Iako Knin, odnosno proslava Dana pobjede i domovinske zahvalnosti, nije baš mjesto za bilokakve političke poruke, predsjednici Kolindi Grabar-Kitarović omakla se nekakva prednajava najave predsjedničke kandidature za drugi mandat, ali još više je iznenadio bivši šef HDZ-a i neslavni potpredsjednik vlade Tomislav Karamarko izjavivši da ponovo želi na čelno mjesto u stranci.

I nije da nije začudio mnoge, no reakcije su bile poprilično mlake i s podsmijehom. Naime, poznato je da je Karamarko jedan od većih tragičara, ili, bolje rečeno, političkih gubitnika, koji u tri godine šefovanja HDZ-om i vladom, koju na kraju nije uspio ponovo sastaviti, nije ostavio gotovo nikakvog traga. Čak se malobrojni još mogu sjetiti i omiljenog mu desničarenja, a što mu je navodni adut i za predstojeću utrku za vrh stranke. No, ipak se ne da te poručuje: “Ako se odlučim vratiti, pobijedit ću!” Još je kazao da ozbiljno razmišlja o kandidaturi te kako ga je na to potaknulo loše stanje u stranci nakon gubitka izbora za Europski parlament. O svom motivu dodaje: “Ne procjenjujem da je stanje dobro i mislim da je potrebno učiniti niz promjena sa svih aspekata stranačkog djelovanja. Mislim da je to dobar motiv. Vrh stranke je dislociran od stranačkog tijela”, zaključio je. Oponenti su mu pak poručili da je “on zadnji koji treba suditi o HDZ-u”. Predsjednik stranke i premijer Andrej Plenković ipak se u Kninu nije dao uhvatiti u stupicu i pristati na provokacije te je samo hladno izjavio da “svatko u Hrvatskoj, pa i u HDZ-u, koji je demokratska stranka, može izraziti svoje mišljenje”. A iz kruga aktualnog šefa izazivaču daju male šanse: “Ne bojimo se Karamarka, on je već viđen scenarij”, jedna je od poruka. “Njegovi izgledi da uspije pobijediti na izborima za predsjednika HDZ-a ravni su - dvije nule”, rekao je i stranački osnivač te jedan od stratega i doajen HDZ-a Vladimir Šeks.

Nadalje, podsjetimo i na to kakav je HDZ bio kada je Karamarko otišao s čela stranke. Tada je HDZ bio u velikim dugovima, a danas je financijski stabilan. Osim toga, danas je moderna europska stranka desnog centra, s ponekim izuzecima, a Karamarkov HDZ bio je previše desno da bi imao potencijal za suradnju s drugim strankama, previše desno da se nije sviđao čak ni mnogima u europskoj pučkoj grupaciji kojoj pripada.

Uglavnom, taj bivši glavni državni špijun i danas je za “orbanizaciju” Hrvatske, za desniji i konzervativniji HDZ-a, pa valjda i za takvu državu. A uz to, sve to svodi na ispraznost s kojom će teško ponovo do svojih, i to bukvalno, pet minuta slave.