamčeno. To je, naravno, neriješeni disbalans unutar EU-a protiv kojeg su ustale Italija i Grčka, Mađarska je u cijelosti protiv. Uloga Hrvatske kao čuvara vanjske granice EU-a pomalo podsjeća na njezinu ulogu u obrani Vojne krajine kao vanjske granice Habsburške monarhije. Naime, pred napadom Osmanlija uspostavljen je cordon sanitaire, a zadatak Hrvatske tijekom 16. - 19. stoljeća nije bio nimalo jednostavan. Ostavština tog razdoblja su i brojne socijalne implikacije koje se i danas odražavaju na Hrvatsku.

Tko bi mogao opstruirati ulazak RH u Schengen, je li to Slovenija?

- Slovenija zasigurno neće, ovaj će nam put prepustiti s radošću "prednost" da budemo prva zemlja prihvata migranata. Vjerujem da ni Rumunjska ni Bugarska nemaju specijalne namjere glede toga. Međutim, zemlje europske jezgre, dakle moćne članice, mogle bi drviti po političkim uvjetima i zahtjevima, tipa da se kazneno sankcionira svatko tko je protiv nesmetanog ulaska migranata itd. Ipak, ugurat će nas što prije, to je već riješeno. (D.J.)